"NEMA potrebe za javnom raspravom", glavni je moto vladajućeg HDZ-a i njihovih satelita pri donošenju pogubnih, loših i koruptivnih zakona. Nakon posljednjeg Lex Agrokora koji je išao u tajnu i hitnu proceduru, dočekali smo tako za budućnost možda i pogubniji Zakon o koncesijama. Tim zakonom Hrvatska je ponovno izgubila Dalmaciju, otoke i dio Istre.
>>Sabor donio sporni Zakon o koncesijama, HDZ spasili Saucha i Lovrinović
>>BURNE REAKCIJE NA ZAKON O KONCESIJAMA "Danas su u Saboru prodali javni interes"
Strateški dijelovi Hrvatske politikom HDZ-a, HNS-a i njihove široke lepeze koalicijskih partnera, predani su korupcionašima, a širom su otvorena vrata nezakonitostima i potpuno su omogućene malverzacije javnim dobrima na izravnu štetu lokalnog stanovništva.
Stvaranje novih privatizacijskih bogova u režiji HDZ-a
Sasvim uz bok koruptivnim zakonima kao što su Zakon o pretvorbi i privatizaciji te Zakon o predstečajnim nagodbama, Zakon o koncesijama omogućuje vladavinu povlaštenih nad obalom, a u dodjeli vrijednih i strateških dobara sasvim je isključena lokalna vlast i lokalno stanovništvo. Kao što je HDZ omogućio notornom Miroslavu Kutli da grabi poduzeća devedesetih godina, tako i ovaj zakon omogućuje da se grabe naše plaže i obala, dižu krediti na koncesije, dobivaju nove koncesije, gube poslovi, a da se naplaćuje stanovništvu ono što je stoljećima bilo njegovo. Cilj ovog zakona je ništa drugo nego stvaranje novih privatizacijskih bogova pod obolom novog "europskog" Plenkovićeva HDZ-a.
Tragedija je da će općinski načelnici, gradonačelnici i lokalno stanovništvo novog koncesionara upoznati tek kada se počnu podizati ograde, a novi, njima nepoznati ljudi, tražit će novac da bi ljudi koji žive u tim krajevima mogli ući na plaže i obalu koje su im uvijek bili javno dostupni. Vrlo često, zahvaljujući ovakvom zakonu, upravo će banke biti one koje će tražiti novac kako bi ljudi mogli doći do mora.
Zakon se pripremao u tišini, bio je u hitnoj proceduri kako nitko ne bi prozreo plan prodaje naše obale. Izdajnički Sabor jučer je kukavički izglasao zakon. Samo tjedan dana prije povukli su ga iz procedure, strahujući od prosvjeda koji su trajali dva dana.
Sedam razloga zašto je ovaj zakon poguban
Oporba je pokušala srušiti kvorum parlamenta, ali HDZ-u su, kao i svaki puta dosad, pomogli Zlatko Hasanbegović, Bruna Esih i Željko Glasnović ostavši u sabornici, dok je Tomislav Saucha konkretno pomogao podignuvši ruku za ovaj loš i poguban zakon. Ukupno je za zakon o koncesijama glasovalo 77 zastupnika, a četvero ih je bilo protiv. Na stranicama Sabora još nisu objavili, kao za ostale zakone, tko je točno glasao za njega.
Sedam je osnovnih razloga zašto je taj zakon toliko poguban i zašto bi trebalo zapamtiti imena ljudi koji su glasali za ovaj zakon kao i one koji su omogućili uništavanje naše budućnosti.
1. Javnost neće biti upoznata s postupkom odabira koncesionara. Nema odredbe o načinu pripreme natječaja a ni o odabiru koncesionara. Štoviše, u povjerenstvima koje dodjeljuju koncesije neće biti predstavnika lokalne zajednice. Županija dodjeljuje koncesiju bez da općine i gradovi imaju pravo glasa. Na to nas obvezuju međunarodni ugovori, ali vlada i dalje inzistira na ovom zakonu.
2. Neće se znati procjene opravdanosti pojedine koncesije, odnosno zašto se daje koncesija. Iz postupka opet je isključena javnost. Nema ni objave u javnim glasilima. Zakonom se omoguće olako davanje koncesija na pomorskom dobru. Unatoč malverzacijama kojih je dosad itekako bilo, po novom Zakonu o koncesijama nadzor je nedostatan i ide na ruku onima koji će ga provoditi.
3. Nema odredbi koje će onemogućiti koncesionaru da naplaćuje pristup općem dobru.
Odnosno Zakonom se omogućuje da se temeljem najviše ponude odabere koncesionar koji će povisiti cijenu usluge za lokalno stanovništvo ili će mu ograničiti pristup javnom dobru. Za to sada ima uporište u ovom zakonu.
4. Nema odredbe koja bi spriječila dodjeljivanje koncesije tvrtkama koje zapravo financijski stoje loše ili tvrtkama i osobama koji nemaju operativnog kapaciteta da bi ispunile sve odredbe koncesije. Izbačen je i kriterij radnih mjesta i zaštite okoliša, a smanjuje se i iznos garancije plaćanja.
5. Moguće je prvo dobiti koncesiju a onda je založiti da bi osigurala sredstva potrebna za investiciju. Uz već ionako smanjene kriterije te isključenu javnost iz procesa odabira, tako se širom otvaraju vrata za davanje koncesija podobnima.
6. Ugovor o koncesiji može se prebaciti na banke ili neke druge financijske institucije koje su kreditirale koncesionara i upisale založno pravo. Te institucije mogu tu koncesiju prenijeti na treću osobu.
7. Nema definiranog minimalnog roka u kojem se koncesija ne može založiti ili prenijeti na treću osobu. To znači da onaj tko je dobio koncesiju može je isti dan založiti za kredit, pozajmicu ili nešto slično.
>>Sabor donio sporni Zakon o koncesijama, HDZ spasili Saucha i Lovrinović
>>BURNE REAKCIJE NA ZAKON O KONCESIJAMA "Danas su u Saboru prodali javni interes"
Strateški dijelovi Hrvatske politikom HDZ-a, HNS-a i njihove široke lepeze koalicijskih partnera, predani su korupcionašima, a širom su otvorena vrata nezakonitostima i potpuno su omogućene malverzacije javnim dobrima na izravnu štetu lokalnog stanovništva.
Stvaranje novih privatizacijskih bogova u režiji HDZ-a
Sasvim uz bok koruptivnim zakonima kao što su Zakon o pretvorbi i privatizaciji te Zakon o predstečajnim nagodbama, Zakon o koncesijama omogućuje vladavinu povlaštenih nad obalom, a u dodjeli vrijednih i strateških dobara sasvim je isključena lokalna vlast i lokalno stanovništvo. Kao što je HDZ omogućio notornom Miroslavu Kutli da grabi poduzeća devedesetih godina, tako i ovaj zakon omogućuje da se grabe naše plaže i obala, dižu krediti na koncesije, dobivaju nove koncesije, gube poslovi, a da se naplaćuje stanovništvu ono što je stoljećima bilo njegovo. Cilj ovog zakona je ništa drugo nego stvaranje novih privatizacijskih bogova pod obolom novog "europskog" Plenkovićeva HDZ-a.
Tragedija je da će općinski načelnici, gradonačelnici i lokalno stanovništvo novog koncesionara upoznati tek kada se počnu podizati ograde, a novi, njima nepoznati ljudi, tražit će novac da bi ljudi koji žive u tim krajevima mogli ući na plaže i obalu koje su im uvijek bili javno dostupni. Vrlo često, zahvaljujući ovakvom zakonu, upravo će banke biti one koje će tražiti novac kako bi ljudi mogli doći do mora.
Zakon se pripremao u tišini, bio je u hitnoj proceduri kako nitko ne bi prozreo plan prodaje naše obale. Izdajnički Sabor jučer je kukavički izglasao zakon. Samo tjedan dana prije povukli su ga iz procedure, strahujući od prosvjeda koji su trajali dva dana.
Sedam razloga zašto je ovaj zakon poguban
Oporba je pokušala srušiti kvorum parlamenta, ali HDZ-u su, kao i svaki puta dosad, pomogli Zlatko Hasanbegović, Bruna Esih i Željko Glasnović ostavši u sabornici, dok je Tomislav Saucha konkretno pomogao podignuvši ruku za ovaj loš i poguban zakon. Ukupno je za zakon o koncesijama glasovalo 77 zastupnika, a četvero ih je bilo protiv. Na stranicama Sabora još nisu objavili, kao za ostale zakone, tko je točno glasao za njega.
Sedam je osnovnih razloga zašto je taj zakon toliko poguban i zašto bi trebalo zapamtiti imena ljudi koji su glasali za ovaj zakon kao i one koji su omogućili uništavanje naše budućnosti.
1. Javnost neće biti upoznata s postupkom odabira koncesionara. Nema odredbe o načinu pripreme natječaja a ni o odabiru koncesionara. Štoviše, u povjerenstvima koje dodjeljuju koncesije neće biti predstavnika lokalne zajednice. Županija dodjeljuje koncesiju bez da općine i gradovi imaju pravo glasa. Na to nas obvezuju međunarodni ugovori, ali vlada i dalje inzistira na ovom zakonu.
2. Neće se znati procjene opravdanosti pojedine koncesije, odnosno zašto se daje koncesija. Iz postupka opet je isključena javnost. Nema ni objave u javnim glasilima. Zakonom se omoguće olako davanje koncesija na pomorskom dobru. Unatoč malverzacijama kojih je dosad itekako bilo, po novom Zakonu o koncesijama nadzor je nedostatan i ide na ruku onima koji će ga provoditi.
3. Nema odredbi koje će onemogućiti koncesionaru da naplaćuje pristup općem dobru.
Odnosno Zakonom se omogućuje da se temeljem najviše ponude odabere koncesionar koji će povisiti cijenu usluge za lokalno stanovništvo ili će mu ograničiti pristup javnom dobru. Za to sada ima uporište u ovom zakonu.
4. Nema odredbe koja bi spriječila dodjeljivanje koncesije tvrtkama koje zapravo financijski stoje loše ili tvrtkama i osobama koji nemaju operativnog kapaciteta da bi ispunile sve odredbe koncesije. Izbačen je i kriterij radnih mjesta i zaštite okoliša, a smanjuje se i iznos garancije plaćanja.
5. Moguće je prvo dobiti koncesiju a onda je založiti da bi osigurala sredstva potrebna za investiciju. Uz već ionako smanjene kriterije te isključenu javnost iz procesa odabira, tako se širom otvaraju vrata za davanje koncesija podobnima.
6. Ugovor o koncesiji može se prebaciti na banke ili neke druge financijske institucije koje su kreditirale koncesionara i upisale založno pravo. Te institucije mogu tu koncesiju prenijeti na treću osobu.
7. Nema definiranog minimalnog roka u kojem se koncesija ne može založiti ili prenijeti na treću osobu. To znači da onaj tko je dobio koncesiju može je isti dan založiti za kredit, pozajmicu ili nešto slično.
