Najveći neprijatelj Sjedinjenih Američkih Država nisu ni Rusija ni Kina, već američki dug, kaže bivši danski ministar vanjskih poslova Joergen Oerstroem Moeller, trenutno viši dužnosnik Instituta ISEAS-Yusof Ishak iz Singapura u svom članku objavljenom u časopisu The National Interest.
Prema bivšem ministru, Sjedinjene Države se kreću prema tehničkom “bankrotu“. Naime, prema najnovijim podacima Kongresnog ureda za proračun, američko kamatno opterećenje čini 1,6% BDP-a, što je ekvivalent 9,4% federalnih prihoda. Međutim, čak i u najoptimističnijem scenariju, 2022. godine bi kamatno opterećenje mogli biti 2,7% ili 16% federalnih prihoda.
Joergen Oerstroem Moeller smatra da bi se ova izuzetno složena situacija mogla riješiti na dva načina. Jedno rješenje je smanjiti obvezne troškove, a drugi povećati porezne prihode.
Ipak, tvrdi Moeller, Kongres će blokirati bilo koji od ovih inicijativa.
Stručnjak napominje da će ovom politikom SAD, prije ili kasnije, mogle tražiti restrukturiranje duga uz pomoć Kine ili Japana, budući da svaka od ove dvije zemlje drži oko 1200 milijardi dolara u američkim državnim obveznicama.
Danski stručnjak vjeruje da će, ako Kina kao američki vjerovnik, pristane na restrukturiranje, pobijediti obje strane, “jer obje ekonomije mogu napredovati samo u tandemu”.
Kina nije zainteresirana za slabljenje američkog gospodarstva, jer SAD treba kao tržište za njezin izvoz. S druge strane, Sjedinjene Države su zainteresirane za nastavak poslovanja na kineskom tržištu, gdje američke multinacionalne tvrtke posluju s “velikim prednostima”.
Međutim, s političkog gledišta, Sjedinjene Države će u takvom scenariju biti percipirane kao “politički gubitnik”. Razlog za takvu percepciju u svjetskoj javnosti je jednostavan. Tražeći restrukturiranje duga od Pekinga, SAD bi potvrdile da su “stara gospodarska supersila” koja je zbog dugova od Kine morala tražiti pomoć, a oni su nastali politikom ranijih i aktualne administracije koje su bezobzirno povećavale američki dug.
Ako vlasti Sjedinjenih Država ne pristanu ni na jednu od navedenih opcija, a na drugoj strani nastave voditi politiku beskrajnog zaduživanja, usput prijeteći Kini trgovinskim ratom, scenarij bi mogao biti apokaliptičan.
Peking bi dug američke vlade mogao iskoristiti u carinskom sukobu s Washingtonom.
Kina je najveći inozemni vlasnik američkog duga i drugi vlasnik američkih državnih obveznica. U siječnju ove godine su objavljeni podavi o portfelju američkih vrijednosnih papira i Kina drži oko 1 170 milijardi dolara, što je oko 19% svih državnih vrijednosnih papira Sjedinjenih Država u vlasništvu strane države.
Kada bi Peking odlučio smanjiti svoj portfelj vrijednosnih papira, to bi imalo značajan utjecaj na financije Washingtona i globalne investitore, budući da bi prinos na obveznice porastao, a financiranje savezne vlade SAD-a bi postalo skuplje.
“Kada bi Kina htjela pritisnuti ovu “nuklearnu sklopku” i obećala da će se riješiti rizničnih vrijednosnica, to bi imalo trenutan i privremeni utjecaj na američka financijska tržišta, što bi bio veliki udarac za ciljeve koje je Bijela kuća najavila da želi ostvariti”, kaže Jeff Klingelhofer, voditelj portfelja tvrtke “Thornburg Investment Management”.
Podsjetimo, Kina je 4. travnja priopćila kako će nametnuti 25% tarifa na 106 američkih proizvoda poput soje, automobila i kemijskih proizvoda kao odgovor na slične mjere koje su poduzele Sjedinjene Države.
Peking je usvojio tu mjeru u manje od 24 sata nakon što je američki predsjednik Donald Trump objavio popis od 1300 kineskih proizvoda na koje planira uvesti carine, korak kojeg je kineska vlada opisala kao nepoštenu trgovinsku praksu.
Za sada nije bilo govora o američkim vrijednosnim papirima, jer se američki dug može koristiti tek kao posljednja opcija, kao “nuklearna bomba” u aktualnom “konvencionalnom” trgovinskom ratu.
S druge strane, treba pozorno pratiti i odluke američke uprave i Kongresa, koji prema danskom stručnjaku Joergenu Oerstroemu Moelleru idu putem samouništenja, što se vidi i na grafikonu rasta američkog duga u proteklih nekoliko desetljeća.
Prema bivšem ministru, Sjedinjene Države se kreću prema tehničkom “bankrotu“. Naime, prema najnovijim podacima Kongresnog ureda za proračun, američko kamatno opterećenje čini 1,6% BDP-a, što je ekvivalent 9,4% federalnih prihoda. Međutim, čak i u najoptimističnijem scenariju, 2022. godine bi kamatno opterećenje mogli biti 2,7% ili 16% federalnih prihoda.
Joergen Oerstroem Moeller smatra da bi se ova izuzetno složena situacija mogla riješiti na dva načina. Jedno rješenje je smanjiti obvezne troškove, a drugi povećati porezne prihode.
Ipak, tvrdi Moeller, Kongres će blokirati bilo koji od ovih inicijativa.
Stručnjak napominje da će ovom politikom SAD, prije ili kasnije, mogle tražiti restrukturiranje duga uz pomoć Kine ili Japana, budući da svaka od ove dvije zemlje drži oko 1200 milijardi dolara u američkim državnim obveznicama.
Danski stručnjak vjeruje da će, ako Kina kao američki vjerovnik, pristane na restrukturiranje, pobijediti obje strane, “jer obje ekonomije mogu napredovati samo u tandemu”.
Kina nije zainteresirana za slabljenje američkog gospodarstva, jer SAD treba kao tržište za njezin izvoz. S druge strane, Sjedinjene Države su zainteresirane za nastavak poslovanja na kineskom tržištu, gdje američke multinacionalne tvrtke posluju s “velikim prednostima”.
Međutim, s političkog gledišta, Sjedinjene Države će u takvom scenariju biti percipirane kao “politički gubitnik”. Razlog za takvu percepciju u svjetskoj javnosti je jednostavan. Tražeći restrukturiranje duga od Pekinga, SAD bi potvrdile da su “stara gospodarska supersila” koja je zbog dugova od Kine morala tražiti pomoć, a oni su nastali politikom ranijih i aktualne administracije koje su bezobzirno povećavale američki dug.
Kina za američki trgovinski rat ima “nuklearnu opciju”
Ako vlasti Sjedinjenih Država ne pristanu ni na jednu od navedenih opcija, a na drugoj strani nastave voditi politiku beskrajnog zaduživanja, usput prijeteći Kini trgovinskim ratom, scenarij bi mogao biti apokaliptičan.
Peking bi dug američke vlade mogao iskoristiti u carinskom sukobu s Washingtonom.
Kina je najveći inozemni vlasnik američkog duga i drugi vlasnik američkih državnih obveznica. U siječnju ove godine su objavljeni podavi o portfelju američkih vrijednosnih papira i Kina drži oko 1 170 milijardi dolara, što je oko 19% svih državnih vrijednosnih papira Sjedinjenih Država u vlasništvu strane države.
Kada bi Peking odlučio smanjiti svoj portfelj vrijednosnih papira, to bi imalo značajan utjecaj na financije Washingtona i globalne investitore, budući da bi prinos na obveznice porastao, a financiranje savezne vlade SAD-a bi postalo skuplje.
“Kada bi Kina htjela pritisnuti ovu “nuklearnu sklopku” i obećala da će se riješiti rizničnih vrijednosnica, to bi imalo trenutan i privremeni utjecaj na američka financijska tržišta, što bi bio veliki udarac za ciljeve koje je Bijela kuća najavila da želi ostvariti”, kaže Jeff Klingelhofer, voditelj portfelja tvrtke “Thornburg Investment Management”.
Podsjetimo, Kina je 4. travnja priopćila kako će nametnuti 25% tarifa na 106 američkih proizvoda poput soje, automobila i kemijskih proizvoda kao odgovor na slične mjere koje su poduzele Sjedinjene Države.
Peking je usvojio tu mjeru u manje od 24 sata nakon što je američki predsjednik Donald Trump objavio popis od 1300 kineskih proizvoda na koje planira uvesti carine, korak kojeg je kineska vlada opisala kao nepoštenu trgovinsku praksu.
Za sada nije bilo govora o američkim vrijednosnim papirima, jer se američki dug može koristiti tek kao posljednja opcija, kao “nuklearna bomba” u aktualnom “konvencionalnom” trgovinskom ratu.
S druge strane, treba pozorno pratiti i odluke američke uprave i Kongresa, koji prema danskom stručnjaku Joergenu Oerstroemu Moelleru idu putem samouništenja, što se vidi i na grafikonu rasta američkog duga u proteklih nekoliko desetljeća.
FOTO – Američki dug od 1981. do 2017.
