[caption id="attachment_77088" align="alignleft" width="460"] Zagreb, 14.12.2015.- Uoèi treæeg kruga konzultacija s èelnicima parlamentarnih stranaka i saborskim zastupnicima izabranim u Hrvatski sabor, predsjednica Republike odrala je sastanak s profesorima ustavnog prava. Sastanku su nazoèili profesori ustavnog prava sa sva èetiri hrvatska sveuèilita: doc. dr. sc. Mato Paliæ, profesor Pravnog fakulteta Sveuèilita J.J. Strossmayera u Osijeku, prof. dr. Sanja Bariæ, profesorica Pravnog fakulteta Sveuèilita u Rijeci, prof. dr. sc. Arsen Baèiæ, profesor Pravnog fakulteta Sveuèilita u Splitu, prof. dr. Branko Smerdel, profesor Pravnog fakulteta Sveuèilita u Zagrebu i prof. dr. sc. Zvonimir Lauc, profesor Pravnog fakulteta Sveuèilita J.J. Strossmayera u Osijeku.
foto HINA/ Ured predsjednice/ Filip Glas/ ua[/caption]
Pet ustavnih stručnjaka – Branko Smerdel, Arsen Bačić, Zvonimir Lauc, Mato Palić i Sanja Barić – u ponedjeljak ujutro primljeni su na Pantovčaku. Kolindu Grabar Kitarović došli su konzultirati o njenim ustavnim ovlastima, nakon čega su novinarima objasnili da predsjednica u trenutnoj situaciji može zapravo raditi što god hoće.
Prema njihovom sudu, Grabar Kitarović ima pravo raspisati prijevremene izbore i prije nego se Sabor konstituira, a jedino je ona ovlaštena Sabor sazvati na novi pokušaj konstituiranja. Također, predsjednica mandat za sastavljanje Vlade ne može dati nikome tko nema potpise 76 izabranih zastupnika, a ukoliko odluči raspisati nove izbore na njoj je da imenuje nestranačku Vladu koja bi onda odgovarala Uredu predsjednice. Jedinstveno je to stajalište petero navedenih profesora ustavnog prava (Hina).
Ostavimo zasad sa strane činjenicu da Ustav RH uopće ne predviđa mogućnost da se nakon provedenih parlamentarnih izbora mandat za sastavljanje Vlade ne povjeri nikome i posvetimo se umjesto toga odredbama o konstituiranju parlamenta, najvišeg i najvažnijeg tijela vlasti čije se konstituiranje i djelovanje, osim Ustavom, regulira i odredbama Poslovnika Hrvatskog sabora.
Prema članku 98. Ustava, predsjednica Republike raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva ga na prvo zasjedanje. Prema članku 74. Ustava, prvo zasjedanje Sabora održava se najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora, a Sabor se konstituira izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina zastupnika.
Članak 4. Poslovnika također propisuje da Sabor na prvu, konstituirajuću sjednicu saziva predsjednica Republike. Istim člankom propisano je da do izbora predsjednika Sabora sjednicom privremeno presjeda predsjednik Sabora iz prethodnog saziva, a u slučaju njegove spriječenosti predsjedavajući je najstariji nazočni zastupnik ili zastupnica.
Četvrti članak Poslovnika također propisuje da “privremeni predsjedatelj ima do izbora predsjednika Sabora sva prava i dužnosti predsjednika Sabora u odnosu na predsjedanje sjednicom”. Članak 33. Poslovnika propisuje da predsjednik Sabora saziva i predsjeda sjednicama Sabora.
“Prekidam sjednicu i zakazujem nastavak kad se skupi većina koja će moći predložiti izbor predsjednika Sabora i nadam se Vlade”, riječi su kojima je Josip Leko u četvrtak 3. prosinca ispraznio sabornicu, a nakon što je Robert Podolnjak odbio kandidaturu za predsjednika Sabora.
Iz svega ovoga proizlazi da je predsjednica RH svoje ovlasti, kada je u pitanju sazivanje prve, konstituirajuće sjednice Sabora, iscrpila pozivom zastupnicima da se na Markovom trgu okupe 4. prosinca. Uostalom, isto to je mislila i članica predsjedničine ustavne delegacije Sanja Barić samo dva dana prije nego je stigla na konzultacije na Pantovčak.
“Oko toga postoje različita tumačenja i među nama profesorima ustavnog prava”, odgovorila je Barić u intervjuu za Jutarnji list na pitanje je li Leko ispravno postupio kada je prekinuo sjednicu rekavši da će je nastaviti kada budemo imali kandidata kojega će podržati većina, te dodala:
“Ustav kaže da predsjednica saziva prvu, konstituirajuću sjednicu Sabora. Takve odredbe u ustavima posljedice su novovjekovnog straha da kralj ne pozove parlament da se konstituira i da vlada bez njega. Ustavna obveza predsjednice se iscrpljuje u sazivanju sjednice, a ona se dalje vodi prema odredbama saborskog Poslovnika. On propisuje da sjednicom predsjeda predsjednik bivšeg Sabora ili najstariji zastupnik. Dakle, onaj tko predsjeda sjednicom, može je i prekinuti. U Ustavu ne piše da bi predsjednica sazivala prekinutu sjednicu niti postoji koja druga odredba iz koje bi to proizlazilo. Smatram sasvim logičnim to što je učinio Leko”.
U istom intervjuu Barić je, doduše, kazala i ovo: “A kada je situacija nejasna, najrelevantnije je tumačenje onih koji su sudjelovali u kreiranju Ustava. U našem slučaju to su profesori Arsen Bačić iz Splita, Zvonimir Lauc iz Osijeka i Branko Smerdel iz Zagreba”.
U međuvremenu se tako očigledno pokorila tumačenju predmetnih ustavotvoraca. Jedan od njih, Branko Smerdel, u tiskanom izdanju Jutarnjeg lista od 15. prosinca objasnio je na čemu tumači svoje ovjerenje da Grabar Kitarović trenutno ima ovlasti praktički ravne onima u polupredsjedničkom sustavu.
Izvorište takvih ovlasti za Smerdela je 94. članak Ustava RH, u kojem stoji da se predsjednica Republike “brine za redovito i usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti”. Ta je odredba, prema Smerdelovom tumačenju, “predviđena za slučaj premošćivanja blokada koje se mogu javiti u političkom odlučivanju u redovnom demokratskom procesu”.
faktograf
foto HINA/ Ured predsjednice/ Filip Glas/ ua[/caption]
Pet ustavnih stručnjaka – Branko Smerdel, Arsen Bačić, Zvonimir Lauc, Mato Palić i Sanja Barić – u ponedjeljak ujutro primljeni su na Pantovčaku. Kolindu Grabar Kitarović došli su konzultirati o njenim ustavnim ovlastima, nakon čega su novinarima objasnili da predsjednica u trenutnoj situaciji može zapravo raditi što god hoće.
Prema njihovom sudu, Grabar Kitarović ima pravo raspisati prijevremene izbore i prije nego se Sabor konstituira, a jedino je ona ovlaštena Sabor sazvati na novi pokušaj konstituiranja. Također, predsjednica mandat za sastavljanje Vlade ne može dati nikome tko nema potpise 76 izabranih zastupnika, a ukoliko odluči raspisati nove izbore na njoj je da imenuje nestranačku Vladu koja bi onda odgovarala Uredu predsjednice. Jedinstveno je to stajalište petero navedenih profesora ustavnog prava (Hina).
Što kažu Ustav i Poslovnik?
Ostavimo zasad sa strane činjenicu da Ustav RH uopće ne predviđa mogućnost da se nakon provedenih parlamentarnih izbora mandat za sastavljanje Vlade ne povjeri nikome i posvetimo se umjesto toga odredbama o konstituiranju parlamenta, najvišeg i najvažnijeg tijela vlasti čije se konstituiranje i djelovanje, osim Ustavom, regulira i odredbama Poslovnika Hrvatskog sabora.
Prema članku 98. Ustava, predsjednica Republike raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva ga na prvo zasjedanje. Prema članku 74. Ustava, prvo zasjedanje Sabora održava se najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora, a Sabor se konstituira izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina zastupnika.
Članak 4. Poslovnika također propisuje da Sabor na prvu, konstituirajuću sjednicu saziva predsjednica Republike. Istim člankom propisano je da do izbora predsjednika Sabora sjednicom privremeno presjeda predsjednik Sabora iz prethodnog saziva, a u slučaju njegove spriječenosti predsjedavajući je najstariji nazočni zastupnik ili zastupnica.
Četvrti članak Poslovnika također propisuje da “privremeni predsjedatelj ima do izbora predsjednika Sabora sva prava i dužnosti predsjednika Sabora u odnosu na predsjedanje sjednicom”. Članak 33. Poslovnika propisuje da predsjednik Sabora saziva i predsjeda sjednicama Sabora.
“Prekidam sjednicu i zakazujem nastavak kad se skupi većina koja će moći predložiti izbor predsjednika Sabora i nadam se Vlade”, riječi su kojima je Josip Leko u četvrtak 3. prosinca ispraznio sabornicu, a nakon što je Robert Podolnjak odbio kandidaturu za predsjednika Sabora.
Govori jedno, predsjednici savjetuje drugo
Iz svega ovoga proizlazi da je predsjednica RH svoje ovlasti, kada je u pitanju sazivanje prve, konstituirajuće sjednice Sabora, iscrpila pozivom zastupnicima da se na Markovom trgu okupe 4. prosinca. Uostalom, isto to je mislila i članica predsjedničine ustavne delegacije Sanja Barić samo dva dana prije nego je stigla na konzultacije na Pantovčak.
“Oko toga postoje različita tumačenja i među nama profesorima ustavnog prava”, odgovorila je Barić u intervjuu za Jutarnji list na pitanje je li Leko ispravno postupio kada je prekinuo sjednicu rekavši da će je nastaviti kada budemo imali kandidata kojega će podržati većina, te dodala:
“Ustav kaže da predsjednica saziva prvu, konstituirajuću sjednicu Sabora. Takve odredbe u ustavima posljedice su novovjekovnog straha da kralj ne pozove parlament da se konstituira i da vlada bez njega. Ustavna obveza predsjednice se iscrpljuje u sazivanju sjednice, a ona se dalje vodi prema odredbama saborskog Poslovnika. On propisuje da sjednicom predsjeda predsjednik bivšeg Sabora ili najstariji zastupnik. Dakle, onaj tko predsjeda sjednicom, može je i prekinuti. U Ustavu ne piše da bi predsjednica sazivala prekinutu sjednicu niti postoji koja druga odredba iz koje bi to proizlazilo. Smatram sasvim logičnim to što je učinio Leko”.
Povratak u polupredsjednički sustav
U istom intervjuu Barić je, doduše, kazala i ovo: “A kada je situacija nejasna, najrelevantnije je tumačenje onih koji su sudjelovali u kreiranju Ustava. U našem slučaju to su profesori Arsen Bačić iz Splita, Zvonimir Lauc iz Osijeka i Branko Smerdel iz Zagreba”.
U međuvremenu se tako očigledno pokorila tumačenju predmetnih ustavotvoraca. Jedan od njih, Branko Smerdel, u tiskanom izdanju Jutarnjeg lista od 15. prosinca objasnio je na čemu tumači svoje ovjerenje da Grabar Kitarović trenutno ima ovlasti praktički ravne onima u polupredsjedničkom sustavu.
Izvorište takvih ovlasti za Smerdela je 94. članak Ustava RH, u kojem stoji da se predsjednica Republike “brine za redovito i usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti”. Ta je odredba, prema Smerdelovom tumačenju, “predviđena za slučaj premošćivanja blokada koje se mogu javiti u političkom odlučivanju u redovnom demokratskom procesu”.
faktograf
