“Poljoprivredna proizvodnja je uništena. Dakle sve ćemo ukratko napraviti da damo poticaj poduzetništvu, proizvodnji, poljoprivrednoj proizvodnji, proizvodnji hrane… Ne zaboravite da mi uvozimo preko 70 posto hrane”, dodao je Karamarko u istom intervjuu.
Brojke su to s kojima predsjednik HDZ-a učestalo raspolaže u svojim javnim nastupima, te ih koristi kao dokaz u korist svoje tvrdnje da je Vlada Kukuriku koalicije u svom gotovo četverogodišnjem mandatu (vlast su preuzeli nakon izbora u prosincu 2011. godine) devastirala hrvatsko gospodarstvo. No, brojke s kojima Karamarko raspolaže nisu točne.
Broj iseljenika
Počnimo s podatkom da je iz Hrvatske u zadnje četiri godine iseljeno sto tisuća ljudi. Prema podacima o migraciji stanovništva koje je Državni zavod za statistiku objavio 10. srpnja ove godine, iz Hrvatske je 2012. godine u inozemstvo odselilo 12.877 ljudi, 2013. emigriralo je 15.262 osobe, dok je 2014. odselilo 20.858 osoba. Ukupno je, dakle, prema službenim podacima DZS-a u tri navedene godine iz Hrvatske otišlo 48.997 ljudi.
Službenih podataka o odlasku hrvatskih državljana u inozemstvo za 2015. godinu još nema. Iz navedenih brojki evidentno je da se broj emigranata iz godine u godinu povećavao, ali čak i ako pretpostavimo da je ove godine iz Hrvatske otišlo dvostruko više ljudi nego 2014., i dalje dolazimo do brojke koja je osjetno manja od HDZ-ove projekcije o sto tisuća iseljenih od početka 2012. godine naovamo.
Izgubljena radna mjesta
Brojku od sto tisuća izgubljenih radnih mjesta također demantiraju podaci Državnog zavoda za statistiku. Prema podacima DZS-a, u prosincu 2011. godine u Hrvatskoj je bilo ukupno 1.367.872 zaposlenih osoba. U kolovozu 2015. godine DZS je evidentirao ukupno 1.360.845 osoba, što znači da se broj zaposlenih smanjio za 7027.
Ove brojke, naravno, i dalje ne znače da je Karamarko u krivu, s obzirom da se tijekom ljetnih mjeseci osjećaju efekti sezonskog zapošljavanja. No, čak i ako usporedimo broj zaposlenih u prosincu 2011. i u siječnju 2015. godine ne dolazimo ni blizu Karamarkovom broju od sto tisuća izgubljenih radnih mjesta. U siječnju 2015. godine u Hrvatskoj je, prema podacima DZS-a, ukupno bilo 1.290.470 zaposlenih, što bi značilo da je od prosinca 2011. do siječnja tekuće godine izgubljeno 77.402 radna mjesta.
Javni dug
Prema službenim podacima podacima Hrvatske narodne banke, dug opće države je u prosincu 2011. godine iznosio 211,898 milijardi kuna. Do svibnja ove godine taj dug narastao je na 285,262 milijardi kuna, što bi značilo da se povećao za 73,364 milijardi kuna.
Prema brojaču javnog duga kojeg je 23. rujna 2015. godine predstavila Udruga Lipa, a koji povećanje javnog duga prikazuje u realnom vremenu, javni dug RH 6. listopada 2015. iznosio je 287,739 milijardi kuna. Prema podacima o javnom dugu Udruge Lipa, aktualna vlada je od prosinca 2011. godine do 6. listopada ove godine povećala javni dug za 75,841 milijardi kuna.
Prehrambena ovisnost
Karamarkova procjena prema kojoj “Hrvatska uvozi 70 posto hrane” znatno je drugačija od službenih brojki prezentiranih na okruglom stolu “Prehrambena ovisnost RH”, koji je u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) – Zavoda za znanstveni rad u Varaždinu, Sekcije za preradu poljoprivrednih proizvoda i biotehnologiju Znanstvenog vijeća za poljoprivredu i šumarstvo, Varaždinske županije i Razvojne agencije Sjever-Dan održan u Varaždinu 16. listopada 2014. godine.
Na tom je okruglom stolu Zvjezdana Blažić, pomoćnica ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine, iznijela podatak prema kojem prehrambena ovisnost Hrvatske iznosi 45 posto. Znatno je to više od europskog prosjeka, koji iznosi 8 posto, ali i osjetno manje od Karamarkove procjene od 70 posto hrane koja dolazi iz uvoza.
faktograf
