Prije pet tjedana počeli smo vam pričati priču o aferi koja je, nakon slučaja Franak, postala druga najveća prevara građana. Uslijedio je val reakcija. Građani su se odlučili suprotstaviti zakonu koji ih prisiljava na nešto očito neučinkovito i neisplativo!

Ali reagirali su i sudovi. Naime, stigla je još jedna presuda u korist Karlovčanina protiv toplane. Ovoga tjedna novinarka magazina Provjereno, Danka Derifaj, bila je u Rijeci, gradu čiji rađani plaćaju najviše račune za grijanje u zemlji. Na njezin upit distributeru zašto su ljudima ugradili takve razdjelnike, u Energu kažu - nismo to ni znali dok nismo pogledali Provjereno! Jedina osoba koja već peti tjedan šuti - jest ministar gospodarstva!

Građani Rijeke već nekoliko puta izlazili su na ulice zbog astronomskih cijena grijanja. Najskupljeg u Hrvatskoj. "Ako neće Hrvatska Vlada, ako neće Hrvatska država priznati da je to pogrešno, onda bismo trebali svi krenuti u privatne parnice ili bismo se trebali dignuti i svi otići u Strasbourg da nam netko objasni zašto i kako to, kako je to moguće?!", pita se Marilena Dragoslavi.

U neboderu u kojem žive Marilena i Josip Kukuljan ima 158 stanova. U protekle dvije godine stanari su tražili da im se izvadi više od pola ukupnih radijatora u cijelom neboderu. No, cijena im se nije smanjila, dapače. "Ne, povećala se. Mi svake godine skidamo radijatore i svake godine nam se povećava cijena", kaže Marilena.

Skinuli radijatore


Osim što su skinuli radijatore, odbili su ugraditi i zloglasne razdjelnike. Sve u strahu od računa za grijanje. "Jednostavno više ne možemo plaćati i raditi sve ono što nam se kaže jer vidimo da 80% toga nije isitina", ističe Marilena.

Pa čak i po cijenu kazne od 50 000 kuna, poučeni iskustvom stanara iz susjednog nebodera razdjelnike su odbili. "Svjedoci smo da naši susjedi u susjednom neboderu su stavili razdjelnike prije dvije tri godine, ne znam točno, koji su nam rekli da otkad su stavili razdjelnike su im se abnormalno povećali računi. Znači nešto što su prošle godine plaćali tisuću kuna ove godine plaćaju 2 i pol tisuće", dodaje Marilena.

Riječki gradonačelnik i predstavnik Energa tvrde kako je poskupljenje bilo neizbježno, a razdjelnici dobro rješenje kad su prilagođeni sustavu. No, oni to jednostavno nisu. "Ja to nisam znao dok nisam pogledao vašu emisiju?!", pokušao se opravdati Boris Iličić iz Energa.

Kako rade razdjelnici, ne zna niti distributer


Zapanjujuća informacija da niti distirbuter grijanja ne zna kako zapravo rade razdjelnici koje strane tvrtke ugradjuju u naše stanove, a na osnovu kojih nam formira račune, zapravo je samo još jedna u nizu nejasnih okolnosti u kojima je Vlada odlučila da se razdjelnici moraju ugraditi jer nam tako kaže Direktiva Europske unije o energetskoj učinkovitosti.

"Direktiva ne kaže da se to mora napraviti nego Direktiva kaže da ukoliko postoje tehnička i ekonomska opravdanost uvođenja razdjelnika topline da se to onda može napraviti", ističe Davor Škrlec, zastupnik u EU parlamentu.

Ipak, kod nas se mora. Zašto - već tjednima pokušavamo doznati od Ivana Vrdoljaka, ministra gospodarstva i potpisnika Zakona o tržištu toplinske energije po kojem je ugradnja razdjelnika zakonska obveza pod prijetnjom kazne od 50.000 kuna. Odgovora nema. Ministarstvo smo tražili i popis radne grupe koja je radila na implementaciji europske Direktive u naše zakonodavstvo, još uvijek čekamo odgovor.

Riječki gradonačelnik također krivi Ministarstvo gospodarstva zbog lošeg Pravilnika po kojem se formiraju cijene grijanja.

Grijanje - luksuz ili ne?


"Znači li to zapravo da Vlada RH propiše bilo što što može dovesti vaše građane na prosjački štap vi ćete to prihvatiti?", upitala je novinarka Provjerenog Danka Derifaj riječkog gradonačelnika Vojka Obersnela.

"Mogu li ja vama postaviti pitanje? Kad Vlada kroz svoju politiku odredi cijenu benzina ili dizela vi idete na benzinsku stanicu ili kupite ili ne kupite to gorivo?", odgovorio je Obersnel protupitanjem.

"Mislim da nije adekvatan primjer, grijanje nije luksuz. Benzin i automobil je luksuz", uzvratila je Derifaj.

"Pa sad da li je centralno grijanje luksuz ili nije, o tom možemo raspravljati jer je pred nekoliko godina bio, upravo je to promjenio Zakon o tržištu toplinske energije", zaključio je Obersnel.

Cijena grijanja nije normalna


"On kaže da je grijanje luskuz i isto tako kaže da mi možemo tražiti da prosvjedujemo za spuštanje cijene benzina. Nama je nametnuta ta cijena grijanja, ta cijena grijanja nije normalna, mi imamo trostruko veći paušal nego u Zagrebu, dvostruko skuplji nego u Ljubljani i Mariboru, to su gradovi u kojima je temperatura daleko niža tijekom zime nego kod nas", kaže pak Kukuljan.

Već smo izvještavali o problemima s grijanjem s kojima su suočeni građani, Vukovara, Slavonskog Broda, Zagreba, Velike Gorice, Vinkovaca, Karlovca, Zaprešića, Rijeke. Većina gradonačelnika rezonira poput Obersnela- živimo u pravnoj državi, naše je da provodimo zakon. Po toj logici svi koji se bune postaju valjda huligani i anarhisti. Primjenjujući ovu demagošku definiciju demokracije građane se primorava da ostanu u sustavu grijanja koji ne mogu financijski podnijeti.

Prebacivanje krivnje


"Prebacivali su krivnju s jednih na druge. Energo kaže, kriva ti je raspodjela odnosno Brunata ili Tisan, drugi kažu krivo je Ministarstvo u Ministarstvu kažu Energo je kriv, napravili su namjerno od vrata do vrata i na neki način izludjeli samog korisnika centralnog grijanja i nakon nekog vremena čovjek se i tako izlude", kaže Kukuljan.

Ali Josip se izmoriti ne da. Cilj posljednjeg prosvjeda bio je zahtjev za izmenama u zakonu koje će nezadovoljnom korisniku omogućiti isključenje iz sustava centralnog grijanja. Tijekom praćenja ove problmatike razgovarali smo s Igorom iz Vinkovaca kojem je to pošlo za rukom nakon dvije sudske parnice. Borio se protiv Hrvatske energetske regulatorne agencije koja je bila na strani distributera grijanja.

"Što građani zapravo mogu učiniti? Evo, gradonačelnici gradova koji imaju takve probleme kažu ovo je pravna država mi moramo provoditi odluke Vlade, zapravo ispada da građani moraju pristati na tu pljačku, ajmo reći? Pa, u EU su postale dosta popularne građanske inicijative gdje građani sakupljanjem potpisa, ne da se traži referendum, već da građani dovoljnim brojem sakupljenih potpisa traže od izvršne vlasti da razmotri ono što građani predlažu", rekao nam je Igor.

U svijetlu svega rečenog, upozorit ćemo tek na još jednu činjenicu. U tijeku je priprema HEP-a na uvođenje tzv.pametnih brojila za struju. Njihova ugradnja također će se pravdati ''moranjem'' zbog europskih direktiva. To nije točno. Treba provesti studiju isplativosti i vidjeti opravdava li ušteda trošak ugradnje. To kod nas, također nije slučaj. Jedno brojilo stoji od 170 do 220 eura. Što mislite tko će to platiti?

dnevnik