Jučer je eskalirala situacija u Azovskom moru, dijelu Crnog mora u akvatoriju istočno od Krima i južno od dijela ukrajinskog teritorija, od kojeg veći dio nadzire ukrajinska vojska sa sjedištem u Berdjansku i Mariupolju, a ostatak, do granice s Rusijom, nadzire armija Donjecke Narodne Republike.
Kako prenose ukrajinske i zapadne agencije, ruska flota je ispod Krimskog mosta, koji preko Kerčkog tjesnaca Rusku Federaciju povezuje s Krimom, postavila veliki teretni brod i ukrajinskom ratnim brodovima zabranila ulaz u Azovsko more.
U pokušaju proboja ukrajinske mornarice je ruski FSB zaplijenio tri ukrajinska broda, a na snimkama blokade mosta se vidi kako područjem Kerčkog tjesnaca prelijeću ruski borbeni zrakoplovi.
Kako je Krim od referenduma o ujedinjenju, koji je proveden 2014. godine, dio Rusije, promijenile su se i granice akvatorija Azovskog mora, ali ove granice Kijev ne priznaje. Bilateralni sporazum objema zemljama daje pravo na korištenje Azovskog mora, koje je s Crnim morem povezano uskim Kerčkim tjesnacem.
Portal Logično je pratio eskalaciju napetosti od prvog dana, kada je u travnju ove godine ukrajinska Obalna straža zaplijenila ruski ribarski brod Nord s posadom, nakon čega su uslijedile slične aktivnosti obje strane. I dok su se ovi sporovi uglavnom rješavalo obostranim oslobađanjem brodova i posada, problem je nastao u rujnu kada se Kijev odlučio na militarizaciju svojeg dijela akvatorija i obale, počeo postavljati protubrodske i protupodmorničke mine i jačati utvrde na obali od granice s Krimom sve do granice DNR.
Rusija je upozoravala Kijev da neće dopustiti militarizaciju Azovskog mora i pozvala ukrajinsku stranu da prestane provoditi provokativne aktivnosti. U smislu slobode plovidbe je bilo manjih problema, ali njih nisu prijavljivali kompanije koje su vlasnici teretnih brodova ili tvornice i kupci roba u luci Mariupolj, jer se ruska inspekcija brodova, koja se provodila u ruskom akvatoriju, provodila brzo i nije stvarala veće zastoje u plovidbi.
Kijev je, međutim, dobio podršku Europske unije, a ranije i Washingtona, koji je Moskvi poručio “kako nema pravo kontrolirati vlastito more”. EU se krajem prošlog mjeseca ograničila na usvajanje rezolucije u Europskom parlamentu koja poziva vlasti zemalja članica EU na “povećanje pritiska sankcijama na Rusiju u slučaju pogoršanja situacije u Azovskom moru”, dok se suzdržala od upozorenja i prijetnji iz Sjedinjenih Država. Ohrabren podrškom zapadnih partnera, Kijev je ranije prošlog mjeseca poručio kako je u slučaju izravnog sukoba s Rusima u Azovskom moru, ukrajinska flota spremna je “poduzeti drastične mjere”, što je na konferenciji za novinare izjavio Dmitrij Kovalenko, zapovjednik broda ukrajinske mornarice koji je tada prošao ispod Krimskog mosta.
Naravno da odluka Kijeva da vojnim brodovima pokuša ući u Azovsko more, iako je ukrajinski vrh znao će ruska flota to spriječiti, nije donesena iz pukog hira i želje za demonstracijom sile, što je nemoguće i zbog jadnog stanja ukrajinske flote.
O ovom pitanju će se danas održati i hitna sjednica Vijeća sigurnosti ujedinjenih naroda, a zasjedanje su tražili i Rusija i Ukrajina.
Na hitnoj sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost Ukrajine, koju je vodio ukrajinski predsjednik Petro Porošenko, Vrhovnoj Radi u Kijevu je preporučeno da proglasi ratno stanje u narednih 60 dana.
Porošenko je rekao “kako moguće uvođenje ratnog stanja ne znači da Ukrajina planira ofenzivne akcije, već da se radi isključivo o zaštiti ukrajinskog teritorija i sigurnosti građana”. Dodao je kako se time na liniji bojišta u istočnoj Ukrajini ništa neće promijeniti.
Ukrajinski predsjednik je također donio odluku da se prvi poziv rezervnog sastava vojske stavi u stanje pripravnosti, ali “kako to ne znači mobilizaciju, bar ne u ovom trenutku”.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova, Pavel Klimkin, rekao je “da Rusija nije napala samo Ukrajinu, već izazvala cijeli civilizirani svijet”.
“Ovo je rat s Ruskom Federacijom, u našoj zemlji i šire”, napisao je Pavel Klimkin na Twitteru, a za njemački tabloid Bild je jučerašnji incident nazvao “aktom agresije protiv Ukrajine u neutralnim vodama Crnog mora”.
Prema izvješću iz Kijeva, ruska flota je jučer silom zaustavila ukrajinske brodove u Kerčkom tjesnacu i prvo je oštećen ukrajinski vojni teretni brod, a onda zaplijenjena još tri vojna broda, uz otvaranje vatre. Ukrajinski mediji prenose kako je ranjeno šest ukrajinskih vojnika.
Ruska služba FSB, koja je uz vojsku zadužena za sigurnosti plovidbe u svom akvatoriju, priopćila je da su ukrajinski brodovi ilegalno ušli u ruske vode i odbili su se zaustaviti i nakon poziva upozorenja. Prema dogovoru Moskve i Kijeva, ukrajinska strana bi trebala prijaviti prolazak brodova, što se ovaj put nije bio slučaj.
Ukrajina negira izvješće koje je objavio FSB, ali sam ukrajinski manevar, kojim se prvo velikom teretnim vojnim brodom pokušao otvoriti put za ostala tri da uđu u Azovsko more, sugerira da je provokacija unaprijed isplanirana samo kako bi situacija eskalirala, jer ukrajinska flota, bolje rečeno ono što je od nje ostalo, kao što smo naveli, nema nikakvih šansi da se nenajavljeno i silom probije do obale i luka u Mariupolju ili Berdjansku.
Od jutros u Moskvi traje sjednica Državne Dume i drugih državnih institucija na kojma se raspravlja o incidentu.
FSB je izvijestio je da su brodovi ukrajinske mornarice “Berdjansk“, “Nikopol” i “Jani Kapu“, koji su povrijedili ruske granice, zarobljeni jer su koristili oružje, a brodovi će biti isporučeni na vezove u luci Kerč. Za ilegalni prijelaz ruske državne granice će protiv posade ukrajinskih brodova biti otvoren kazneni postupak.
Europska unija pozvala je na suzdržanost i traži da se napetosti što prije smire. Čelnica europske diplomacije, Federica Mogherini, očekuje da će Moskva “vratiti slobodu prolaska kroz Kerčki tjesnac”, a isti je poziv Moskvi uputio i NATO.
Službena predstavnica ruskog Ministarstva vanjskih poslova, Marija Zaharova, komentirajući provokaciju, nazvala je ukrajinske vlasti “drumskim razbojnicima”, dok na Krimu vjeruju kako iza svega stoje SAD koje Rusiju žele uvući u sukob.
Prema mnogim ruskim stručnjacima se Kijev nikada ne bi odlučio na ovakvu provokaciju bez izravne potpore Zapada.
Jutro s je ruska Federalna služba sigurnosti (FSB) izvijestila da su tri plovila ukrajinske mornarice iz Berdjanska plovila prema Kerčkom tjesnacu, a Ministarstvo obrane je priopćilo kako ima svu potrebnu dokumentaciju kojom nepobitno može dokazati pripremu i provođenje proboja ukrajinske flote u Crno more.
Trenutno su tri ukrajinska broda, koje su jučer zaplijenili ruski graničari, na jednom od vezova u luci Kerč, prekriveni su kamuflažnom mrežom i nisu pretrpjeli ozbiljnu štetu.
“Jedini kojem treba ratno stanje je Petro Porošenko”
Državna Duma je rekla da bi uvođenje ratnog stanja, obzirom na njegov nizak rejting, posluži unutarnjim političkim ciljevima predsjednika Petra Porošenka, koji bi u tim okolnostima mogao blokirati aktivnost drugih predsjedničkih kandidata u Ukrajini.
Ovo razmišljanje zvuči logično, jer ukrajinska vojska nema nikakvih šansi u izravnom sukobu s Rusijom ni na kojoj fronti, a zapadni “partneri” Ukrajine sigurno neće slati svoje ljude, brodove i jedinice vojne opreme u borbu protiv Rusije.
“U Ukrajini sada neće biti pravednih demokratskih izbora”, istaknuo je zamjenik predsjednika Odbora za obranu ruske Državne Dume Aleksandar Šerin.
Rusija je relativno mirno reagirala na provokaciju, poduzevši sve potrebne mjere, a nakon što se stanje smirilo, iz Moskve je poslana zapovijed graničnoj službi da odmah reagira na sve provokacije ukrajinske mornarice. Trenutno, pristup Azovskom moru blokira teretni brod, ali i ruski vojni brodovi i zrakoplovi Su-25, koji su počeli patrolirati zračnim prostorom.
Kijev u Azovskom moru polaže mine i gradi utvrde protiv “ruskog agresora”
Kijev: U slučaju sukoba s Rusima u Azovskom moru poduzet ćemo drastične mjere
State Department upozorava Moskvu da ne smije kontrolirati vlastito more
Ruski odgovor na prijetnje zbog “ukrajinskog” Azovskog mora: “Ne zanima nas stav Zapada”
VIDEO – Akcija ruske granične službe sigurnosti u zaustavljanju ukrajinksih brodova
logično
Kako prenose ukrajinske i zapadne agencije, ruska flota je ispod Krimskog mosta, koji preko Kerčkog tjesnaca Rusku Federaciju povezuje s Krimom, postavila veliki teretni brod i ukrajinskom ratnim brodovima zabranila ulaz u Azovsko more.
U pokušaju proboja ukrajinske mornarice je ruski FSB zaplijenio tri ukrajinska broda, a na snimkama blokade mosta se vidi kako područjem Kerčkog tjesnaca prelijeću ruski borbeni zrakoplovi.
Kako je Krim od referenduma o ujedinjenju, koji je proveden 2014. godine, dio Rusije, promijenile su se i granice akvatorija Azovskog mora, ali ove granice Kijev ne priznaje. Bilateralni sporazum objema zemljama daje pravo na korištenje Azovskog mora, koje je s Crnim morem povezano uskim Kerčkim tjesnacem.
Portal Logično je pratio eskalaciju napetosti od prvog dana, kada je u travnju ove godine ukrajinska Obalna straža zaplijenila ruski ribarski brod Nord s posadom, nakon čega su uslijedile slične aktivnosti obje strane. I dok su se ovi sporovi uglavnom rješavalo obostranim oslobađanjem brodova i posada, problem je nastao u rujnu kada se Kijev odlučio na militarizaciju svojeg dijela akvatorija i obale, počeo postavljati protubrodske i protupodmorničke mine i jačati utvrde na obali od granice s Krimom sve do granice DNR.
Rusija je upozoravala Kijev da neće dopustiti militarizaciju Azovskog mora i pozvala ukrajinsku stranu da prestane provoditi provokativne aktivnosti. U smislu slobode plovidbe je bilo manjih problema, ali njih nisu prijavljivali kompanije koje su vlasnici teretnih brodova ili tvornice i kupci roba u luci Mariupolj, jer se ruska inspekcija brodova, koja se provodila u ruskom akvatoriju, provodila brzo i nije stvarala veće zastoje u plovidbi.
Kijev je, međutim, dobio podršku Europske unije, a ranije i Washingtona, koji je Moskvi poručio “kako nema pravo kontrolirati vlastito more”. EU se krajem prošlog mjeseca ograničila na usvajanje rezolucije u Europskom parlamentu koja poziva vlasti zemalja članica EU na “povećanje pritiska sankcijama na Rusiju u slučaju pogoršanja situacije u Azovskom moru”, dok se suzdržala od upozorenja i prijetnji iz Sjedinjenih Država. Ohrabren podrškom zapadnih partnera, Kijev je ranije prošlog mjeseca poručio kako je u slučaju izravnog sukoba s Rusima u Azovskom moru, ukrajinska flota spremna je “poduzeti drastične mjere”, što je na konferenciji za novinare izjavio Dmitrij Kovalenko, zapovjednik broda ukrajinske mornarice koji je tada prošao ispod Krimskog mosta.
Naravno da odluka Kijeva da vojnim brodovima pokuša ući u Azovsko more, iako je ukrajinski vrh znao će ruska flota to spriječiti, nije donesena iz pukog hira i želje za demonstracijom sile, što je nemoguće i zbog jadnog stanja ukrajinske flote.
Ukrajina želi proglasiti ratno stanje
O ovom pitanju će se danas održati i hitna sjednica Vijeća sigurnosti ujedinjenih naroda, a zasjedanje su tražili i Rusija i Ukrajina.
Na hitnoj sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost Ukrajine, koju je vodio ukrajinski predsjednik Petro Porošenko, Vrhovnoj Radi u Kijevu je preporučeno da proglasi ratno stanje u narednih 60 dana.
Porošenko je rekao “kako moguće uvođenje ratnog stanja ne znači da Ukrajina planira ofenzivne akcije, već da se radi isključivo o zaštiti ukrajinskog teritorija i sigurnosti građana”. Dodao je kako se time na liniji bojišta u istočnoj Ukrajini ništa neće promijeniti.
Ukrajinski predsjednik je također donio odluku da se prvi poziv rezervnog sastava vojske stavi u stanje pripravnosti, ali “kako to ne znači mobilizaciju, bar ne u ovom trenutku”.
Kijev: Ovo je rat s Ruskom Federacijom
Ukrajinski ministar vanjskih poslova, Pavel Klimkin, rekao je “da Rusija nije napala samo Ukrajinu, već izazvala cijeli civilizirani svijet”.
“Ovo je rat s Ruskom Federacijom, u našoj zemlji i šire”, napisao je Pavel Klimkin na Twitteru, a za njemački tabloid Bild je jučerašnji incident nazvao “aktom agresije protiv Ukrajine u neutralnim vodama Crnog mora”.
Prema izvješću iz Kijeva, ruska flota je jučer silom zaustavila ukrajinske brodove u Kerčkom tjesnacu i prvo je oštećen ukrajinski vojni teretni brod, a onda zaplijenjena još tri vojna broda, uz otvaranje vatre. Ukrajinski mediji prenose kako je ranjeno šest ukrajinskih vojnika.
Ruska služba FSB, koja je uz vojsku zadužena za sigurnosti plovidbe u svom akvatoriju, priopćila je da su ukrajinski brodovi ilegalno ušli u ruske vode i odbili su se zaustaviti i nakon poziva upozorenja. Prema dogovoru Moskve i Kijeva, ukrajinska strana bi trebala prijaviti prolazak brodova, što se ovaj put nije bio slučaj.
Ukrajina negira izvješće koje je objavio FSB, ali sam ukrajinski manevar, kojim se prvo velikom teretnim vojnim brodom pokušao otvoriti put za ostala tri da uđu u Azovsko more, sugerira da je provokacija unaprijed isplanirana samo kako bi situacija eskalirala, jer ukrajinska flota, bolje rečeno ono što je od nje ostalo, kao što smo naveli, nema nikakvih šansi da se nenajavljeno i silom probije do obale i luka u Mariupolju ili Berdjansku.
Rusija: Kijev je prekršio dogovor i pripremao proboj ratnim brodovima
Od jutros u Moskvi traje sjednica Državne Dume i drugih državnih institucija na kojma se raspravlja o incidentu.
FSB je izvijestio je da su brodovi ukrajinske mornarice “Berdjansk“, “Nikopol” i “Jani Kapu“, koji su povrijedili ruske granice, zarobljeni jer su koristili oružje, a brodovi će biti isporučeni na vezove u luci Kerč. Za ilegalni prijelaz ruske državne granice će protiv posade ukrajinskih brodova biti otvoren kazneni postupak.
Europska unija pozvala je na suzdržanost i traži da se napetosti što prije smire. Čelnica europske diplomacije, Federica Mogherini, očekuje da će Moskva “vratiti slobodu prolaska kroz Kerčki tjesnac”, a isti je poziv Moskvi uputio i NATO.
Marija Zaharova: “U Kijevu vladaju drumski razbojnici”
Službena predstavnica ruskog Ministarstva vanjskih poslova, Marija Zaharova, komentirajući provokaciju, nazvala je ukrajinske vlasti “drumskim razbojnicima”, dok na Krimu vjeruju kako iza svega stoje SAD koje Rusiju žele uvući u sukob.
Prema mnogim ruskim stručnjacima se Kijev nikada ne bi odlučio na ovakvu provokaciju bez izravne potpore Zapada.
Jutro s je ruska Federalna služba sigurnosti (FSB) izvijestila da su tri plovila ukrajinske mornarice iz Berdjanska plovila prema Kerčkom tjesnacu, a Ministarstvo obrane je priopćilo kako ima svu potrebnu dokumentaciju kojom nepobitno može dokazati pripremu i provođenje proboja ukrajinske flote u Crno more.
Trenutno su tri ukrajinska broda, koje su jučer zaplijenili ruski graničari, na jednom od vezova u luci Kerč, prekriveni su kamuflažnom mrežom i nisu pretrpjeli ozbiljnu štetu.
“Jedini kojem treba ratno stanje je Petro Porošenko”
Državna Duma je rekla da bi uvođenje ratnog stanja, obzirom na njegov nizak rejting, posluži unutarnjim političkim ciljevima predsjednika Petra Porošenka, koji bi u tim okolnostima mogao blokirati aktivnost drugih predsjedničkih kandidata u Ukrajini.
Ovo razmišljanje zvuči logično, jer ukrajinska vojska nema nikakvih šansi u izravnom sukobu s Rusijom ni na kojoj fronti, a zapadni “partneri” Ukrajine sigurno neće slati svoje ljude, brodove i jedinice vojne opreme u borbu protiv Rusije.
“U Ukrajini sada neće biti pravednih demokratskih izbora”, istaknuo je zamjenik predsjednika Odbora za obranu ruske Državne Dume Aleksandar Šerin.
Rusija je relativno mirno reagirala na provokaciju, poduzevši sve potrebne mjere, a nakon što se stanje smirilo, iz Moskve je poslana zapovijed graničnoj službi da odmah reagira na sve provokacije ukrajinske mornarice. Trenutno, pristup Azovskom moru blokira teretni brod, ali i ruski vojni brodovi i zrakoplovi Su-25, koji su počeli patrolirati zračnim prostorom.
Kijev u Azovskom moru polaže mine i gradi utvrde protiv “ruskog agresora”
Kijev: U slučaju sukoba s Rusima u Azovskom moru poduzet ćemo drastične mjere
State Department upozorava Moskvu da ne smije kontrolirati vlastito more
Ruski odgovor na prijetnje zbog “ukrajinskog” Azovskog mora: “Ne zanima nas stav Zapada”
VIDEO – Akcija ruske granične službe sigurnosti u zaustavljanju ukrajinksih brodova
logično
