[caption id="attachment_117754" align="alignleft" width="460"] Split, 7.5.2018 - Sveèana procesija i misa povodom obiljeavanja dana Svetog Duje zatitnika grada Splita. Na slici Kolinda Grabar Kitaroviæ.
foto HINA/ Mario STRMOTIÆ/ ua[/caption]
„Sugovornici mi često ističu da je problem društvena klima, ali i klijentelizam i nepotizam. Mnogi od onih koji su otišli rekli su mi da bi se sutra vratili kada bi bili sigurni da bi ih se gledalo po njihovoj kvaliteti. Očito nam je potrebna promjena društvene klime”, kazala je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović tijekom posjete Osijeku (N1).
I dok danas poziva na promjenu društvene klime, vrijedi podsjetiti što je predsjednica Republike sve činila da društvena klima bude baš ovakva na kakvu joj se žale. Ostavit ćemo po strani sva promašena obećanja s kojima se bez temelja razbacivala. Navest ćemo njezina djela i izjave u kojima ipak ima sistema i koji Hrvatsku guraju u društvo neliberalnih demokracija.
Kakva društvena klima treba vladati Hrvatskom pokazuje popis uzvanika na predsjedničinoj inauguraciji u veljači 2015. godine. Poseban predsjedničin gost bio Tomislav Merčep kojem je tad trajalo suđenje za ratni zločin, a da je kriv za ratne zločine u Pakračkoj poljani potvrđeno je dvije godine kasnije pravomoćnom sudskom presudom (Jutarnji list). Na popisu visokih gostiju našao se i Velimir Bujanec, osuđen da je usluge prostitutke plaćao kokainom, a koji vodi emisiju u kojoj redovito ugošćava goste s krajnjeg desnog političkog spektra. Bujanac je , poznat i po izjavama kao: “Volim ponavljati ono što su govorili naši djedovi ustaše: Bog na nebu, hrvatski narod na zemlji. Ja još dodajem – Jasenovac između. Mislim na Jasenovac kao simbol, mjesto gdje će završiti svi protivnici hrvatske države”; ili: “Jasno je za kakvo se rješenje “srpskog pitanja” zalažem: trećinu iseliti, trećinu lojalnih prekrstiti, a trećinu – zločince – poubijati!” (Lupiga).
Mediji su još u svibnju 2015. godine pisali o večeri koju je predsjednici organizirao Zdravko Mamić, kasnije nepravomoćno osuđen da je s još trojicom iz NK Dinamo nezakonito izvukao 116 milijuna kuna (Express), oštetivši državni proračun za 12,2 milijuna kuna. Sama je kasnije priznala da joj Mamić nije organizirao samo jednu, nego više večera. (Dnevnik.hr)
Predsjednica kao dužnosnica ne smije primiti dar veći od 500 kuna (Narodne novine) pa je zbog toga prijavljena Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa koji je prijavu odbacio zbog nedostatne dokumentacije jer je Ministarstvo unutarnjih poslova odbio zahtjev Povjerenstva da je dostavi (Faktograf). MUP je trebao odgovoriti na GONG-ovo pitanje jesu li njegovi pripadnici štitili Kolindu Grabar-Kitarović 25. travnja 2015. godine na adresi vezanoj za Zdravka Mamića. Prema članku 16. Zakona o tajnosti podataka, prije donošenja odluke o tajnosti, MUP se bio dužan konzultirati s Uredom Vijeća za nacionalnu sigurnost, što tadašnji ministar Vlaho Orepić nije učinio.
Mamić je tada bio pod nadzorom SOA-e pa je “pod mjerama” nehotično završila i Grabar Kitarović. Ravnatelj SOA-e u to je vrijeme još uvijek bio Dragan Lozančić, za čiju smjenu se Grabar Kitarović kasnije toliko žestoko zalagala da je ušla i u sukob s premijerom Tihomirom Oreškovićem (HRT). Druženje s Mamićem se ne zaboravlja tako lako pa kad su je mediji pitali da komentira Mamićevu nepravomoćnu presudu od 6 i pol godina zatvora. dobili su odgovor kako “Predsjednica Republike Hrvatske ne komentira nepravomoćne presude”. Odgovorili su to za Index iz Ureda predsjednice, što je zapravo neistina jer se predsjednica u prošlosti nije libila komentirati nepravomoćne presude, poput one ratnom zločincu Ratku Mladiću (Slobodna Dalmacija).
Početkom 2016. godine u skladu sa svojim ovlastima, pomilovala je Danka Seitera osuđenog na zatvorsku kaznu zbog gospodarskog kriminala (Dnevnik.hr). Seiter je jedan od optuženih u aferi Karlovačka banka, a teretilo ga se za zlouporabu položaja i ovlasti zbog sklapanja ugovora o kreditu s obrtom “Hanžel”. Vlasnik obrta Hanžel je Nikola Hanžel, koji je poznat po podatku da je njegova druga tvrtka “Lana karlovačka tiskara” donirala 197.565 kuna kampanji Kolinde Grabar Kitarović na predsjedničkim izborima.
Predsjednici ne treba mnogo da upadne u nevolje pa je u jednu kliznula i prilikom nevine i populističke geste dijeljenja paketa djeci iz Dubrovnika. U njima su se našle i čokoladice srpskog proizvođača, a predsjednica je, saznavši za taj podatak, počela plesati na rubu šovinizma kazavši da je zbog toga neugodno iznenađena i da će se zbog srpskih čokoladica koje su se dijelile „ispričati roditeljima i poslati im hrvatske čokoladice“ (RTL).
Kakav je stav Kolinde Grabar Kitarović prema manjinama pokazala je prije dvije godine kad je Miloradu Pupovcu, čelniku Samostalne demokratske srpske stranke poručila da sugrađani srpske nacionalnosti ponekad sami krivi što ih napadaju zbog njihove nacionalnosti. „Dužna sam, međutim, ustvrditi da među osobama koje ste naveli ima i onih koji svojim javnim djelovanjem godinama provociraju, iritiraju, pa i vrijeđaju najveći dio hrvatske javnosti, neistinito prikazuju i čak izruguju Domovinski rat i, u osnovi, niječu stvarnost, a implicitno i samu ideju hrvatske države, stvarajući tako ozračje napetosti, isključivosti i netolerancije“, zborila je predsjednica (Faktograf).
Za nju je ustaški pozdrav “Za dom spremni” stari hrvatski pozdrav kojeg su ustaše kompromitirale”, a nije se pretjerano osvrnula kad su je povjesničari demantirali (Net.hr).
Da je spremna, u najmanju ruku, tolerirati ustaštvo kako bi se dopala emigrantima i krajnjoj desnici, pokazala je u ožujku ove godine posjetom Argentini gdje je mirno poslušala Tomislava Frkovića koji joj je u govoru spomenuo želju da se iz izvorišnih osnova Ustava izbace odluke ZAVNOH-a, da bi potom sama preuzela riječ i u zanosu naglasila da su ”nakon Drugog svjetskog rata mnogi Hrvati tražili i našli prostor slobode u kojem su mogli svjedočiti svoje domoljublje i isticati opravdane zahtjeve za slobodom hrvatskog naroda i domovine”, među kojima je bio priličan broj ustaša, između ostalih i Ante Pavelić (Index).
Kolinda Grabar Kitarović dugo je vremena gurala inicijativu „uspravnice“ Jadran – Baltik – Crno more“, trudeći se da postane američki projekt stvaranja tampon zone prema Rusiji u kojoj su se našle zemlje takozvane iliberalne demokracije poput Poljske i Mađarske (Faktograf), pokazujući da su joj u političkom shvaćanju mnogo bliži autoritarni vladari tih zemalja koji se redovito sukobljavaju s Europskom komisijom zbog kršenja vladavine prava. Bila je toliko osokoljena da je u jednom trenutku napala i njemačku kancelarku Angelu Merkel zbog njezinog humanijeg pristupa izbjegličkoj krizi (Dnevnik.hr).
Nakon što su mediji u siječnju 2017. otkrili da je potajice otišla u SAD, da bi njezin put u javnosti ispao dovoljno ozbiljan, dala je jednu bombastičnu i neprimjerenu izjavu: “Ovo je službeni posjet i usredotočen na to da se iskoristi ovaj trenutak između dvije administracije da se Hrvatska pozicionira kao čimbenik koji će aktivno sudjelovati u kreiranju američke vanjske politike” (Index). Posjet će ostati upamćen po tome što je izjavu za javnu televiziju, kad je već otkriveno da se nalazi u SAD-u, dala ispred ograde Bijele kuće, poput turistice. Izbjegavala je otkriti s kim se sastala i o čemu su razgovarali, a i zbog tog je tajnovitog puta zaradila prijavu Povjerenstvu za sprječavanje sukoba interesa koji je trebao otkriti tko joj je uopće platio taj put. U svibnju ove godine Povjerenstvo je prekinulo daljnje radnje jer iz predsjedničinog Ureda odbijaju dati potrebnu dokumentaciju. Portal Index od Ureda predsjednice nikad nije dobio detalje putovanja, iako su zatražili i dobili pomoć Povjerenice za informiranje na temelju Zakona o pravu na pristup informacijama. Posjet predsjednice SAD-u proglašen je, naime, državnom tajnom.
Američki ambasador u Berlinu Richard Grenell nedavno je za britansku verziju krajnje desnog portala Breitbart naveo da mu je cilj osnažiti konzervativne snage u Europi i njihove vođe, a njemački mediji i političari, kao i pojedini političari u SAD-u, shvatili su da je riječ o nedopustivom miješanju u unutarnje stvari neke zemlje (CNN). Grenell je kritizirao politiku Angele Merkel prema imigrantima, pa su mnogi zaključili da se njegova potpora ne odnosi na CDU, nego na ekstremistički AfD. Također je na komentar protjerivanja fonda Georga Sorosa, koji financira brojne nevladine udruge u svijetu, kazao da su „takve politike mrtve politike i da su tu da potiču elite, a ne tihu većinu“ (Breitbart). Jednaku formulaciju koristi i Kolinda Grabar Kitarović koja je u Osijeku također rekla u vezi referendumske inicijative “Narod odlučuje” da “su građani očito davanjem tih potpisa pokazali da žele promjene, da se potrese taj život u Hrvatskoj, političke elite. Isto tako su pokazali želje za izmjenom izbornog zakona” (N1).
Shvatila je da Trumpova administracija igra upravo na tu kartu u pokušaju da oslabi Europsku uniju, dajući podršku krajnje desnim klerikalnim krugovima koji su izrazito euroskeptični i protuimigrantski, želeći stvoriti kršćansko društvo u kojem će se poštivati tradicionalne obiteljske vrijednosti. Zato je Grabar Kitarović uvijek u rukavu držala i tu kartu pa ne čudi da je nedavno, kad su mediji već bili saznali, nonšalantno priznala da je primila Željku Markić, predvodnicu konzervativnog pokreta “U ime obitelji” prije nego je s inicijativom „Narod odlučuje“ krenula u referendum za promjenu izbornog zakona koji bi ukinuo prava nacionalnih manjina za svojim zastupnicima i olakšao ulazak u Sabor onima koji ne mogu ući preko stranačkih lista. Iako su mnogi ustavni stručnjaci referendumska pitanja ocijenili neustavnima (N1), (Telegram), to, kao i mnogo puta do sada, nije omelo predsjednicu da podrži referendum pa je poručila kako je, iako se ne miješa u referendume, njen “čvrsti stav da se mora poštivati volja naroda”, iako Ustavni sud nije dao posljednju riječ o ustavnosti referendumskih pitanja niti je Ministarstvo uprave provjerilo valjanost potpisa (Telegram)
Nije baš slučajno da je iskoristila baš riječ „narod“ kad je javno podržala referendum o smanjivanju glasačkih prava manjina. Inicijativa se baš tako zove, a portal koju vodi udruga “U ime obitelji” Željke Markić zove se Narod.hr. Ako narod definiramo kao etnički homogenu zajednica ljudi koja postoji, u načelu, na određenom zemljopisnom području, sa zajedničkim jezikom svih pripadnika, zajedničkim podrijetlom, tradicijom i kulturom (hrleksikon), teško da je „narod” tako odlučio, jer je inicijativa za prvo pitanje smanjenja broja zastupnika, odnosno zastupnika nacionalnih manjina skupila 397 tisuća potpisa, a za drugo pitanje koje ukida pravo glasanja zastupnicima manjina o proračunu i Vladi 390 tisuća (Dnevnik.hr).
Prema posljednjim podacima Ministarstva uprave iz 2016. godine, broj glasača na posljednjim parlamentarnim izborima iznosio je 3,79 milijuna građana s pravom glasa.
I nije ovo prvi put da je predsjednica podržala desne klerikalne udruge. Dvije godine zaredom je njezin Ured bio pokrovitelj međunarodne konferencije “U ime obitelji” koja je obilovala kontroverznim stavovima, poput skandala zbog predavanja Zvonka Rumboldta s Medicinskog fakulteta u Splitu, koji je tvrdio da rodni identitet nije znanstveno utemeljen pojam (Jutarnji list).
Njihov krajnji cilj je agresivno nametanje vlastitih moralnih načela cijelom društvu koji uključuju zabranu pobačaja, razvod, kontracepciju, umjetnu oplodnju i sve ono što je trebalo ostati u prošlosti (Faktograf).
Kolinda Grabar Kitarović odlučila je stoga priključiti se ekstremističkim pokretima koji, po svemu sudeći, imaju podršku američke administracije, shvativši da je izgubila podršku HDZ-a pod predsjedanjem Andreja Plenkovića koji očito ima cilj približiti se zapadnoeuropskim vladama i politici veće samostalnosti Europske unije u odnosu na SAD na koje se više ne može osloniti zbog nepredvidljivosti tamošnje administracije (Index).
Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, kao što smo već spomenuli, više se puta bavilo predsjednicom. Predmet njihova interesa bilo je i 1,7 milijuna kuna koje je HDZ dobio nakon njezine izborne pobjede da bi ih ona kasnije dijelila u humanitarne svrhe, čime je pokazala da je HDZ-ova kandidatkinja, iako kao predsjednica formalno ne smije biti stranačka osoba. Zbog upornosti Povjerenstva da rasvijetli sumnje u predsjedničin sukob interesa, Kolinda Grabar Kitarović je burno reagirala pa čak i tadašnju predsjednicu Povjerenstva Daliju Orešković optužila da vodi „osobni rat protiv nje“ (Dnevnik.hr).
Epilog je danas poznat: Dalija Orešković više nije predsjednica Povjerenstva, a na njezino mjesto došla je Nataša Novaković (Tportal).
Opstaje stoga društvena klima na koju predsjednica utječe svojim predanim radom, iako su joj ovlasti ograničene. Nepoštivanje nezavisnih institucija kao što su Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa i Povjerenica za informiranje, skrivanje detalja svojih putovanja od javnosti, druženje s osumnjičenicima za teški kriminal, pozivanje osumnjičenih pa osuđenih ratnih zločinaca i dilera na vlastitu inaguraciju, podrška krajnje desnim organizacijama kojima je cilj smanjiti stečene slobode, guranje Hrvatske u grupu iliberalnih demokracija, pristajanje uz Trumpovu politiku jačanja takvih pokreta i pregršt gafova kojim je pokazala neznanje o svijetu oko sebe (Ekspress) pokazuje da je predsjednica ipak u pravu. Društvenu klimu treba mijenjati, ali predsjednica bi najprije trebala krenuti od sebe.
faktograf
foto HINA/ Mario STRMOTIÆ/ ua[/caption]
„Sugovornici mi često ističu da je problem društvena klima, ali i klijentelizam i nepotizam. Mnogi od onih koji su otišli rekli su mi da bi se sutra vratili kada bi bili sigurni da bi ih se gledalo po njihovoj kvaliteti. Očito nam je potrebna promjena društvene klime”, kazala je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović tijekom posjete Osijeku (N1).
I dok danas poziva na promjenu društvene klime, vrijedi podsjetiti što je predsjednica Republike sve činila da društvena klima bude baš ovakva na kakvu joj se žale. Ostavit ćemo po strani sva promašena obećanja s kojima se bez temelja razbacivala. Navest ćemo njezina djela i izjave u kojima ipak ima sistema i koji Hrvatsku guraju u društvo neliberalnih demokracija.
Dragi gosti i domaćini
Kakva društvena klima treba vladati Hrvatskom pokazuje popis uzvanika na predsjedničinoj inauguraciji u veljači 2015. godine. Poseban predsjedničin gost bio Tomislav Merčep kojem je tad trajalo suđenje za ratni zločin, a da je kriv za ratne zločine u Pakračkoj poljani potvrđeno je dvije godine kasnije pravomoćnom sudskom presudom (Jutarnji list). Na popisu visokih gostiju našao se i Velimir Bujanec, osuđen da je usluge prostitutke plaćao kokainom, a koji vodi emisiju u kojoj redovito ugošćava goste s krajnjeg desnog političkog spektra. Bujanac je , poznat i po izjavama kao: “Volim ponavljati ono što su govorili naši djedovi ustaše: Bog na nebu, hrvatski narod na zemlji. Ja još dodajem – Jasenovac između. Mislim na Jasenovac kao simbol, mjesto gdje će završiti svi protivnici hrvatske države”; ili: “Jasno je za kakvo se rješenje “srpskog pitanja” zalažem: trećinu iseliti, trećinu lojalnih prekrstiti, a trećinu – zločince – poubijati!” (Lupiga).
Mediji su još u svibnju 2015. godine pisali o večeri koju je predsjednici organizirao Zdravko Mamić, kasnije nepravomoćno osuđen da je s još trojicom iz NK Dinamo nezakonito izvukao 116 milijuna kuna (Express), oštetivši državni proračun za 12,2 milijuna kuna. Sama je kasnije priznala da joj Mamić nije organizirao samo jednu, nego više večera. (Dnevnik.hr)
Predsjednica kao dužnosnica ne smije primiti dar veći od 500 kuna (Narodne novine) pa je zbog toga prijavljena Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa koji je prijavu odbacio zbog nedostatne dokumentacije jer je Ministarstvo unutarnjih poslova odbio zahtjev Povjerenstva da je dostavi (Faktograf). MUP je trebao odgovoriti na GONG-ovo pitanje jesu li njegovi pripadnici štitili Kolindu Grabar-Kitarović 25. travnja 2015. godine na adresi vezanoj za Zdravka Mamića. Prema članku 16. Zakona o tajnosti podataka, prije donošenja odluke o tajnosti, MUP se bio dužan konzultirati s Uredom Vijeća za nacionalnu sigurnost, što tadašnji ministar Vlaho Orepić nije učinio.
Mamić je tada bio pod nadzorom SOA-e pa je “pod mjerama” nehotično završila i Grabar Kitarović. Ravnatelj SOA-e u to je vrijeme još uvijek bio Dragan Lozančić, za čiju smjenu se Grabar Kitarović kasnije toliko žestoko zalagala da je ušla i u sukob s premijerom Tihomirom Oreškovićem (HRT). Druženje s Mamićem se ne zaboravlja tako lako pa kad su je mediji pitali da komentira Mamićevu nepravomoćnu presudu od 6 i pol godina zatvora. dobili su odgovor kako “Predsjednica Republike Hrvatske ne komentira nepravomoćne presude”. Odgovorili su to za Index iz Ureda predsjednice, što je zapravo neistina jer se predsjednica u prošlosti nije libila komentirati nepravomoćne presude, poput one ratnom zločincu Ratku Mladiću (Slobodna Dalmacija).
Sporna pomilovanja
Početkom 2016. godine u skladu sa svojim ovlastima, pomilovala je Danka Seitera osuđenog na zatvorsku kaznu zbog gospodarskog kriminala (Dnevnik.hr). Seiter je jedan od optuženih u aferi Karlovačka banka, a teretilo ga se za zlouporabu položaja i ovlasti zbog sklapanja ugovora o kreditu s obrtom “Hanžel”. Vlasnik obrta Hanžel je Nikola Hanžel, koji je poznat po podatku da je njegova druga tvrtka “Lana karlovačka tiskara” donirala 197.565 kuna kampanji Kolinde Grabar Kitarović na predsjedničkim izborima.
Predsjednici ne treba mnogo da upadne u nevolje pa je u jednu kliznula i prilikom nevine i populističke geste dijeljenja paketa djeci iz Dubrovnika. U njima su se našle i čokoladice srpskog proizvođača, a predsjednica je, saznavši za taj podatak, počela plesati na rubu šovinizma kazavši da je zbog toga neugodno iznenađena i da će se zbog srpskih čokoladica koje su se dijelile „ispričati roditeljima i poslati im hrvatske čokoladice“ (RTL).
“Sami ste krivi”
Kakav je stav Kolinde Grabar Kitarović prema manjinama pokazala je prije dvije godine kad je Miloradu Pupovcu, čelniku Samostalne demokratske srpske stranke poručila da sugrađani srpske nacionalnosti ponekad sami krivi što ih napadaju zbog njihove nacionalnosti. „Dužna sam, međutim, ustvrditi da među osobama koje ste naveli ima i onih koji svojim javnim djelovanjem godinama provociraju, iritiraju, pa i vrijeđaju najveći dio hrvatske javnosti, neistinito prikazuju i čak izruguju Domovinski rat i, u osnovi, niječu stvarnost, a implicitno i samu ideju hrvatske države, stvarajući tako ozračje napetosti, isključivosti i netolerancije“, zborila je predsjednica (Faktograf).
Za nju je ustaški pozdrav “Za dom spremni” stari hrvatski pozdrav kojeg su ustaše kompromitirale”, a nije se pretjerano osvrnula kad su je povjesničari demantirali (Net.hr).
Da je spremna, u najmanju ruku, tolerirati ustaštvo kako bi se dopala emigrantima i krajnjoj desnici, pokazala je u ožujku ove godine posjetom Argentini gdje je mirno poslušala Tomislava Frkovića koji joj je u govoru spomenuo želju da se iz izvorišnih osnova Ustava izbace odluke ZAVNOH-a, da bi potom sama preuzela riječ i u zanosu naglasila da su ”nakon Drugog svjetskog rata mnogi Hrvati tražili i našli prostor slobode u kojem su mogli svjedočiti svoje domoljublje i isticati opravdane zahtjeve za slobodom hrvatskog naroda i domovine”, među kojima je bio priličan broj ustaša, između ostalih i Ante Pavelić (Index).
Razlog posjeta SAD-u – “državna tajna”
Kolinda Grabar Kitarović dugo je vremena gurala inicijativu „uspravnice“ Jadran – Baltik – Crno more“, trudeći se da postane američki projekt stvaranja tampon zone prema Rusiji u kojoj su se našle zemlje takozvane iliberalne demokracije poput Poljske i Mađarske (Faktograf), pokazujući da su joj u političkom shvaćanju mnogo bliži autoritarni vladari tih zemalja koji se redovito sukobljavaju s Europskom komisijom zbog kršenja vladavine prava. Bila je toliko osokoljena da je u jednom trenutku napala i njemačku kancelarku Angelu Merkel zbog njezinog humanijeg pristupa izbjegličkoj krizi (Dnevnik.hr).
Nakon što su mediji u siječnju 2017. otkrili da je potajice otišla u SAD, da bi njezin put u javnosti ispao dovoljno ozbiljan, dala je jednu bombastičnu i neprimjerenu izjavu: “Ovo je službeni posjet i usredotočen na to da se iskoristi ovaj trenutak između dvije administracije da se Hrvatska pozicionira kao čimbenik koji će aktivno sudjelovati u kreiranju američke vanjske politike” (Index). Posjet će ostati upamćen po tome što je izjavu za javnu televiziju, kad je već otkriveno da se nalazi u SAD-u, dala ispred ograde Bijele kuće, poput turistice. Izbjegavala je otkriti s kim se sastala i o čemu su razgovarali, a i zbog tog je tajnovitog puta zaradila prijavu Povjerenstvu za sprječavanje sukoba interesa koji je trebao otkriti tko joj je uopće platio taj put. U svibnju ove godine Povjerenstvo je prekinulo daljnje radnje jer iz predsjedničinog Ureda odbijaju dati potrebnu dokumentaciju. Portal Index od Ureda predsjednice nikad nije dobio detalje putovanja, iako su zatražili i dobili pomoć Povjerenice za informiranje na temelju Zakona o pravu na pristup informacijama. Posjet predsjednice SAD-u proglašen je, naime, državnom tajnom.
Američki ambasador u Berlinu Richard Grenell nedavno je za britansku verziju krajnje desnog portala Breitbart naveo da mu je cilj osnažiti konzervativne snage u Europi i njihove vođe, a njemački mediji i političari, kao i pojedini političari u SAD-u, shvatili su da je riječ o nedopustivom miješanju u unutarnje stvari neke zemlje (CNN). Grenell je kritizirao politiku Angele Merkel prema imigrantima, pa su mnogi zaključili da se njegova potpora ne odnosi na CDU, nego na ekstremistički AfD. Također je na komentar protjerivanja fonda Georga Sorosa, koji financira brojne nevladine udruge u svijetu, kazao da su „takve politike mrtve politike i da su tu da potiču elite, a ne tihu većinu“ (Breitbart). Jednaku formulaciju koristi i Kolinda Grabar Kitarović koja je u Osijeku također rekla u vezi referendumske inicijative “Narod odlučuje” da “su građani očito davanjem tih potpisa pokazali da žele promjene, da se potrese taj život u Hrvatskoj, političke elite. Isto tako su pokazali želje za izmjenom izbornog zakona” (N1).
Podrška klerikalcima
Shvatila je da Trumpova administracija igra upravo na tu kartu u pokušaju da oslabi Europsku uniju, dajući podršku krajnje desnim klerikalnim krugovima koji su izrazito euroskeptični i protuimigrantski, želeći stvoriti kršćansko društvo u kojem će se poštivati tradicionalne obiteljske vrijednosti. Zato je Grabar Kitarović uvijek u rukavu držala i tu kartu pa ne čudi da je nedavno, kad su mediji već bili saznali, nonšalantno priznala da je primila Željku Markić, predvodnicu konzervativnog pokreta “U ime obitelji” prije nego je s inicijativom „Narod odlučuje“ krenula u referendum za promjenu izbornog zakona koji bi ukinuo prava nacionalnih manjina za svojim zastupnicima i olakšao ulazak u Sabor onima koji ne mogu ući preko stranačkih lista. Iako su mnogi ustavni stručnjaci referendumska pitanja ocijenili neustavnima (N1), (Telegram), to, kao i mnogo puta do sada, nije omelo predsjednicu da podrži referendum pa je poručila kako je, iako se ne miješa u referendume, njen “čvrsti stav da se mora poštivati volja naroda”, iako Ustavni sud nije dao posljednju riječ o ustavnosti referendumskih pitanja niti je Ministarstvo uprave provjerilo valjanost potpisa (Telegram)
Nije baš slučajno da je iskoristila baš riječ „narod“ kad je javno podržala referendum o smanjivanju glasačkih prava manjina. Inicijativa se baš tako zove, a portal koju vodi udruga “U ime obitelji” Željke Markić zove se Narod.hr. Ako narod definiramo kao etnički homogenu zajednica ljudi koja postoji, u načelu, na određenom zemljopisnom području, sa zajedničkim jezikom svih pripadnika, zajedničkim podrijetlom, tradicijom i kulturom (hrleksikon), teško da je „narod” tako odlučio, jer je inicijativa za prvo pitanje smanjenja broja zastupnika, odnosno zastupnika nacionalnih manjina skupila 397 tisuća potpisa, a za drugo pitanje koje ukida pravo glasanja zastupnicima manjina o proračunu i Vladi 390 tisuća (Dnevnik.hr).
Prema posljednjim podacima Ministarstva uprave iz 2016. godine, broj glasača na posljednjim parlamentarnim izborima iznosio je 3,79 milijuna građana s pravom glasa.
I nije ovo prvi put da je predsjednica podržala desne klerikalne udruge. Dvije godine zaredom je njezin Ured bio pokrovitelj međunarodne konferencije “U ime obitelji” koja je obilovala kontroverznim stavovima, poput skandala zbog predavanja Zvonka Rumboldta s Medicinskog fakulteta u Splitu, koji je tvrdio da rodni identitet nije znanstveno utemeljen pojam (Jutarnji list).
Njihov krajnji cilj je agresivno nametanje vlastitih moralnih načela cijelom društvu koji uključuju zabranu pobačaja, razvod, kontracepciju, umjetnu oplodnju i sve ono što je trebalo ostati u prošlosti (Faktograf).
Kolinda Grabar Kitarović odlučila je stoga priključiti se ekstremističkim pokretima koji, po svemu sudeći, imaju podršku američke administracije, shvativši da je izgubila podršku HDZ-a pod predsjedanjem Andreja Plenkovića koji očito ima cilj približiti se zapadnoeuropskim vladama i politici veće samostalnosti Europske unije u odnosu na SAD na koje se više ne može osloniti zbog nepredvidljivosti tamošnje administracije (Index).
Sukob interesa
Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, kao što smo već spomenuli, više se puta bavilo predsjednicom. Predmet njihova interesa bilo je i 1,7 milijuna kuna koje je HDZ dobio nakon njezine izborne pobjede da bi ih ona kasnije dijelila u humanitarne svrhe, čime je pokazala da je HDZ-ova kandidatkinja, iako kao predsjednica formalno ne smije biti stranačka osoba. Zbog upornosti Povjerenstva da rasvijetli sumnje u predsjedničin sukob interesa, Kolinda Grabar Kitarović je burno reagirala pa čak i tadašnju predsjednicu Povjerenstva Daliju Orešković optužila da vodi „osobni rat protiv nje“ (Dnevnik.hr).
Epilog je danas poznat: Dalija Orešković više nije predsjednica Povjerenstva, a na njezino mjesto došla je Nataša Novaković (Tportal).
Opstaje stoga društvena klima na koju predsjednica utječe svojim predanim radom, iako su joj ovlasti ograničene. Nepoštivanje nezavisnih institucija kao što su Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa i Povjerenica za informiranje, skrivanje detalja svojih putovanja od javnosti, druženje s osumnjičenicima za teški kriminal, pozivanje osumnjičenih pa osuđenih ratnih zločinaca i dilera na vlastitu inaguraciju, podrška krajnje desnim organizacijama kojima je cilj smanjiti stečene slobode, guranje Hrvatske u grupu iliberalnih demokracija, pristajanje uz Trumpovu politiku jačanja takvih pokreta i pregršt gafova kojim je pokazala neznanje o svijetu oko sebe (Ekspress) pokazuje da je predsjednica ipak u pravu. Društvenu klimu treba mijenjati, ali predsjednica bi najprije trebala krenuti od sebe.
faktograf
