Nisu nikakvo „mjerenje prolaznog vremena“, što su bili ranije, u normalnim okolnostima, kad su se održavali godinu i pol dana poslije konstituiranja nove Vlade i novog parlamenta. Sada su veliki i odlučan test za održanje HDZ-ove i Plenkovićeve vlasti u plimi problem
Poslije nedjeljnih lokalnih izbora bit ćemo malo pametniji, poslije drugog kruga još i više. Budući da su rezultati tih izbora naizgled slabo mjerljivi, ma što god da se dogodi, obično sve jače stranke proglase uspjeh, jer uvijek se nađe neki veći grad ili neka županija gdje su dobro prošli. I poznato je - stranački predsjednici ne preuzimaju odgovornost za loše rezultate.
SDP-ov predsjednik Bernardić davno se ogradio od mogućeg neuspjeha, rekavši da su za (ne)uspjeh na lokalnim izborima odgovorna lokalna stranačka vodstva. Plenković se nije tako ograđivao, no vidjet ćemo i rezultate i komentare. Nekako smo sigurni da ni nepogrješivi Plenković neće na sebe preuzeti odgovornost, podbaci li HDZ.
Ako govorimo o četiri najveća grada, HDZ ima izglede dobiti gradonačelnika jedino u Splitu a SDP jedino u Rijeci, ali s tim da je vjerojatna pobjeda Ivice Vrkića u Osijeku (koji je kao izvanstranački kandidat nešto više HNS-ov nego SDP-ov) i da je u Zagrebu lako moguća pobjeda Anke Mrak Taritaš, HNS-ovke koju je SDP podržao.
Kad se bude gledalo kvantitativno, kad se bude zbrajalo u koliko ukupno županija, gradova i općina vladaju, HDZ će kao i uvijek dosad biti generalni pobjednik izbora, ali će se ta pobjeda uspoređivati s rezultatima izbora 2013. godine, kada se prvi put na nekim izborima okušao Tomislav Karamarko. Ali, kako se čini, u Zagrebu bi HDZ mogao proći katastrofalno loše s Dragom Prgometom, kojeg je najizravnije Plenković imenovao. Ako Krstulović ne uspije u Splitu, ostat će na tome da HDZ u prva četiri grada nema nijednog gradonačelnika, kao ni dosad. Osvojit će svoje već poznate utvrde u Dalmaciji, Lici i Slavoniji i uglavnom notorne ruralne sredine i periferiju.
Ono što se danas čini sigurnim je da ćemo barem u najvećim gradovima poslije izbora imati više fragmentiranu političku scenu nego što je ona sada. U gradskim bi vijećima moglo biti više stranaka nego što ih je sada, pobjede će biti manje uvjerljive a gradonačelnici će teže sklapati koalicije i vladati. Tome će doprinijeti i, ukupno gledajući, osjetno više neovisnih lista nego na prošlim izborima.
Sva je prilika da će poslije nadolazeće i one prve lipanjske nedjelje i HDZ i SDP, kao najjače hrvatske stranke izgubiti dio utjecaja u lokalnim vlastima. Istodobno, ne vidi se da će neka treća stranka posebno zablistati, jer se čini da niti Mostu to što ih je Plenković onako frajerski isključio iz Vlade neće dati onaj posebni vjetar u leđa koji su oni očekivali.
A unutarstranačka analiza rezultata, osobito rezultata HDZ-a, mogla bi biti presudna za odluku hoćemo li na skore nove prijevremene izbore ili će se s nekako 'pokrpanom' Vladom poslije 4. lipnja ići dalje - sve dok to ikako bude moguće.
Ako u HDZ-u budu ipak relativno zadovoljni s ishodom izbora, moglo bi ih to ohrabriti da u nove prijevremene izbore idu što prije, dakle, u ranu jesen. Ako podbace, logično je da će pokušati izbjeći nove izbore pod svaku cijenu, čekajući povoljniji trenutak za njih. Ali će s lošim rezultatom, i teže moći privući ili kupiti zastupnike (kako već tko shvaća) za nastavak parlamentarne sezone.
Zbog toga ovi lokalni izbori baš u ovom trenutku imaju iznimni značaj i izazivaju veće zanimanje. Nisu nikakvo „mjerenje prolaznog vremena“, što su bili ranije, u normalnim okolnostima, kad su se održavali godinu i pol dana poslije konstituiranja nove Vlade i novog parlamenta. Sada su veliki i odlučan test za održanje HDZ-ove i Plenkovićeve vlasti u plimi problema koja tek zapravo nadire.
novilist
