[caption id="attachment_111326" align="alignnone" width="460"] Zagreb, 31.1.2017 - Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković (S), potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, ministar financija Zdravko Marić i načelnik Glavnog stožera OS RH general Mirko Šundov posjetili su vojarnu "Pukovnika Marka Živkovića“ na Plesu, gdje su obišli novoizgrađen kompleks dežurnog borbenog dvojca te se upoznali s operativnim postupcima Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane u NATO integriranom sustavu protuzračne i proturaketne obrane (NATINAMDS).
Foto Hina/ Dario GRZELJ/ dag[/caption]
Broj žrtava rata po glavi svjetskog stanovnika u padu je već desetljećima. Ipak, privatna konzultantska tvrtka PricewaterhouseCoopers ne samo da predviđa, nego skoro zaziva povećanje vojnih budžeta diljem svijeta.
U publikaciji “PwC Global Defence Perspectives 2017” navode da će “sve složenije globalno sigurnosno okruženje” vjerojatno potaknuti povećanu globalnu potrošnju na obranu do 2021. godine, konkretno u 58 država od promatranih 71, gdje su budžeti u prethodnom razdoblju rezani zbog globalne ekonomske krize i pada cijene nafte. Ako ne dođe do značajnog oporavka tržišta nafte, navode, države koje se oslanjaju na naftu, primjerice Saudijska Arabija, “suočit će se sa stezanjem proračuna, što će otežati održavanje ili povećavanje sadašnjih razina potrošnje na obranu”.
“Države NATO saveza nastoje, ali teško uspijevaju, zadovoljiti smjernicu od 2%. U 2016. godini, samo 4 od 29 članica NATO-a ili 14 %, zadovoljilo je smjernicu o potrošnji 2 % BDP-a na obranu. 20 od 29 članica NATO saveza imalo je manju realnu dolarsku potrošnju 2016. nego 2014. godine”, navodi PwC, koji ipak vjeruje u budući rast ubrizgavanja novca u vojne proračune unutar pakta: “Sve bolji gospodarski uvjeti i sve veći pritisak NATO-ovih saveznika vjerojatno će povećati izglede da više članica NATO saveza zadovolji smjernicu od 2 % u sljedećih pet godina”.
Tu dolazimo do Hrvatske, dijelu priče o uspjehu kada je nabavka vojnih igračaka. Ona je među rijetke četiri “igračice” NATO pakta, koje su povećale vojni budžet lani. To je bio tek maleni “pozitivni” pomak, nazvan u PwC-ovoj publikaciji dizanjem obrane na listi prioriteta, kao i u slučaju bujanja “maskirnog” udjela BDP-a u Norveškoj i Italiji, dok je Turska bilježila lani “značajan” rast udjela obrane u BDP-u.
S uloženih 1,38 posto BDP-a u vojsku, Hrvatska stoji u solidnoj sredini NATO-a: 16. je od ukupno 29 članica po potrošnji BDP-a na vojsku, a rast je bilježila i 2017. godine, kada je proračun za vojsku iznosio 4,4 milijarde kuna. Od Hrvatske PwC očekuje da će i tako nastaviti: nakon silaznog trenda u periodu od 2012. do 2016. godine, RH će između 2017. i 2021. godine po složenoj godišnjoj stopi rasta (CAGR) imati porast ulaganja u obranu od 2,8 posto. Upravo to, naime, najavljuje Vlada RH, pa Hrvatsku već iduće godine, umjesto razvojnog, čeka vojni proračun, kako se izrazio Centar za mirovne studije.
“Jeste li znali da najveća kapitalna ulaganja u 2018. godini Vlada planira u sektoru obrane? Za ta ulaganja, u što je uključen i novac za nabavu vojnih aviona, izdvojit ćemo 793 milijuna kuna, dok ćemo za ulaganja u znanost i obrazovanje izdvojiti upola manje, odnosno 362,9 milijuna kuna”, naveli su uoči saborske rasprave o prijedlogu državnog proračuna za iduću godinu. Pitaju i mogu li takva ulaganja utjecati na ostanak ljudi u Hrvatskoj, gdje je četvrtina ljudi siromašna ili živi u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, gdje je nezaposlenost velika, gdje nema novca za efikasne nove terapije i bolje obrazovanje te gdje je više od 10% odraslog stanovništva u financijskoj blokadi, a 300.000 umirovljenika prima mirovine koje su ispod praga rizika od siromaštva.
CMS je upozorio da ovako posloženi proračunski prioriteti nisu u skladu s Temeljnim ciljevima Vlade Republike Hrvatske do 2020., koji su obećavali rad na ostvarivanju stabilnog i trajnog gospodarskog rasta, stvaranju novih i kvalitetnih radnih mjesta, zaustavljanju iseljavanja i demografskoj obnovi te društvenoj pravednosti i solidarnosti. Da samo polovicu kapitalnih ulaganja Vlada umjesto u vojsku uloži u mlade, oni bi na stručnom osposobljavanju imali bi dvostruko veću mjesečnu naknadu; istim iznosom bi se 100.000 umirovljenika spasilo od očijukanja s padom u siromaštvo, dok bi samo za trećinu tog iznosa Vlada mogla osigurati da se 9.5% stanovnika bez adekvatnog grijanja – ne smrzava u svojim domovima.
Podsjećaju i da proračun i dalje najviše pune građani plaćajući jedan od najvećih PDV-a u Europskoj uniji, a upravo je PDV jedan od poreza koji više pogađa siromašnije slojeve stanovništva. Istovremeno, Vlada ne povlači dostupna sredstva iz EU, dok ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac s Ministarstvom vanjskih poslova oteže s pregovorima o potpisivanju sporazuma s Norveškom vladom za sredstva Europskog ekonomskog prostora, koja bi trebala Hrvatskoj pokloniti 103 milijuna eura u iduće tri godine, za razvoj gospodarstva, poljoprivrede, turizma, civilnog društva i zaštitu okoliša.
No, kako stvari stoje Vlada se neće povinovati ovim prozivkama, već će se voditi partnerstvom u NATO paktu i upozorenjima PwC-ovog globalnog direktora za usluge vladama i javne usluge Rolliea Quinna:
“Sigurnosni izazovi s kojima se suočavaju nacionalne obrambene organizacije složeni su i dinamični. Priroda onoga što definira današnje ‘bojno polje’ rapidno se mijenja budući da se kibernetički kriminal i informacijski ratovi sve više koriste kao oružje u štetnim kibernetičkim napadima na pojedince, vlade i poslovne subjekte. Prioritetnost obrane i sigurnosni stav nastavit će jačati kako bi išle u korak s ovim rastućim prijetnjama.”
Napomenimo i da PwC ističe kako rastuće geopolitičke tenzije potiču veliko povećanje globalne trgovine oružjem. Kako bi se zadovoljila globalna potražnja, očekuje se i povećanje proizvodnje u državama poput Kine i Indije, koje će “vjerojatno sve više dovoditi u pitanje tradicionalni duopol opskrbljivača oružjem Sjedinjenih Država i Rusije, koji su u razdoblju od 2012. do 2016. godine zajedno isporučili 56 posto izvezenog oružja”.
No, baš kao što je hrvatsku Vladu teško odvratiti od kupovine vojnih igračaka u ime umirovljenika i mladih u koje se zaklinju, pumpanje proizvodnje oružja teško je zaustaviti zdravim razumom i prezentacijom činjenica. Ljudi u svijetu će tako nastaviti umirati sve bržim tempom od najvećeg ubojice današnjeg vremena – onečišćenja, koje ubija 15 puta više ljudi od svih ratova i ubojstava zajedno. Novac neće biti preusmjeren ni u zaštitu od zaraznih bolesti, koje također ubijaju mnogostruko više ljudi od ratova, baš kao i – glad.
faktograf
Foto Hina/ Dario GRZELJ/ dag[/caption]
Broj žrtava rata po glavi svjetskog stanovnika u padu je već desetljećima. Ipak, privatna konzultantska tvrtka PricewaterhouseCoopers ne samo da predviđa, nego skoro zaziva povećanje vojnih budžeta diljem svijeta.
U publikaciji “PwC Global Defence Perspectives 2017” navode da će “sve složenije globalno sigurnosno okruženje” vjerojatno potaknuti povećanu globalnu potrošnju na obranu do 2021. godine, konkretno u 58 država od promatranih 71, gdje su budžeti u prethodnom razdoblju rezani zbog globalne ekonomske krize i pada cijene nafte. Ako ne dođe do značajnog oporavka tržišta nafte, navode, države koje se oslanjaju na naftu, primjerice Saudijska Arabija, “suočit će se sa stezanjem proračuna, što će otežati održavanje ili povećavanje sadašnjih razina potrošnje na obranu”.
“Države NATO saveza nastoje, ali teško uspijevaju, zadovoljiti smjernicu od 2%. U 2016. godini, samo 4 od 29 članica NATO-a ili 14 %, zadovoljilo je smjernicu o potrošnji 2 % BDP-a na obranu. 20 od 29 članica NATO saveza imalo je manju realnu dolarsku potrošnju 2016. nego 2014. godine”, navodi PwC, koji ipak vjeruje u budući rast ubrizgavanja novca u vojne proračune unutar pakta: “Sve bolji gospodarski uvjeti i sve veći pritisak NATO-ovih saveznika vjerojatno će povećati izglede da više članica NATO saveza zadovolji smjernicu od 2 % u sljedećih pet godina”.
Tu dolazimo do Hrvatske, dijelu priče o uspjehu kada je nabavka vojnih igračaka. Ona je među rijetke četiri “igračice” NATO pakta, koje su povećale vojni budžet lani. To je bio tek maleni “pozitivni” pomak, nazvan u PwC-ovoj publikaciji dizanjem obrane na listi prioriteta, kao i u slučaju bujanja “maskirnog” udjela BDP-a u Norveškoj i Italiji, dok je Turska bilježila lani “značajan” rast udjela obrane u BDP-u.
S uloženih 1,38 posto BDP-a u vojsku, Hrvatska stoji u solidnoj sredini NATO-a: 16. je od ukupno 29 članica po potrošnji BDP-a na vojsku, a rast je bilježila i 2017. godine, kada je proračun za vojsku iznosio 4,4 milijarde kuna. Od Hrvatske PwC očekuje da će i tako nastaviti: nakon silaznog trenda u periodu od 2012. do 2016. godine, RH će između 2017. i 2021. godine po složenoj godišnjoj stopi rasta (CAGR) imati porast ulaganja u obranu od 2,8 posto. Upravo to, naime, najavljuje Vlada RH, pa Hrvatsku već iduće godine, umjesto razvojnog, čeka vojni proračun, kako se izrazio Centar za mirovne studije.
Što se sve može s novcem kojim se plaća obrana
“Jeste li znali da najveća kapitalna ulaganja u 2018. godini Vlada planira u sektoru obrane? Za ta ulaganja, u što je uključen i novac za nabavu vojnih aviona, izdvojit ćemo 793 milijuna kuna, dok ćemo za ulaganja u znanost i obrazovanje izdvojiti upola manje, odnosno 362,9 milijuna kuna”, naveli su uoči saborske rasprave o prijedlogu državnog proračuna za iduću godinu. Pitaju i mogu li takva ulaganja utjecati na ostanak ljudi u Hrvatskoj, gdje je četvrtina ljudi siromašna ili živi u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, gdje je nezaposlenost velika, gdje nema novca za efikasne nove terapije i bolje obrazovanje te gdje je više od 10% odraslog stanovništva u financijskoj blokadi, a 300.000 umirovljenika prima mirovine koje su ispod praga rizika od siromaštva.
CMS je upozorio da ovako posloženi proračunski prioriteti nisu u skladu s Temeljnim ciljevima Vlade Republike Hrvatske do 2020., koji su obećavali rad na ostvarivanju stabilnog i trajnog gospodarskog rasta, stvaranju novih i kvalitetnih radnih mjesta, zaustavljanju iseljavanja i demografskoj obnovi te društvenoj pravednosti i solidarnosti. Da samo polovicu kapitalnih ulaganja Vlada umjesto u vojsku uloži u mlade, oni bi na stručnom osposobljavanju imali bi dvostruko veću mjesečnu naknadu; istim iznosom bi se 100.000 umirovljenika spasilo od očijukanja s padom u siromaštvo, dok bi samo za trećinu tog iznosa Vlada mogla osigurati da se 9.5% stanovnika bez adekvatnog grijanja – ne smrzava u svojim domovima.
Podsjećaju i da proračun i dalje najviše pune građani plaćajući jedan od najvećih PDV-a u Europskoj uniji, a upravo je PDV jedan od poreza koji više pogađa siromašnije slojeve stanovništva. Istovremeno, Vlada ne povlači dostupna sredstva iz EU, dok ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac s Ministarstvom vanjskih poslova oteže s pregovorima o potpisivanju sporazuma s Norveškom vladom za sredstva Europskog ekonomskog prostora, koja bi trebala Hrvatskoj pokloniti 103 milijuna eura u iduće tri godine, za razvoj gospodarstva, poljoprivrede, turizma, civilnog društva i zaštitu okoliša.
Napredna tehnologija, primitivne ubojice
No, kako stvari stoje Vlada se neće povinovati ovim prozivkama, već će se voditi partnerstvom u NATO paktu i upozorenjima PwC-ovog globalnog direktora za usluge vladama i javne usluge Rolliea Quinna:
“Sigurnosni izazovi s kojima se suočavaju nacionalne obrambene organizacije složeni su i dinamični. Priroda onoga što definira današnje ‘bojno polje’ rapidno se mijenja budući da se kibernetički kriminal i informacijski ratovi sve više koriste kao oružje u štetnim kibernetičkim napadima na pojedince, vlade i poslovne subjekte. Prioritetnost obrane i sigurnosni stav nastavit će jačati kako bi išle u korak s ovim rastućim prijetnjama.”
Napomenimo i da PwC ističe kako rastuće geopolitičke tenzije potiču veliko povećanje globalne trgovine oružjem. Kako bi se zadovoljila globalna potražnja, očekuje se i povećanje proizvodnje u državama poput Kine i Indije, koje će “vjerojatno sve više dovoditi u pitanje tradicionalni duopol opskrbljivača oružjem Sjedinjenih Država i Rusije, koji su u razdoblju od 2012. do 2016. godine zajedno isporučili 56 posto izvezenog oružja”.
No, baš kao što je hrvatsku Vladu teško odvratiti od kupovine vojnih igračaka u ime umirovljenika i mladih u koje se zaklinju, pumpanje proizvodnje oružja teško je zaustaviti zdravim razumom i prezentacijom činjenica. Ljudi u svijetu će tako nastaviti umirati sve bržim tempom od najvećeg ubojice današnjeg vremena – onečišćenja, koje ubija 15 puta više ljudi od svih ratova i ubojstava zajedno. Novac neće biti preusmjeren ni u zaštitu od zaraznih bolesti, koje također ubijaju mnogostruko više ljudi od ratova, baš kao i – glad.
faktograf
