Živi zid predvođen Ivanom Viliborom Sinčićem je – sada je to sasvim jasno – novo utočište hrvatskih protestnih birača. Trend je to na koji ukazuju rezultati redovitog mjesečnog istraživanja CRO Demoskop, kojeg agencija Promocija plus provodi na uzorku od 1300 birača. Istraživanje je provedeno između 1. i 4. travnja (HRT).
Već je mjesec dana ranije Živi zid po popularnosti bio četvrta stranka u Hrvatskoj, s podrškom 4 posto birača. Bio je to rast od 0,9 posto s obzirom na istraživanje provedeno početkom veljače. Rejting Živog zida u zadnjih je mjesec dana dodatno ojačao – i to za nezanemarivih 1,7 posto – pa ih sada podržava 5,7 posto birača.
Porast popularnosti Živog zida odražava i rast osobnog rejtinga njihovog lidera i jedinog saborskog zastupnika Sinčića, koji se prometnuo u narodnog tribuna i borca protiv povlastica političke kaste. Sinčić je trenutno četvrti najpopularniji političar u Hrvatskoj; pozitivno ga doživljava 5,1 posto birača. Ispred Sinčića na ovoj su listi tek Zoran Milanović (10,9 posto), Tihomir Orešković (17,8 posto) i Kolinda Grabar Kitarović (19,3 posto).
Istovremeno se nastavlja očekivani pad rejtinga MOST-a nezavisnih lista, koji na listi stranačkih preferencija i dalje drži treće mjesto, ali s podrškom samo 6,3 posto birača. U posljednjih mjesec dana rejting im je pao za čak 2,5 posto. Božo Petrov se na listi najpopularnijih političara nalazi na devetom mjestu, a pozitivan dojam o čelnom čovjeku MOST-a ima tek 1,8 posto birača.
No, istovremeno Petrova negativcem smatra 4,5 posto anketiranih birača, što ga svrstava na visoko četvrto mjesto ljestvice najnegativnijih političara. Negativnijim od njega birači smatraju tek Zorana Milanovića (29,7 posto) i Tomislava Karamarka (33,8 posto), dok su na visokom trećem mjestu “svi političari”. Čak 11,9 posto anketiranih birača smatra da u Hrvatskoj nema pozitivnih političara.
Na samom vrhu i dalje se vodi mrtva trka između HDZ-a i SDP-a. Nakon što su dvije najveće stranke tijekom veljače izgubile na popularnosti, tijekom ožujka opet bilježe rast. HDZ je tako na prvom mjestu s rejtingom od 29,8 posto – odnosno 0,5 posto više nego prije mjesec dana – a SDP ga slijedi s rejtingom od 29 posto, što je porast od 0,8 posto u usporedbi s rezultatima objavljenima početkom ožujka.
Gotovo identično izgleda i lista koalicijskih preferencija, gdje su i Domoljubna koalicija i Hrvatska raste u mjesec dana podigli rejting za 0,5 posto. Koaliciju predvođenu HDZ-om tako trenutno podržava 31,9 posto birača, a SDP-ova oporbena koalicija može računati na podršku 31,4 posto birača. I ovdje je na trećem mjestu MOST (6 posto, što je pad od 2,9 posto s obzirom na ožujak), a četvrti je Živi zid (5,7 posto, što je porast od 1,3 posto s obzirom na ožujak).
Ispada tako da bi prijevremeni parlamentarni izbori, koji se sve češće najavljuju kao mogućnost već ove godine, opet vjerojatno rezultirali situacijom u kojoj niti jedna od velikih stranaka sa svojim koalicijama ne može samostalno formirati vlast. No, dojam je da SDP u ovom trenu ima nešto veći koalicijski potencijal od HDZ-a, pogotovo ako pretpostavimo da bi MOST-ovci teško i po drugi put pronašli zajednički jezik s koalicijom koju predvodi Tomislav Karamarko.
Štoviše, lako je moguće da će iz te koalicije istupiti i HSS, čiji novi predsjednik Krešo Beljak otvoreno kritizira Vladu u kojoj participira i njegova stranka (HRT). A izbor Beljaka i smjena Branka Hrga s čelne stranačke pozicije evidentno su podigli rejting HSS-a; tu stranku trenutno podržava 2,7 posto birača, što je porast od 0,9 posto u zadnjih mjesec dana. S takvim rezultatom HSS je trenutno peta najpopularnija stranka u državi. Iza njih je ostao i tradicionalni SDP-ov partner HNS, s podrškom 2,3 posto birača.
Ostatak “topa 10” čine dvije stranke sklone ljevici (ORaH s 1,3 posto i IDS s 1,2 posto), dvije stranke koje naginju desnici (stranka Milana Bandića s 1,4 posto i HSP AS s 1,2 posto), te centristički HSLS (također 1,2 posto) koji trenutno jeste dio vladajuće koalicije, ali njihov predsjednik Darinko Kosor istovremeno ipak zaziva nove izbore ukoliko se vladajuća koalicija ne “resetira” (HRT).
faktograf
Već je mjesec dana ranije Živi zid po popularnosti bio četvrta stranka u Hrvatskoj, s podrškom 4 posto birača. Bio je to rast od 0,9 posto s obzirom na istraživanje provedeno početkom veljače. Rejting Živog zida u zadnjih je mjesec dana dodatno ojačao – i to za nezanemarivih 1,7 posto – pa ih sada podržava 5,7 posto birača.
Porast popularnosti Živog zida odražava i rast osobnog rejtinga njihovog lidera i jedinog saborskog zastupnika Sinčića, koji se prometnuo u narodnog tribuna i borca protiv povlastica političke kaste. Sinčić je trenutno četvrti najpopularniji političar u Hrvatskoj; pozitivno ga doživljava 5,1 posto birača. Ispred Sinčića na ovoj su listi tek Zoran Milanović (10,9 posto), Tihomir Orešković (17,8 posto) i Kolinda Grabar Kitarović (19,3 posto).
Petrov vrlo brzo postao negativac
Istovremeno se nastavlja očekivani pad rejtinga MOST-a nezavisnih lista, koji na listi stranačkih preferencija i dalje drži treće mjesto, ali s podrškom samo 6,3 posto birača. U posljednjih mjesec dana rejting im je pao za čak 2,5 posto. Božo Petrov se na listi najpopularnijih političara nalazi na devetom mjestu, a pozitivan dojam o čelnom čovjeku MOST-a ima tek 1,8 posto birača.
No, istovremeno Petrova negativcem smatra 4,5 posto anketiranih birača, što ga svrstava na visoko četvrto mjesto ljestvice najnegativnijih političara. Negativnijim od njega birači smatraju tek Zorana Milanovića (29,7 posto) i Tomislava Karamarka (33,8 posto), dok su na visokom trećem mjestu “svi političari”. Čak 11,9 posto anketiranih birača smatra da u Hrvatskoj nema pozitivnih političara.
Na samom vrhu i dalje se vodi mrtva trka između HDZ-a i SDP-a. Nakon što su dvije najveće stranke tijekom veljače izgubile na popularnosti, tijekom ožujka opet bilježe rast. HDZ je tako na prvom mjestu s rejtingom od 29,8 posto – odnosno 0,5 posto više nego prije mjesec dana – a SDP ga slijedi s rejtingom od 29 posto, što je porast od 0,8 posto u usporedbi s rezultatima objavljenima početkom ožujka.
Gotovo identično izgleda i lista koalicijskih preferencija, gdje su i Domoljubna koalicija i Hrvatska raste u mjesec dana podigli rejting za 0,5 posto. Koaliciju predvođenu HDZ-om tako trenutno podržava 31,9 posto birača, a SDP-ova oporbena koalicija može računati na podršku 31,4 posto birača. I ovdje je na trećem mjestu MOST (6 posto, što je pad od 2,9 posto s obzirom na ožujak), a četvrti je Živi zid (5,7 posto, što je porast od 1,3 posto s obzirom na ožujak).
Koalicijski potencijali
Ispada tako da bi prijevremeni parlamentarni izbori, koji se sve češće najavljuju kao mogućnost već ove godine, opet vjerojatno rezultirali situacijom u kojoj niti jedna od velikih stranaka sa svojim koalicijama ne može samostalno formirati vlast. No, dojam je da SDP u ovom trenu ima nešto veći koalicijski potencijal od HDZ-a, pogotovo ako pretpostavimo da bi MOST-ovci teško i po drugi put pronašli zajednički jezik s koalicijom koju predvodi Tomislav Karamarko.
Štoviše, lako je moguće da će iz te koalicije istupiti i HSS, čiji novi predsjednik Krešo Beljak otvoreno kritizira Vladu u kojoj participira i njegova stranka (HRT). A izbor Beljaka i smjena Branka Hrga s čelne stranačke pozicije evidentno su podigli rejting HSS-a; tu stranku trenutno podržava 2,7 posto birača, što je porast od 0,9 posto u zadnjih mjesec dana. S takvim rezultatom HSS je trenutno peta najpopularnija stranka u državi. Iza njih je ostao i tradicionalni SDP-ov partner HNS, s podrškom 2,3 posto birača.
Ostatak “topa 10” čine dvije stranke sklone ljevici (ORaH s 1,3 posto i IDS s 1,2 posto), dvije stranke koje naginju desnici (stranka Milana Bandića s 1,4 posto i HSP AS s 1,2 posto), te centristički HSLS (također 1,2 posto) koji trenutno jeste dio vladajuće koalicije, ali njihov predsjednik Darinko Kosor istovremeno ipak zaziva nove izbore ukoliko se vladajuća koalicija ne “resetira” (HRT).
faktograf
