Zbog mise u Gospiću podnevni dnevnik HTV-a kasni punih 17 minuta. Misa je trebala trajati do podneva, ali se otegla, a HTV umjesto prekida prijenosa preuzima shemu Crkve. Opća klerikalizacija programa, dosad neviđena, time doživljava svoj vrhunac

Dnevnik 1, HTV


Marta Šimić Mrzlečki postavlja Nevenu Budaku naizgled provokativno pitanje: ‘Gospodine Budak, čini mi se da je sporno što je u kurikularnu reformu, koja traje već 16 mjeseci, utrošeno dosta novca. Znate li koliko?’ Opako, brale! Voditeljica zna da je ‘utrošeno puno novca’, jedino ne zna – koliko. Kako onda zna da je puno? Zna također da se ‘to čini spornim’. Zašto bi bilo sporno ako se ne zna koliko je utrošeno? Voditeljica je ipak izrekla jednu istinitu informaciju: čovjek preko puta nje doista se preziva Budak.

Tendenciozno pitanje, koje je očito smislio neki od pozadinskih urednika s vrućom linijom prema središnjici, pa ga uvalio indolentnoj voditeljici nezainteresiranoj za mišljenje auditorija i vlastitu reputaciju, izaziva podsmijeh na Budakovu licu. ‘Ne’, kaže Budak, ‘u nju je utrošeno strašno malo novca. Tri milijuna kuna. To se nekom može učiniti puno, ali na poslu izrade strategije radilo je tri, tri i pol godine oko 130 ljudi, i to posve besplatno. Cijeli posao izrade strategije nije koštao ni kune, sada, već godinu i pol, taj posao radi 500 ljudi, s putnim troškovima, s materijalnim troškovima, dakle mislim da se radi o jako malo novca kad znamo kolike su cijene izrade drugih strategija…’

Usporedbe radi, strategija koju nitko nije vidio, a koju je Karamarkova supruga izradila lobistu mađarskog MOL-a Jozi Petroviću, stajala je oko milijun kuna. Na njoj je jedna osoba radila dvije godine. Je li to ‘strašno puno novca’? Čini li se to ‘spornim’? HTV je spominjanje Joze Petrovića neko vrijeme držao pod embargom.

Voditeljica postavlja još jedno pitanje iz središnjice: četvoro članova radne skupine su iz IDIZ-a (Institut za društvena istraživanja). Što s tim? ‘Ne radi se ni o kakvoj neformalnoj skupini, već o skupini koja je izabrana na temelju strategije odobrene u Saboru, na temelju javnog natječaja’, uzvraća Budak. ‘Mogao se javiti tko god je htio, ali među današnjim kritičarima niti jedan se nije javio na taj natječaj…’

Otvoreno


Slobodan Prosperov Novak, koji izgleda kao samoproklamirani kandidat za voditelja kurikularne reforme – volontiranje isključeno – pokušava diskvalificirati Borisa Jokića i to, prema običaju, radi na najgluplji mogući način, napadajući Jokića tamo gdje je ovaj neusporedivo jači od njega. ‘Njegovo obrazovanje onemogućava reforme’, kaže S. P. Novak.

Evo Jokićevih kvalifikacija: 2005. MPhil – Faculty of Education, University of Cambridge, UK. Tema rada: ‘Religious Education in Croatia – A Case to be Opened’. Godine 2009. dr. sc. – Faculty of Education, University of Cambridge, UK. Tema disertacije: ‘Science and Religion in Croatian Elementary Education: Pupils’ Attitudes and Perspectives’…

Novi dan, N1


Ladislav Ilčić javlja se u ‘Novi dan’ iz Varaždina, gdje ga Tihomir Ladišić dočekuje sa setom razornih pitanja, koja nalikuju na torpeda. ‘Gospodine Ilčiću, zašto uporno ponavljate tvrdnju koja nije točna? Ekspertna skupina izabrana je na javnom natječaju, nije je postavio SDP niti je bilo koja stranka sudjelovala u izboru. I drugo, zašto tvrdite da u kurikulum nisu unesene primjedbe, kad javna rasprava još nije ni počela?’ Iličić vozi po svome: ‘Nije točno, skupinu je po javnom pozivu imenovao gospodin Mornar, oni jesu imenovani od SDP-a, Jokić će poslušati mišljenja drugih, ali samo kad im je nadređen… ’

Bla-bla, truć-truć. Ladišić postavlja zagonetno pitanje: Što Ilčiću govori brojka 8792? Ilčić tilta, ne zna o čemu se radi. ‘Jedan prirodni broj, trebali biste mi nešto više približiti da bih znao nešto reći.’ ‘To je broj preferencijalnih glasova koje je HRAST dobio na prošlim parlamentarnim izborima. Zašto mislite da s tim brojem imate snagu ili hrabrost nametati svoj stav o kurikulumu?’ pita Ladišić. ‘Kad govorimo o tzv. nametanju, mi se trudimo izražavati mišljenja o onome što mislimo da je potrebno. Politika znači da nekoga predstavljate, vas su birali. Uvijek možete raspravljati o tome kako se dobiju neki glasovi, ali izraz nametati je sasvim pogrešan. Normalno je da se svi zalažu za svoje stavove. Ako Jokić već predlaže građanski odgoj, bilo bi dobro da ispoštuje temeljne političke postavke predstavništva u demokratskom sustavu’, uzvraća Ilčić. Ladišić ga opisuje kao ‘pojačalo konzervativne Hrvatske’, premda ni pojam trube ne bi bio sasvim pogrešan.

Podnevni dnevnik, HTV


Zbog mise u Gospiću podnevni dnevnik HTV-a kasni punih 17 minuta. Takva stvar u povijesti Hrvatske televizije nije nikad zabilježena. Misa je trebala trajati do podneva, ali se otegla, a HTV umjesto prekida prijenosa zbog svoje sheme preuzima shemu Crkve. Opća klerikalizacija programa, dosad neviđena, time doživljava svoj vrhunac – HTV posve obesmišljava novopokrenuti Laudato TV, jer na svim programima, od prvog do četvrtog, ima neusporedivo više religijskih sadržaja nego talijanski RAI, o BBC-ju ili ORF-u da i ne govorimo.

Boris Jokić, N1


N1 televizija postigla je u posljednjih šest mjeseci silovit uspjeh. Doveli su sjajne novinare koji na HTV-u danas ionako ne bi mogli raditi i krenuli delati. Reklo bi se da je N1 danas jedna od rijetkih ‘institucija koje rade svoj posao’: u proteklih desetak dana pojavili su se na svim događajima, konferencijama za novinare, saborima, svuda gdje je trebalo i izazvali salve pohvala gledatelja. Kao i druge komercijalne televizije, N1 radi za gledatelje, a javna TV za Kaptol i središnjicu. Za HTV će takva orijentacija biti pogubna.

‘Želimo javnost izvijestiti o tome da nismo imali pravo niti smo dobivali honorar, a ni troškovi nam nisu pokrivani. Od nas sedam, troje nas se odreklo bilo kakve naknade’, rekao je Jokić. ‘Zajednički smo donijeli odluku da bi nakon javne rasprave još neki nezavisni stručnjaci pogledali sve. Treba se prestati politizirati ovaj proces, ovo nije niti će ikada biti reforma bilo koje političke opcije. Ako se ovaj proces politizira, on gubi svoj smisao’, poručio je još političarima, pa nastavio: ‘Molim Ministarstvo da izađe s jasnim podacima o tome koliko se na ovu reformu potrošilo prošle i ove godine, ima li RH novca za to, i molio bih da se objasni građanima gdje je novac koji nije utrošen na kurikularnu reformu.’

Sabor HDZ-a, HTV 4


Za razliku od dosadašnjih barnumijada, zadnji je sabor HDZ-a bio tiha misa. Voditeljica je dva puta morala pozivati publiku na glasniji pljesak – to se nikad dosad nije dogodilo. Sabori Ive Sanadera izgledali su naspram ovoga kao koncerti Rickyja Martina. Kongres umjetnog jedinstva polijepio je pukotine do prve krivine, no iza kulisa Karamarko je bio prisiljen podijeliti vlast s Milijanom Brkićem i Tomom Čuljkom. Sve je nalikovalo na Arsenovu pjesmu ‘Posljednji tango u Đevrskama’: Nadiru ljepotice iz Piramatovaca,/ Pakovo Selo, Tromilja, Raslina,/ Svjetlosni efekti Lozovca,/ Mažoretke iz Ripišta,/ Otmica Skradinjanki…

Loš izbor predsjednika zadugo će karambolirati desnicu. Nije teško zamisliti Zorana Milanovića kako sjedi i gušta: radio ne radio, nešto će se dogoditi, rijeka će izbaciti truplo njegova neprijatelja. Nakon ove havarije HDZ će morati naći predsjednika koji je veseo kao ptica, hrabar kao Kraljević Marko, mudar kao knjiga, a dobar kao sunce, da popravi štetu koju im je nanio Karamarko, najsavršeniji proizvod negativne kadrovske selekcije u stoljetnoj perspektivi. Ladislav Ilčić, Bobo Novak i Željka Markić jači su saveznici oporbe od Alexa Brauna. Pleše se, pleše, gospodo,/ Na kraju kišnog lita,/ A onda – susvita.

portalnovosti