SANDA HAM, profesorica na Filozofskom fakultetu u Osijeku i glavna urednica znanstvenog časopisa Jezik, bliska obiteljašima, Željki Markić i njezinom portalu Narod.hr, ali i Hrvatskom tjedniku, ni nakon prijava sudu i brojnih medijskih osuda ne prestaje s produkcijom skandala i narušavanjem ugleda svoje struke.
Podsjetimo, prvi veliki skandal pukao je u studenome 2012. kada su procurili njezini e-mailovi u kojima je sa službenog računala, tijekom radnog vremena, kolege s fakulteta nazivala "budalašima", "srboljubima", "homoseksualcima", "kujama", "životinjicama koje se uvlače u dupe" i sl.
U listopadu 2016. otkriveno je da je Marija Grčevića, jednog od urednika Jezika, koji se zalagao za pozdrav ''Za dom spremni'', a kasnije se ''proslavio'' i kao saveznik rektora Damira Borasa i njemu bliskih ljudi u degradaciji Hrvatskih studija u sveučilišni odjel, također častila zvučnim pridjevima tipa: ''špijun'', ''pokvarenjak'', ''lopov'', ''zlotvor'', ''ulizica'' koji se ''uvlači u dupe kome treba'' i sl. Uglednu znanstvenicu dr. Branku Tafru u svojim je mailovima oslovila s ''ona luda Tafra'', a bivšu ministricu znanosti, akademkinju Milenu Žic Fuchs, ''nesretnicom''.
Skandalozan rječnik i u znanstvenom časopisu
Da stvar bude apsurdnija, navedeni izvrijeđani Grčević danas joj je jedan od glavnih suradnika u uređivačkoj politici Jezika koja je za brojne jezikoslovce odavno prelila čašu neprofesionalnim djelovanjem osobe koja bi, barem po svojoj bliskosti s katoličkim krugovima, nominalno trebala predstavljati neku moralnu vertikalu.
No njezine riječi i djela, kao uostalom i brojnih biskupa, župnika, vjeroučitelja i katoličkih udruga, već su svima ''urbi et orbi'' jasno dale do znanja da od klerikalnih krugova teško možemo očekivati bilo kakve vertikale, a ponajmanje one etičke.
Štoviše, problem je u tome što ljudi poput i oko Sande Ham očito i ne vide nikakav problem u svojem neprimjerenom ponašanju i prostačkom jeziku. Čak ni kada su jezikoslovci! Naprotiv, čini se da sipanje mržnje prema svemu što je njima i njihovom svjetonazoru strano, nemilo i nedrago smatraju izrazom istinskog domoljublja koji zaslužuje počasno mjesto u standardnom književnom jeziku pa i u znanstvenim radovima.
Politički nakot, orjunaška klatež, potkornjaci...
U prilog tome govori činjenica da časopis Jezik, koji je prije nego što je dirigentsku palicu preuzela Sanda Ham u svom području bio najugledniji hrvatski časopis znanstvenog ranga kategorije A1, u kojem su se objavljivali radovi ključni za napredovanje u znanstvenom zvanju, danas objavljuje tekstove vrlo dvojbene razine.
Tako se primjerice u njemu u posljednje vrijeme sve češće nađe mjesta za političke pamflete Hrvoja Hitreca s ultradesničarskog portala Hrvatskoga kulturnoga vijeća ili za tekstove prenesene iz Hrvatskog tjednika u kojima se vrijeđaju kolege jezikoslovci, što je neviđena praksa u hrvatskoj znanstvenoj periodici.
Kakvim se jezičnim umotvorinama u svojim radovima koristi Hitrec najbolje ilustrira činjenica da je u samo nekoliko stranica nedavno objavljenih u Jeziku uspio predstaviti zavidnu jezičnu kreativnost tipa: ''orjunaška podmetanja'', ''djeca jugooficira'', ''politički nakot'', ''zagađivanje hrvatskoga jezika naplavinama iz vremena dviju Jugoslavija'', ''neokomunistička i orjunaška klatež'', ''udbaško-medijski progoni'', ''jugoslavenske sablasti'', ''mješavina zombija i pete kolone'', ''ustavna odredba ne zaustavlja potkornjake'' itd., kojom se okomio na svoje kolege koji misle drugačije.
Hoće li se Jezik ugasiti?
Da stvar bude gora, Jezik bi ovih dana trebao proći rekategorizaciju. Ako je suditi prema razini spornih tekstova u njemu, teško je vjerovati da će ostati u kategoriji A1.
Naime, osim što je postao svojevrsni kanal za iskazivanje mržnje radikalne desnice, što je vjerojatan razlog zbog kojeg su Sanda Ham i njoj bliski postali rado viđeni gosti na portalima kao što su hkv.hr, Narod.hr i Hrvatski tjednik, on u posljednje vrijeme također postaje sve otvoreniji za brojne druge anomalije neprimjerene znanstvenim časopisima, osobito onima kategorije A1.
Navedimo ovdje samo neke od najozbiljnijih problema:
1. Jezik objavljuje tekstove koji su već bili objavljivani.
2. Objavljuje tekstove članova uredništva, u čemu prednjači glavna urednica Sanda Ham. Samo u posljednjih pet godina od 31 znanstvenog članka čak devet ili 29 % objavili su članovi uredništva, od čega Sanda Ham pet.
3. Objavljuje uglavnom stručne članke, a ne izvorne znanstvene i pregledne radove, što je loše za reputaciju znanstvenoga časopisa. Od 89 objavljenih članaka čak 49 ili 55 % je stručnih.
4. Uredništvo časopisa nefunkcionalno je, između ostalog, i zbog toga što je rad dvojice najstarijih članova, akademika Stjepana Babića (92 godine) i Radoslava Katičića (87 godina), otežan zbog starosti i bolesti. Ostali članovi su Mario Grčević i Nataša Bašić, o kojima se podosta pisalo u medijima, i to ne uvijek u najboljem svjetlu. Primjerice, pisalo se o tipfeleru na naslovnici Hrvatskog školskog pravopisa Sande Ham, pa se potom urednica časopisa Jezik Nataša Bašić kao autorica ''riječnika'' umjesto ''rječnika'' na koricama prekrstila u Natašu Našić, zatim se u sljedećem broju pisao ispravak, ali su se u njemu ponovno potkrale dvije jezične pogreške itd. Sve to u časopisu koji bi trebao biti primjer pravilnog pisanja jer mu i puni naslov glasi: Jezik – časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika!
Nekoliko tjedana do odluke o opstanku
Konačna odluka o tome hoće li Jezik, koji se dijelom financira novcem hrvatskih građana, i dalje nositi najveći broj bodova potrebnih za napredovanje u zvanju ili će prestati biti relevantan, što bi bilo u skladu s činjenicom da ga danas u širokom krugu nastoje izbjeći svi oni koji drže do vlastitog znanstvenog integriteta, zbog čega neki otkazuju pretplatu, trebala bi se znati kroz nekoliko tjedana nakon pravorijeka Područnog vijeća za humanističke znanosti Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj. Teško je prejudicirati hoće li pritom časopisu pomoći neka dobra riječ Marija Grčevića koji sjedi u tom vijeću.
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak razriješila je 31. listopada Sandu Ham dužnosti predsjednice Upravnog vijeća Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, na koju ju je postavio bivši ministar Predrag Šustar i to kada je već bio na odlasku, dan prije službene smjene. No nije ju razriješila i s položaja glavne urednice časopisa Jezik, za što nema ovlasti. Razrješenje s te pozicije zbog loše uređivačke politike vjerojatno je nešto što je u hrvatskom znanstveno-obrazovnom sustavu u današnjim uvjetima njegova funkcioniranja i odnosima snaga teško očekivati.
Podsjetimo, prvi veliki skandal pukao je u studenome 2012. kada su procurili njezini e-mailovi u kojima je sa službenog računala, tijekom radnog vremena, kolege s fakulteta nazivala "budalašima", "srboljubima", "homoseksualcima", "kujama", "životinjicama koje se uvlače u dupe" i sl.
U listopadu 2016. otkriveno je da je Marija Grčevića, jednog od urednika Jezika, koji se zalagao za pozdrav ''Za dom spremni'', a kasnije se ''proslavio'' i kao saveznik rektora Damira Borasa i njemu bliskih ljudi u degradaciji Hrvatskih studija u sveučilišni odjel, također častila zvučnim pridjevima tipa: ''špijun'', ''pokvarenjak'', ''lopov'', ''zlotvor'', ''ulizica'' koji se ''uvlači u dupe kome treba'' i sl. Uglednu znanstvenicu dr. Branku Tafru u svojim je mailovima oslovila s ''ona luda Tafra'', a bivšu ministricu znanosti, akademkinju Milenu Žic Fuchs, ''nesretnicom''.
Skandalozan rječnik i u znanstvenom časopisu
Da stvar bude apsurdnija, navedeni izvrijeđani Grčević danas joj je jedan od glavnih suradnika u uređivačkoj politici Jezika koja je za brojne jezikoslovce odavno prelila čašu neprofesionalnim djelovanjem osobe koja bi, barem po svojoj bliskosti s katoličkim krugovima, nominalno trebala predstavljati neku moralnu vertikalu.
No njezine riječi i djela, kao uostalom i brojnih biskupa, župnika, vjeroučitelja i katoličkih udruga, već su svima ''urbi et orbi'' jasno dale do znanja da od klerikalnih krugova teško možemo očekivati bilo kakve vertikale, a ponajmanje one etičke.
Štoviše, problem je u tome što ljudi poput i oko Sande Ham očito i ne vide nikakav problem u svojem neprimjerenom ponašanju i prostačkom jeziku. Čak ni kada su jezikoslovci! Naprotiv, čini se da sipanje mržnje prema svemu što je njima i njihovom svjetonazoru strano, nemilo i nedrago smatraju izrazom istinskog domoljublja koji zaslužuje počasno mjesto u standardnom književnom jeziku pa i u znanstvenim radovima.
Politički nakot, orjunaška klatež, potkornjaci...
U prilog tome govori činjenica da časopis Jezik, koji je prije nego što je dirigentsku palicu preuzela Sanda Ham u svom području bio najugledniji hrvatski časopis znanstvenog ranga kategorije A1, u kojem su se objavljivali radovi ključni za napredovanje u znanstvenom zvanju, danas objavljuje tekstove vrlo dvojbene razine.
Tako se primjerice u njemu u posljednje vrijeme sve češće nađe mjesta za političke pamflete Hrvoja Hitreca s ultradesničarskog portala Hrvatskoga kulturnoga vijeća ili za tekstove prenesene iz Hrvatskog tjednika u kojima se vrijeđaju kolege jezikoslovci, što je neviđena praksa u hrvatskoj znanstvenoj periodici.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Kakvim se jezičnim umotvorinama u svojim radovima koristi Hitrec najbolje ilustrira činjenica da je u samo nekoliko stranica nedavno objavljenih u Jeziku uspio predstaviti zavidnu jezičnu kreativnost tipa: ''orjunaška podmetanja'', ''djeca jugooficira'', ''politički nakot'', ''zagađivanje hrvatskoga jezika naplavinama iz vremena dviju Jugoslavija'', ''neokomunistička i orjunaška klatež'', ''udbaško-medijski progoni'', ''jugoslavenske sablasti'', ''mješavina zombija i pete kolone'', ''ustavna odredba ne zaustavlja potkornjake'' itd., kojom se okomio na svoje kolege koji misle drugačije.
Hoće li se Jezik ugasiti?
Da stvar bude gora, Jezik bi ovih dana trebao proći rekategorizaciju. Ako je suditi prema razini spornih tekstova u njemu, teško je vjerovati da će ostati u kategoriji A1.
Naime, osim što je postao svojevrsni kanal za iskazivanje mržnje radikalne desnice, što je vjerojatan razlog zbog kojeg su Sanda Ham i njoj bliski postali rado viđeni gosti na portalima kao što su hkv.hr, Narod.hr i Hrvatski tjednik, on u posljednje vrijeme također postaje sve otvoreniji za brojne druge anomalije neprimjerene znanstvenim časopisima, osobito onima kategorije A1.
Navedimo ovdje samo neke od najozbiljnijih problema:
1. Jezik objavljuje tekstove koji su već bili objavljivani.
2. Objavljuje tekstove članova uredništva, u čemu prednjači glavna urednica Sanda Ham. Samo u posljednjih pet godina od 31 znanstvenog članka čak devet ili 29 % objavili su članovi uredništva, od čega Sanda Ham pet.
3. Objavljuje uglavnom stručne članke, a ne izvorne znanstvene i pregledne radove, što je loše za reputaciju znanstvenoga časopisa. Od 89 objavljenih članaka čak 49 ili 55 % je stručnih.
4. Uredništvo časopisa nefunkcionalno je, između ostalog, i zbog toga što je rad dvojice najstarijih članova, akademika Stjepana Babića (92 godine) i Radoslava Katičića (87 godina), otežan zbog starosti i bolesti. Ostali članovi su Mario Grčević i Nataša Bašić, o kojima se podosta pisalo u medijima, i to ne uvijek u najboljem svjetlu. Primjerice, pisalo se o tipfeleru na naslovnici Hrvatskog školskog pravopisa Sande Ham, pa se potom urednica časopisa Jezik Nataša Bašić kao autorica ''riječnika'' umjesto ''rječnika'' na koricama prekrstila u Natašu Našić, zatim se u sljedećem broju pisao ispravak, ali su se u njemu ponovno potkrale dvije jezične pogreške itd. Sve to u časopisu koji bi trebao biti primjer pravilnog pisanja jer mu i puni naslov glasi: Jezik – časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika!
Nekoliko tjedana do odluke o opstanku
Konačna odluka o tome hoće li Jezik, koji se dijelom financira novcem hrvatskih građana, i dalje nositi najveći broj bodova potrebnih za napredovanje u zvanju ili će prestati biti relevantan, što bi bilo u skladu s činjenicom da ga danas u širokom krugu nastoje izbjeći svi oni koji drže do vlastitog znanstvenog integriteta, zbog čega neki otkazuju pretplatu, trebala bi se znati kroz nekoliko tjedana nakon pravorijeka Područnog vijeća za humanističke znanosti Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj. Teško je prejudicirati hoće li pritom časopisu pomoći neka dobra riječ Marija Grčevića koji sjedi u tom vijeću.
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak razriješila je 31. listopada Sandu Ham dužnosti predsjednice Upravnog vijeća Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, na koju ju je postavio bivši ministar Predrag Šustar i to kada je već bio na odlasku, dan prije službene smjene. No nije ju razriješila i s položaja glavne urednice časopisa Jezik, za što nema ovlasti. Razrješenje s te pozicije zbog loše uređivačke politike vjerojatno je nešto što je u hrvatskom znanstveno-obrazovnom sustavu u današnjim uvjetima njegova funkcioniranja i odnosima snaga teško očekivati.
