Izložbi »Zločin bez kazne« nije mjesto u Saboru. Fotografije osakaćenih trupala nisu tamo smjele biti izložene


Saborski zastupnik Stevo Culej otvorio je u Saboru izložbu, koju valja bilježiti kao još jednu u nizu manifestacija maligne bolesti hrvatskog društva, s metastazama u gotovo svim njegovim porama. Stevo Stiv Culej izložio je policijske fotografije posmrtnih ostataka policajaca poginulih u Borovu Selu, 2. svibnja 1991. godine, na samom početku rata za neovisnost, među kojima se nalazio i njegov rođeni brat. Izložbu je nazvao »Zločin bez kazne«, jer za zločin u Borovu Selu nitko nije odgovarao, iako su, tvrdi Culej, počinitelji poznati.

Uz svo razumijevanje za bol saborskog zastupnika, takvoj izložbi nije mjesto u Saboru. Fotografije osakaćenih trupala nisu tamo smjele biti izložene. U civiliziranom društvu takvo što je nedopustivo. Šokantna je već činjenica da su obitelji tih ljudi dopustile da se fotografije izmrcvarenih tijela njihovih najmilijih na ovakav način izlažu u javnosti. Pišemo to pod pretpostavkom da je saborski zastupnik Culej zatražio dopuštenje obitelji, što bi svakako trebalo provjeriti.

U jednom od medijskih izvještaja, objavljenom na internet portalu koji se javnosti obraća iz perspektive desno orijentiranog biračkog tijela, navodi se da je ovo druga po redu izložba koju je postavio Stevo Culej pa bi se, zaključuje autorica, »moglo očekivati da se to pretvori u tradicionalno izlaganje fotografija ratnih mučenika u saborskim prostorijama«. Ratni mučenici! Ovo je retorika društava koja se desetljećima nalaze u ratu, retorika što pripada registru nasilja kojem su izložena najnesretnija društva. Također, to je retorika fanatika, retorika terora, retorika vjerskog fundamentalizma. Izložba Steve Culeja pristaje takvom društvu. Hrvatska mora odlučiti pristaje li takva izložba i njoj. Kako danas stvari stoje, izložba Steve Culeja u Saboru stoji nam kao salivena.

O tome govori cijeli niz događaja što su se nanizali u samo posljednjih deset dana. O tome govori događaj iz Vodica, gdje je nekolicina muškaraca, koji se predstavljaju kao hrvatski branitelji, najprije digla uzbunu zbog cvjetnjaka i navodne zvijezde petokrake u njemu, da bi potom jedan od njih cvjetnjak pregazio kamionom. Naravno, u pitanju nije bila petokraka, nego cvijet s pet latica koji se nalazi u logotipu turističke zajednice mjesta. Gotovo svi hrvatski mediji objavili su ovu bizarnu vijest, navodeći da su glavnu ulogu imali - »branitelji«. Mediji nisu pogriješili, tako se ta dokona skupina nezadovoljnika predstavila. Međutim, tu nije riječ o braniteljima, nego o ljudima koji svoj ratni staž koriste kako bi sebi dali na važnosti, kako bi bili iznad zakona, kako bi društvu nametnuli svoj svjetonazor, gotovo u pravilu ekstreman, strogo patrijarhalan, militantan, rušilački. Država tome jednom mora stati na kraj, ali nikako da se na političkoj sceni pojavi garnitura koja će se usuditi. Početak te reforme - ako ne nužnije, onda svakako jednako nužne kao i reforme koje ovih dana najavljuje Vlada - ukidanje je ministarstva branitelja.

Da izvlačenje iz zagrljaja posljednjeg rata neće biti jednostavan zadatak, govori nam žalosna činjenica da se Hrvatska još uvijek nije uspjela izvući niti iz Drugog svjetskog rata. Dugogodišnje koketiranje s ustaštvom, što je dio političke ostavštine prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, dalo je svoje plodove pa se hrvatsko društvo u očima svijeta sve češće izlaže kao profašistički nastrojeno. Posljednji u nizu primjera je ovaj austrijski. Našim zapadnim prijateljima trebale su dvije decenije da shvate da im se na komemoraciji u pograničnom području, na Bleiburgu, okupljaju simpatizeri ustaštva.

Od ekstremista na Bleiburgu sad se javno ogradila Crkva u Koruškoj, navodeći da su Katoličkoj crkvi Hrvatske poslani uvjeti pod kojima se na tom području ubuduće mogu održavati svete mise. U okviru mise neće se smjeti održavati politički govori. Na misi će biti zabranjeni bedževi, transparenti, uniforme ili odjeća koja podsjeća na uniforme, kao i fašistički simboli. Austrijska policija najavila je daleko strože kriterije za ovogodišnju komemoraciju na Bleiburgu od svih dosadašnjih. A na dosadašnjima su marširali ljudi u ustaškim uniformama, odrasli i djeca. Na dosadašnjima su se čuli ekstremistički govori i prodavala se proustaška literatura. Od ove godine u Austriji, na Bleiburgu, neće biti ustaških uniformi, što na žalost za Hrvatsku ne možemo prognozirati.

Hrvatskoj je potrebna reforma koja će nas osloboditi tog tereta, a Stevo Culej i slični sigurno neće biti njezini nositelji.

 

novilist