Hrvati nedvojbeno nisu poduzetnička nacija. Tek svaki peti građanin razmišlja o pokretanju vlastitog biznisa, a čak 72,4 posto nezaposlenih uopće ne razmatra takvu mogućnost.
Pokazalo je to posljednje istraživanje Instituta "Ivo Pilar", koje je otkrilo da samo 17,4 posto građana koji imaju zaposlenje razmišlja o pokretanju vlastitog posla. Tek nešto veći je udjel među onima koji su nezaposleni. Njih 24,8 posto bavilo se mišlju da otvori vlastitu tvrtku ili obrt i na taj način, umjesto da čeka rješenje od države, pokuša sudbinu uzeti u svoje ruke.
– U Hrvatskoj doista postoji deficit poduzetništva. To je dobrim dijelom naslijeđe socijalizma: ljudi traže siguran posao i bježe od bilo kakvog rizika. Takav pristup dovodi do potpune imobilizacije društva – upozorava Saša Cvetojević, poduzetnik mlađe generacije, koji investira u nove projekte i potiče poduzetničke inkubatore. On za ovu situaciju okrivljuje školski sustav, ali i kućni odgoj.
– Na žalost, i roditelji odmalena uče djecu da se ne ističu, da se uklope u prosjek i budu mirni i tihi, pa je i kod mladih generacija prisutna određena doza inercije – ističe Cvetojević za Slobodnu Dalmaciju.
– Kad se na takvu situaciju nakalemi i ne previsoko mišljenje koje građani imaju o poduzetnicima – na što je dobrim dijelom utjecalo negativno iskustvo s pretvorbom i privatizacijom – onda je nepoduzetnička klima logična – zaključuje Cvetojević.
Petar Lovrić, predsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika koja djeluje pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, po razloge zbog kojih Hrvati ne hrle u poduzetnike ne poseže u prošlost, nego u sadašnjost. On za nepoduzetničku klimu, naime, krivi aktualnu vlast.
– Vlada je poduzetnike etiketirala gotovo kao klasne neprijatelje, a poslovanje otežala potičući pravnu nesigurnost, prenormiranost i represiju prema poduzetništvu – ističe Lovrić. On ipak upozorava da Hrvatska nije ni Sudan ni Somalija, i da se situacija s nekoliko dobrih poteza može potpuno preokrenuti u samo tri mjeseca.Veliki rizici
– Hrvatska uopće nema lošu osnovu za razvoj poduzetništva. Imamo 200 tisuća obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, ukupno i 80 tisuća obrta, što izravnih, što neizravnih. Čak 90 posto socijalnih jedinica ima imovinu koja se može svrstati u kategoriju dohotka od samostalnog rada. Pravim potezima te se nekretnine mogu staviti u pogon, a njihovi vlasnici mogu postati poduzetnici, samo da politika ima više sluha, umjesto što unosi neizvjesnost u poslovanje – zaključuje Lovrić.
Drugim riječima, sve dok vlast reklamira otvaranje tvrtke za 10 kuna, a njezino zatvaranje naplaćuje 10 tisuća kuna, nema nam naprijed. Barem kad je riječ o poduzetništvu u Hrvata, kao i rizicima i nesigurnosti koje ono sa sobom nosi.
seebiz
