Svijetu prijeti najmasovniji financijski kolaps ikad, a povećanje krize u eurozoni smanjuje teren za manevre.
U komentaru pod naslovom "Negativne kamatne stope vode svijet na put najmasovnijeg sloma u povijesti", Warner ukazuje da više od 30 posto svih državnih obveznica zemalja eurozone ima negativnu kamatnu stopu, što iznosi oko dva bilijuna eura u vrijednosnim papirima.Takvo stanje stvara dodatni teret za makroekonomsku situaciju i prijeti financijskoj stabilnosti eurozone, upozorava on.
Od najave programa kvantitativnog popuštanja pritiska Europske centralne banke (ECB), prije četiri mjeseca kada su prinosi na 10-godišnje švicarske obveznice prvi put u povijesti skliznuli u negativnu zonu, pokrenula se lavina negativnih kamatnih stopa širom europskih tržišta državnih obveznica.
U potrazi za "sigurnim utočištem", investitori su odlučili preuzeti rizik i platiti vladama za privilegiju njihovog kreditiranja.
"Ako promatramo svaku državu posebno, statistika još više užasava. Prema podacima investicijske banke Jeffries, gotovo 70 posto njemačkih obveznica ima negativni prinos. U Francuskoj je taj pokazatelj 50 posto", predočava Warner.
On je naveo primjer Španjolske, koja prije nekoliko godina apsolutno nije bila u stanju otplaćivati svoje obveze, a njen negativni pokazatelj je iznosio samo 17 posto.
S njegove točke gledišta, to se nikada nije dogodilo u ovakvim razmjerima, ali s povećanjem krize u eurozoni sve je manji prostor za manevre, a mogućnost bankrota postaje sve realnija.
Ono zbog čega su negativne kamatne stope razlog za brigu jest činjenica da je, po Warnerovom mišljenju, obujam rasta svjetske potražnje gotovo u potpunosti uvjetovan rastućom razinom duga.
Javni dug je počeo rasti kada su kompanije i domaćinstva smanjila svoje zaduživanje. U pogledu kreditne ekspanzije, tržišta u usponu su jednostavno zamijenila zapadne države, piše Warner i dodaje da je alarm koji upozorava na financijsku krizu prošao gotovo neregistirano.
Samo kombinirani javni javni dug zemalja Grupe 7 je porastao za skoro 40 posto na oko 120 posto njihovog BDP-a od početka krize, dok je ukupan dug privatnog nefinancijskog sektora porastao za 30 posto, što znatno nadilazi ekonomski rast.
Hvatajući se u koštac s negativnim privrednim tendencijama, vodeće centralne banke širom svijeta su se jedna za drugom latile prakse tiskanja novca.
Prvo je to učinila američka Uprava federalnih rezervi, za njom Banka Engleske i Centralna banka Japana, a sada i u EU, navodi britanski analitičar i zaključuje da to može poljuljati makroekonomsku i financijsku stabilnost svijeta u cjelini.
Od najave programa kvantitativnog popuštanja pritiska Europske centralne banke (ECB), prije četiri mjeseca kada su prinosi na 10-godišnje švicarske obveznice prvi put u povijesti skliznuli u negativnu zonu, pokrenula se lavina negativnih kamatnih stopa širom europskih tržišta državnih obveznica.
U potrazi za "sigurnim utočištem", investitori su odlučili preuzeti rizik i platiti vladama za privilegiju njihovog kreditiranja.
"Ako promatramo svaku državu posebno, statistika još više užasava. Prema podacima investicijske banke Jeffries, gotovo 70 posto njemačkih obveznica ima negativni prinos. U Francuskoj je taj pokazatelj 50 posto", predočava Warner.
On je naveo primjer Španjolske, koja prije nekoliko godina apsolutno nije bila u stanju otplaćivati svoje obveze, a njen negativni pokazatelj je iznosio samo 17 posto.
S njegove točke gledišta, to se nikada nije dogodilo u ovakvim razmjerima, ali s povećanjem krize u eurozoni sve je manji prostor za manevre, a mogućnost bankrota postaje sve realnija.
Ono zbog čega su negativne kamatne stope razlog za brigu jest činjenica da je, po Warnerovom mišljenju, obujam rasta svjetske potražnje gotovo u potpunosti uvjetovan rastućom razinom duga.
Javni dug je počeo rasti kada su kompanije i domaćinstva smanjila svoje zaduživanje. U pogledu kreditne ekspanzije, tržišta u usponu su jednostavno zamijenila zapadne države, piše Warner i dodaje da je alarm koji upozorava na financijsku krizu prošao gotovo neregistirano.
Samo kombinirani javni javni dug zemalja Grupe 7 je porastao za skoro 40 posto na oko 120 posto njihovog BDP-a od početka krize, dok je ukupan dug privatnog nefinancijskog sektora porastao za 30 posto, što znatno nadilazi ekonomski rast.
Hvatajući se u koštac s negativnim privrednim tendencijama, vodeće centralne banke širom svijeta su se jedna za drugom latile prakse tiskanja novca.
Prvo je to učinila američka Uprava federalnih rezervi, za njom Banka Engleske i Centralna banka Japana, a sada i u EU, navodi britanski analitičar i zaključuje da to može poljuljati makroekonomsku i financijsku stabilnost svijeta u cjelini.
