Kada spominjemo Poljsku i Poljake, nešto zreliji čitatelji sjetit će se kraja osamdesetih i početka devedesetih, kada se na našoj tržnici često znao čuti poljski jezik, a u ponudi je bila i bogata paleta proizvoda iz Poljske. Netom oslobođeni čeličnog sovjetskog stiska, zaputili su se Poljaci nešto masovnije na naše more, ali Hrvatska je u ta doba za njih bila ipak puno preskupa pa su troškove ljetovanja nastojali podmiriti prodajom vrlo solidne kamp opreme i uglavnom vrlo nekvalitetnog alata. Tu i tamo, znalo se pronaći i nešto upotrebljivo, ali i Hrvatska je tada sa žudnjom gledala prema zapadnjačkim proizvodima koji su sve više počeli dolaziti i na naše prostore. Ljudi slabijeg imovinskog stanja ipak su nalazili neke računice u kupnji poljske robe.
Dvadeset i kusur godina kasnije, Poljska je najuspješnija tranzicijska zemlja sa solidnim gospodarstvom i uzornim stopama rasta. Čak je tijekom aktualne krize ostala gotovo neokrznuta čime se ne mogu pohvaliti niti naoko mnogo snažnija etablirana zapadna gospodarstva poput španjolskog, talijanskog i drugih. Danas u Hrvatskoj postoji mnoštvo prognoza i prognozera, no pitanje je kome od njih vjerovati? Kako bi razbistrio to mutno područje, inače uglavnom gospodarsko-politički desno percipirani Željko Kardum, odlučio je napraviti zanimljivu emisiju. Emisija HTV-a „Druga strana“ – emisija o naličju službene ekonomije, od 10.02.2015. koju možete i svakako trebate pogledati, ako niste, na ovom linku, edukativan je prikaz modernih ekonomskih tendencija i načina predviđanja trendova pomoću tzv. ekonofizike, koja kombinira znanja i metode ekonomije, teorijske i statističke fizike. Kako bi nekim tvrdnjama spomenutim u emisiji dao znanstvenu podlogu, Kardum je ugostio doc.dr.sc. Davora Horvatića, fizičara elementarnih čestica.
Kaže Kardum: „Političari obećavaju, ekonomisti promišljaju i savjetuju, matematičari računaju i zasipaju vas statistikama, a što u cijeloj toj priči rade fizičari? Treba li ministrima i premijeru vjerovati na riječ i čekati da stvari krenu nabolje ili se vjerojatnost ispunjenja svih tih obećanja može unaprijed provjeriti i izračunati?“ i poziva nas da sa eminentnim znanstvenikom provjerimo kakva će biti budućnost Hrvatske, odnosno njenog gospodarstva te da nikada više ne dopustimo šarlatanima i šarlatankama da nam bestidno prodaju svoje nekompetentne i ni na čemu utemeljene tlapnje, posebno one po kojima će se Hrvatska uskoro naći među najrazvijenijim zemljama svijeta. Kako bi dodatno potkrijepili svoje prognoze, navode nekoliko izuzetno utjecajnih tvrtki u kojima ovom istom metodologijom fizičari i ekonomisti rade na modelima i prognozama budućih ekonomskih događanja: Merrill Lynch, Goldman Sachs, mnoge svjetski poznate banke i fondovi.
Kulminacija ove izvanredne emisije je podatak o tomu kolika je vjerojatnost da za Poljake nekada nedostižna Hrvatska dostigne poljsko gospodarstvo u periodu od deset godina. Dakle, kada bi buduće hrvatske vlade radile isključivo idealne gospodarske poteze, uključujući smanjivanje korupcije, povećanje efikasnosti državne uprave i podizanje konkurentnosti, vjerojatnost, uz sve te idealne pretpostavke, da će Hrvatska za deset godina dostići Poljsku je ispod 1 promila. Dakle manje od desetine od jedan posto, odnosno u prijevodu u praksi „nema teorije“ – „no fuckin' way“. Kako HTV4 nije pretjerano gledan program, valjalo bi ovu emisiju pokloniti svim hrvatskim TV kućama kako bi je emitirali što širem krugu gledatelja radi edukacije i otrežnjavanja. Možda bi najbolji termin emitiranja bio neposredno prije prijenosa inauguracije.
Kardum: „Bolje je izračunati nego slijepo vjerovati obećanju. Hoće li vam išta od ovoga pomoći u prepoznavanju političkih Münchausena i hoćete li i dalje misliti da dežurni ekonomisti opće prakse trebaju imati ekskluzivitet u tumačenju smjera kojim treba ići?
from sb underground
