U Sjedinjenim Američkim Državama je još od izborne noći u studenom prošle godine pokrenuta kampanja kojom bi se poništili izborni rezultati i Donald Trump izbacio iz Bijele kuće. To se vidi i po sustavnom uklanjaju ljudi iz njegova tima, među kojima nije ostao više nitko, osim potpredsjednika Mikea Pencea.

Bilo kakav izgovor je koristan za postizanje konačnog cilja i da se pogazi volja naroda, ma kakva ona bila. Lov na Trumpa i oduzimanje ovlasti predsjedniku, unatoč razlikama između republikanaca i demokrata, vode i jedni i drugi. Nakon čistke u Bijeloj kući je logičan zaključak da je nasljednik već spreman.

To je jedina osoba koja je ”preživjela” udar, Mike Pence, koji nikad nije bio osobito vjeran Trumpu, čovjek Republikanske stranke i podoban i za republikance i demokrate.

Trump zapravo više ne donosi nikakve odluke. Privid da vrši funkciju predsjednika pokušava ostvariti dekretima i odlukama, koje kasnije redovito opstruiraju pravosuđe i Capitol Hill.

Što to znači za Europi? Prema posljednjim podacima ne baš svijetlu budućnost i otprilike nastavak politike Baracka Obame, ili one koju bi vodila Hillary Clinton, da je pobijedila na izborima.

Ranije ovog mjeseca je američka administracija za fiskalnu 2018. godinu,  koja počinje 1. listopada 2017., za više od 40% povećala proračun za ”European Reassurance Initiative” (ERI), koju je, nakon ”ilegalne ruske invazije na Ukrajinu”, 2014. pokrenula Obamina administracija.

Informaciju je potvrdio general Curtis Scaparrotti, čelnik Europskog zapovjedništva Sjedinjenih Država, što u pravnim smislu znači vrhovnog zapovjednik savezničkih snaga u Europi.

Od 985 milijuna dolara u 2015. godini, financiranje ove inicijative je u 2017. poraslo na 3,4 milijardi dolara, a s ovim uvećanjem će u 2018. iznositi 4,8 milijarde dolara.

U četiri godine je Washington potrošio 10 milijardi dolara, samo kako bi se “povećala naša sposobnost da branimo Europu od ruske agresije”.

Gotovo polovica potrošnje u 2018. godini,  2,2 milijarde dolara, služit će za jačanje ”strateškog preraspoređivanja” američkih snaga u Europi. Top znači da će se skladišta naoružanja premjestiti na isturenija mjesta, kako bi se omogućilo ”brže razmještanje snaga na ratnu pozornicu”. Drugi veliki udio od 1,7 milijardi dolara je namijenjen za ”povećanje američke prisutnosti u bazama za rotaciju snaga u cijeloj Europi”.

Preostali dio, svako na razini od oko stotine milijuna dolara, trošit će se na razvoj infrastrukture baza u Europi ”kako bi se poboljšala spremnost za američke akcije u Europi, jačanje vojnih vježbi i provođenje obuka za bolju spremnost i interoperabilnost snaga NATO pakta”.

Fond ERI, Europskog zapovjedništva Sjedinjenih Američkih Država, samo je dio operacije ”Atlantic Resolve”, koja pokazuje sposobnost američke vojske da odgovori na prijetnje protiv saveznika.

U okviru ove operacije je u Poljskoj iz baze ”Fort Carson” u Coloradu, prošlog siječnja prebačena 3. oklopna brigada, koja se sastoji od 3500 ljudi, 87 tenkova, 18 haubica, 144 borbenih vozila Bradley, više od 400  vozila Humvee i 2000 transportnih vozila. Treća oklopna brigada će biti zamijenjena nakon godinu dana, a nakon druge skupine dolazi treća, tako da će oklopne snage američke vojske biti trajno raspoređene na poljskom teritoriju.

Iz Poljske će dijelovi ove brigade biti raspoređivani za obuku i vježbe u drugim zemljama istočne Europe, posebice Estoniji, Latviji, Litvi, Bugarskoj, Rumunjskoj i možda Ukrajini, što znači da će kontinuirano biti raspoređeni u blizini Rusije.

U sklopu ovog preraspoređivanja je iz baze ”Fort Drum” u blizini New Yorka u bazu ”Illesheim” u Bavarskoj, Njemačka, u veljači prebačena američka 10. zrakoplovna borbena brigada, s više od 2000 boraca i stotine helikoptera. Iz ”Illesheima” je radne skupine ove brigade biti poslane ”na isturene položaje” u Poljskoj, Rumunjskoj i Latviji.

U bazi ”Amari” u Estoniji i ”Graf Ignatievo” u Bugarskoj se nalaze američki i NATO bombarderi, uključujući i talijanski ”Eurofighter” koji služi za zračne patrole nad Baltikom.

Prebacivanje snaga podrazumijeva i  trajnu prisutnost u Crnom moru, iz zrakoplovne baze u Kogălniceanu u Rumunjskoj, te iz baze za obuku u Novom Selu u Bugarskoj.

Plan je prilično jasan. Nakon što je uspješno proveden prevrat u Kijevu, što je bio izgovor za novi sukob s Rusijom,  Washington, unatoč promjeni uprave, ali s ”kastriranim” predsjednikom slijedi istu strategiju. U Europi se treba utvrditi prva linija novog Hladnog rata, koji koristi isključivo interesima Washingtona.

No, ako bolje sagledamo situaciju, SAD su uložile 10 milijardi dolara za “sigurnost” Europe, a zapravo Europu čine puno nesigurnijom. Ni financijski ”poklon europskoj sigurnosti” nije bio dio predizborne kampanje Donalda Trumpa, jednako kao nastavak takozvane ”Obamine doktrine” prodora u Aziju, no  stanar Bijele kuće se nije protivio, ili se nije uspio usprotiviti, ovim planovima.

Imamo situaciju u kojoj je Donald Trump predsjednik, a sve se odvija kao da je pobijedila Hillary Clinton, stoga se legitimno pitati što Trump uopće radi u predsjedničkom uredu?  Budući da je odlučeno da svi moraju otići i da u Bijeloj kući može ostati samo Mike Pence, vjerojatno bi i službeno on mogao  zamijeniti Trumpa. Čak i ako se to ne dogodi, od Trumpa ništa ne treba očekivati, osim formalnog potpisivanja dokumenata koji mu se donesu u ured. Je li moglo biti drugačije da je Trump imao hrabrosti provesti barem dio predizbornih obećanja? To nikada nećemo saznati.

logično