“Ovo što se događa u medijima ide samo u korist MOL-a, cijena ide gore, u komotnoj su poziciju zato što mogu i ne moraju prodati i prodaja Ine ide isključivo njima u korist, jer su u poziciji da mogu ucjenjivati Vladu Republike Hrvatske da neograničeno dižu premiju”, izjavio je SDP-ov saborski zastupnik Boris Lalovac (Televizija N1).
Prije nego je premijer Andrej Plenković najavio da će Hrvatska otkupiti MOL-ov udio u Ini, dionicama hrvatske naftne kompanije na Zagrebačkoj burzi trgovalo se po cijeni od 2925 kuna. U utorak 27. prosinca, što je bio prvi radni dan nakon Plenkovićeve neočekivanje press konferencije na Badnjak, cijena dionice Ine skočila je za 9,4 posto, na 3200 kuna po dionici.
U trenutku pisanja ovog teksta, cijena Inine dionice na Zagrebačkoj burzi je 3500 kuna. U samo četiri dana je tržišna vrijednost Ine, dakle, s 29,25 milijardi skočila na 35 milijardi kuna. Radi se o povećanju od 5,75 milijardi kuna. Kad bi Republika Hrvatska mađarski udio u Ini otkupila po tržišnoj cijeni, u ovom trenu bi za njega morala platiti 17,18 milijardi kuna odnosno 2,28 milijardi eura.
Dodatni razlog za zadovoljstvo mađarskom MOL-u daju kretanja na Budimpeštanskoj burzi. Dionica MOL-a u petak 23. prosinca prodavala se po cijeni od 20.100 forinti, da bi u utorak 27. prosinca skočila na 20.680,71 forinti. U trenutku pisanja ovog teksta, MOL-ova dionica na Budimpeštanskoj burzi vrijedi 20.620 forinti, što znači da je njena vrijednost od petka skočila za 2,59 posto.
Ispada tako da je tržišna vrijednost Ine danas osjetno veća nego kad je MOL 2003. godine kupio 25 posto plus jednu dionicu po cijeni od 505 milijuna dolara, iako je kompanija u znatno lošijem stanju. Prema tečajnoj listi HNB-a, sredinom srpnja 2003. srednji tečaj dolara iznosio je 6,66 kuna, što znači da je MOL za četvrtinu Ine platio oko 3,36 milijardi kuna.
Prema tvrdnjama neimenovanih izvora Novog lista, MOL danas svoj udio u Ini neće prodati za manje od 1,8 milijardi dolara, koliko su navodno platili sve svoje dionice, plus kamate. Tome treba pridodati i iznos odštete koju će Hrvatska morati platiti MOL-u zbog neizdvajanja plinskog biznisa, što neće biti moguće izbjeći nakon gubitka arbitraže u Ženevi.
faktograf
Prije nego je premijer Andrej Plenković najavio da će Hrvatska otkupiti MOL-ov udio u Ini, dionicama hrvatske naftne kompanije na Zagrebačkoj burzi trgovalo se po cijeni od 2925 kuna. U utorak 27. prosinca, što je bio prvi radni dan nakon Plenkovićeve neočekivanje press konferencije na Badnjak, cijena dionice Ine skočila je za 9,4 posto, na 3200 kuna po dionici.
Plenković digao cijenu MOL-u
U trenutku pisanja ovog teksta, cijena Inine dionice na Zagrebačkoj burzi je 3500 kuna. U samo četiri dana je tržišna vrijednost Ine, dakle, s 29,25 milijardi skočila na 35 milijardi kuna. Radi se o povećanju od 5,75 milijardi kuna. Kad bi Republika Hrvatska mađarski udio u Ini otkupila po tržišnoj cijeni, u ovom trenu bi za njega morala platiti 17,18 milijardi kuna odnosno 2,28 milijardi eura.
Dodatni razlog za zadovoljstvo mađarskom MOL-u daju kretanja na Budimpeštanskoj burzi. Dionica MOL-a u petak 23. prosinca prodavala se po cijeni od 20.100 forinti, da bi u utorak 27. prosinca skočila na 20.680,71 forinti. U trenutku pisanja ovog teksta, MOL-ova dionica na Budimpeštanskoj burzi vrijedi 20.620 forinti, što znači da je njena vrijednost od petka skočila za 2,59 posto.
Skuplja, a lošija
Ispada tako da je tržišna vrijednost Ine danas osjetno veća nego kad je MOL 2003. godine kupio 25 posto plus jednu dionicu po cijeni od 505 milijuna dolara, iako je kompanija u znatno lošijem stanju. Prema tečajnoj listi HNB-a, sredinom srpnja 2003. srednji tečaj dolara iznosio je 6,66 kuna, što znači da je MOL za četvrtinu Ine platio oko 3,36 milijardi kuna.
Prema tvrdnjama neimenovanih izvora Novog lista, MOL danas svoj udio u Ini neće prodati za manje od 1,8 milijardi dolara, koliko su navodno platili sve svoje dionice, plus kamate. Tome treba pridodati i iznos odštete koju će Hrvatska morati platiti MOL-u zbog neizdvajanja plinskog biznisa, što neće biti moguće izbjeći nakon gubitka arbitraže u Ženevi.
faktograf
