16. rujna je američko Ministarstvo pravosuđa podiglo tužbu protiv najveće njemačke banke Deutsche Bank, tvrdeći da je obmanula američku vladu, te zatražilo milijarde dolara odštete, izvijestili su mediji.
U tužbi se navodi da je podružnica Deutsche Banke, MortgageIT, obmanula američku Saveznu upravu za stanovanje (FHA) kako bi je potaknula da osigura njezine kredite. Po propisima FHA zajmodavci moraju provjeriti jesu li primatelji kredita sposobni vratiti zajam, a ministarstvo pravosuđa tvrdi da Deutsche Bank to nije učinio.
Glasnogovornica njemačke banke je rekla da su te tvrdnje "nerazumne i nepoštene". "Namjeravamo se odlučno braniti", dodala je.
Ovo je među prvim optužnicama podignutima protiv hipotekarnih zajmodavaca na temelju zakona o netočnim tvrdnjama. Američka administracija tvrdi da je MortgageIT između 1999. i 2009. odobrio više od 39 000 hipoteka, koje je naknadno osigurala američka Savezna uprava za stanovanje.
Washington također tvrdi da je zajmodavac imao snažne motive da generira što više kredita, koje je osiguravao putem FHA, kako bi ih mogao naknadno prodati ulagačima. Deutsche Bank je kupio je MortgageIT 2007. za 430 milijuna dolara. Američka vlada priopćila je da je osiguranja i pripadajuće troškove platila preko 386 milijuna dolara za potraživanja na ime FHA, a sada traži odštetu od 14 milijardi dolara.
Dva dana poslije se oglasila uprava Deutsche Bank i priopćila kako odbija platiti dug Sjedinjenim Državama.
Najveća njemačka banka navodi kako nema namjeru platiti 14 milijardi dolara duga američkom Ministarstvu pravosuđa, što je iznos kazne za prodaju vrijednosnih papira pod hipotekom zbog kojih je 2008. godine izbila svjetska financijska kriza.
"Deutsche Bank nema namjeru podmiriti ovaj iznos iz građanske tužbe, niti blizu navedenog broja. Pregovori su tek počeli. Banka očekuje da će oni dovesti do rezultata sličnog onom peer banaka koje su uspjele smanjiti iznose", rekli su u izjavi iz Deutsche Banke u petak.
Glasnogovornik banke je u srpnju potvrdio da su pregovori u tijeku, ali nije naveo potencijalni iznos kazne, a kasnije se ispostavilo da se radi o 14. milijardi dolara.
Ovo je u stvari pravi udar na njemački financijski sustav, jer je visina kazne gotovo jednaka tržišnom kapitalu Deutsche Banke.
Nakon priopćenja američkog Ministarstva pravosuđa su dionice Deutsche Banke pala za osam posto, a njemačko tržište dionica je palo za još pola postotnog boda.
Bank of America je za slične probleme platila 17 milijardi dolara 2014. Goldman Sachs također je platio 5,1 milijardu dolara ove godine, sve zbog prodaje vrijednosnih papira pod hipotekom investitorima.
Barclays, Credit Suisse Group, UBS i Royal Bank of Scotland će se također morati suočiti sa sličnim istragama, te bi se također mogle naći na meti američkog pravosuđa.
Iako naizgled nema nikakve veze s pregovorima o Transatlantskom ugovoru o trgovini i ulaganjima (TTIP), službeno priopćenje po tužbi protiv najveće njemačke banke stiže dva tjedna nakon izjave njemačkog ministra gospodarstva i vicekancelara Sigmara Gabriela, koji je krajem kolovoza izjavio "da su pregovori između Europske unije i Sjedinjenih Država o TTIP-u propali, ali nitko to ne želi priznati" i na sam dan kada se u Njemačkoj na prosvjedima protiv sporazuma TTIP i CETA samo u Berlinu okupilo oko 40 000 ljudi, a prosvjedovalo se i u Hamburgu, Stuttgartu, Kölnu, Leipzigu, Frankfurtu i Münchenu.
Američka vlada je Europljanima očito spremna pokazati "gdje im je mjesto" i da uvijek i za svaki pokušaj "skretanja sa zajedničkog kursa" ima alat kojim će zemlje EU i NATO pakta odvratiti od donošenja samovoljnih odluka.
Tužba protiv Deutsche Banke je već drugi veliki šamar Njemačkoj od strane Washingtona i otvorena je objava ekonomskog rata Berlinu.
Tužba zbog hipotekarnih kredita nije samo financijski problem između banaka, kojeg je odlučilo riješiti američko Ministarstvo pravosuđa, nego ima i geopolitičke elemente.
No, što se zapravo događa i zašto sada?
Nakon službenog priopćenja američke vlade, kojim traži 14 milijardi dolara od Nijemaca, Financial Times je objavio članak u kojem njemački političari optužuju SAD da su nedavnom aferom s Volkswagenom, a sada s Deutsche Bankom, najavili ekonomski rat Njemačkoj.
Ove izjave su obradovale ljubitelje teorija zavjere, ali se na kraju pokazalo su teorije u stvari službena politika američke administracije, koja je kaznama odlučila Njemačku "vratiti na pravi put".
Predsjednik Odbora za gospodarstvo i energetiku njemačkog Bundestaga, Peter Ramsauer, rekao je:
"SAD ima dugu tradiciju korištenja bilo kojeg izgovora za napad, kada je to u interesu njihove vlastite ekonomije. U ovom trenutku, vidimo zelenaške zahtjeve za naknadu štete u slučaju Deutsche Banke".
Afera Volkswagen i TTIP
Otprilike prije godinu dana je izbio sličan skandal, ali s Volkswagenom.
Naime, poznata njemačka kompanija je s tržišta morala povući čak pola milijuna automobila, a prijetilo joj se kaznom od astronomskih 18 milijardi dolara zbog skrivanja tehničkog nedostatka kojeg je "otkrila" američka Agencija za zaštitu okoliša (EPA), a koja ju je nazvala "prijetnjom za javno zdravlje".
Isti dan je za Volkswagen bio jedan od najgorih dana u povijesti kompanije, jer je zbog pada dionica tržišna vrijednost kompanije pala za 26 milijardi eura.
U lipnju ove godine je Volkswagen pristao platiti 10,2 milijarde dolara u sklopu nagodbe s nekoliko stotina tisuća vlasnika automobila u Sjedinjenim Državama, ali je europskim kupcima poručio "kako neće dobiti nikakvu odštetu, jer su automobili sa spornim softverom koji mjeri razinu ispušnih štetnih plinova u skladu s europskim propisima, koji nisu tako strogi kao američki".
U stvari, da je Volkswagen pristao isplatiti i europske kupce, našao bi se u teškoj financijskoj situaciji, možda takvoj da bi sa sobom u krizu povukao cijelo njemačko gospodarstvo.
Sada, opet od strane "saveznika" iz Sjedinjenih Država, koji "brinu" da sve bude transparentno i legalno, dolazi udar na stup njemačkih financija - Deutsche Banku. No, Sjedinjene Države istovremeno vrše pritisak i na ostale najveće europske banke, što nije slučajno.
Naravno da je prva stvar koja pada na pamet - osveta za neuspjeh pregovora o Transatlantskom sporazumu o trgovini i ulaganjima (TTIP). Drugo objašnjenje naprosto ne postoji.
Sjedinjene Države pod svaku cijenu žele da TTIP bude potpisan, te da preuzmu punu kontrolu nad europskim tržištem.
Onda je nešto pošlo krivo, a europski političari su počeli postavljati uvjete i izjavljivati kako nisu zadovoljni.
Možda je i priča s Deutsche Bankom povezana s tim, ali postoje i druge teorije.
Prije svega, vratimo se na izjavu Petera Ramsauera da SAD koriste sve vrste napada kada štite vlastite interese.
To je istina, ali ne samo i ne toliko u Europi, nego je to praksa koju SAD provode desetljećima. Ovo je već drugi ekonomski udar na Njemačku, dok u drugim zemljama Washington jednostavno organizira vojne upade i stavlja svoje ljude na ključne pozicije.
Svjetska ekonomija je danas toliko povezana da napetost u bilo kojoj regiji, na bilo koji način, može utjecati na susjedne zemlje, ali i u bilo kojem kutku svijeta.
Što se tiče razorenih ili napadnutih država, kao što su Sirija, Ukrajina, Libija i Irak, pobjednici su uvijek Sjedinjene Države. Možda i ne toliko zato što su daleko od područja nestabilnosti, nego uvijek uspiju izvući korist.
Da bi ostao centar svijeta, Washington ne smije drugima dati priliku da se previše razviju, a dolar i dalje mora ostati snažan i zadržati status glavne rezervne valute. Njemačka je u Europi lokomotiva razvoja i stup eura. Europska unija ima isti BDP kao i Amerika, a euro u usporedbi s dolarom nije ni približno zastupljen u košarici valuta Međunarodnog monetarnog fonda. U svjetskoj trgovinskoj razmjeni, da nije Kine, Rusije i sada Irana, te nekih drugih zemalja, euro bi doslovno bio valuta samo za unutarnju maloprodajnu trgovinu u eurozoni i EU. Blagi poticaj su mu dali Kina, Rusija i Iran, koji je nakon ukidanja sankcija odlučio da ništa ne želi kupovati ili prodavati za američke dolare nego za nacionalne valute drugih zemalja, a ako ne, onda za euro.
No, SAD ne žele da europska gospodarstva, države općenito, ojačaju u ekonomskom i financijskom smislu do te mjere da bi im palo na pamet donositi vlastite odluke. Stoga su u Washingtonu sada odlučili manipulirati europskim financijskim tržištem.
Možda postoji netko tko misli da su tužba i zahtjev za odštetu od 14 milijardi dolara od strane američkog Ministarstva pravosuđa stvarno posljedica poštivanja vladavine prava, ali predsjednik Odbora za gospodarstvo i energetiku njemačkog Bundestaga, Peter Ramsauer, tako ne misli.
Prije ove afere, svake godine se vadio neki as iz rukava, kao na primjer slučaj s Grčkom, kada je počelo šestomjesečno razdoblje glasnih naslova u medijima, zbog kojih je europsko tržište obveznica počelo prodavati sve što ima. Onda se sve smirilo, ali je grčki scenarij uskrsnuo uvijek kad je bilo potrebno.
Sada umjesto Grčke na europsko tržište obveznica isti efekt ima afera s Deutsche Bankom.
Deutsche Banka zaista ima puno problema, ali joj se "upravo sada" izriče kazna od 14 milijardi dolara, kada američka ekonomija pokazuje relativno slabe rezultate.
Kada situacija dosegne granicu na kojoj su ostvareni pravi ciljevi, odnosno dio njih, jer ne treba zaboraviti ni TTIP, bit će moguće sjesti i započeti političke pregovore.
Petnaesti krug pregovora o TTIP-u održan u New Yorku
Ne zaboravimo da je EU, bez obzira na najave Njemačke i Francuske, nedugo nakon kažnjavanja Deutsche Banke od strane američke vlade, priopćila da će se petnaesti krug pregovora EU i SAD-a o Transatlantskom partnerstvu za trgovinu i ulaganja (TTIP) održati u New Yorku od 3. do 7. listopada, što se ovaj tjedan i dogodilo, a mediji prešutjeli, prenosi Europska komisija.
Usput, mediji manipuliraju protokom vijesti o aferi Deutsche Banke najsofisticiranijim metodama. Na primjer, kada je početkom ovog mjeseca postojala mogućnost rasta dionica za 15%, neki Twitter korisnici su objavili vijest na društvenim mrežama da je banka pristala na podmirenje kazne i da će Sjedinjenim Državama sporazumno isplatiti iznos od 5,5 milijardi dolara, što uopće nije bilo istina, ali dovoljno da blokira pozitivan trend na financijskom tržištu za Nijemce.
Dakle, ovo nije samo ekonomski, nego i geopolitički rat i nitko u to ne treba sumnjati.
Pitanje je samo koji je ključan razlog za sve što se događa. Očuvanje hegemonije nad vazalskim državama ne treba dovoditi u pitanje, što se vidi i po ponašanju njemačkog i francuskog vodstva, koji se ničim nisu protivili nastavku pregovora o TTIP-u.
SAD su zadovoljne i sa stvaranjem problema globalnih razmjera, jer tako mogu odvratiti pozornost od svojih problema.
No, sada je zanimljivo vidjeti koliko će loše stvari teći po Deutsche Bank, iako konačni rezultat ne može biti smak svijeta. Naravno, sada svi povlače paralele s krizom iz 2008. godine, kada je propala banka Lehman Brothers. Međutim, postoje sličnosti i razlike u ove dvije afere.
Sličnost je u tome da danas u bankarskom sustavu EU postoji kriza likvidnosti dolara. Američke banke su jednostavno prešle granice i postoji opasnost od zamrzavanja tržišta. Isto je bilo i 2008. godine, što je bio razlog zašto Lehman Brothers nije bio u mogućnosti refinancirati neke od svojih obveza.
No, postoje i razlike. Europska Središnja Banka ima odvojenu swap liniju od FED-a, preko koje daje europskim bankama kredite u dolarima.
Osim toga, Deutsche Bank, za razliku od Lehman Brothersa, ima ogromnu likvidnost u depozitima klijenata, koja se procjenjuje na oko 500 milijardi eura. Sada je glavna opasnost za Deutsche Banku masovni odlazak investitora. Za sada njemačke vlasti pokušavaju verbalno podržati banku.
Usput se događaju manipulacije dionicama banke, kao što je bio slučaj početkom ovog mjeseca, kada je lažnom objavom zaustavljen rast njihove vrijednosti.
Sve se uklapa u drugu teoriju, jer izvori bliski banci kažu da bi cijena dionice manja od 10 eura dovela do masovnih zatvaranja kreditnih linija za Deutsche Bank, što je razlog zašto se sada svim snagama Njemačka bori da održi vrijednost dionica.
Jedna od opcija da se spasi Deutsche Banka je njena nacionalizacija, ali vlasti u Njemačkoj odbacuju takvu mogućnost. Naime, puna nacionalizacija može postati prepreka za priljev stranog kapitala, što vjerojatno razumiju u Ministarstvu financija Njemačke.
Ali, ne treba zaboraviti ni da se polako vrti priča o još jednoj problematičnoj banci u zemlji - Commerzbanka. Taj bi slučaj mogao biti još zanimljiviji.
Mjerodavni stručnjaci vjeruju da je najvjerojatniji izbor biti spojiti Deutsche Bank s Commerzbankom, a 25% udjela nove financijske institucije će pripasti njemačkoj državi.
Koliko je ovaj potez američkog Ministarstva pravosuđa opasan za Njemačku i Europsku uniju govori podatak da se Italija i Grčka pripremaju za propast Deutsche Banke, a sama banka je zbog potraživanja od 14 milijardi dolara u prvom valu otpustila 1 000 radnika. Berlin sigurno ne gleda blagonaklono na ovaj potez "savezničke" američke administracije, vjerojatno ni sve zemlje koje će biti ili su već pogođene padom dionica ili mogućim kolapsom njemačkog financijskog diva.
Italija i Grčka se pripremaju za kolaps Deutsche Banke
Osim bankarske krize, koja trenutno bjesni Europom, iako to nitko ne želi priznati, Njemačka se suočava i s "paneuropskom zlobom". Financijski rat protiv Njemačke se još više rasplamsao. Tijekom vikenda je sud u Milanu potvrdio da je Deutsche Banka sudjelovala u manipulaciji na financijskim tržištima, te da mora platiti kaznu.
Sada banke u Njemačkoj otpuštaju tisuće svojih zaposlenika, ignorirajući sve prosvjede i pozive vlasti da to ne čine.
No, za Berlin postoji još jedan problem s kojim će se teško nositi. Sve je počelo prošlog tjedna u Grčkoj, gdje je čelnik središnje banke Yiannis Stornuras uvjeravao javnost kako "grčke banke neće patiti zbog previranja u europskim bankama". Naravno, mislio je na problem Deutsche Banke. Stornuras je dodao kako Grčka u ovom trenutku ima sve alate "koje nije imala u prošlosti, da se bavi teškim situacijama".
No, možda je zaboravio da za Grčku i dalje vrijede kontrole kapitala, a da se sve grčke banke sada smatraju insolventnima, te da postoje samo kroz pružanje likvidnosti od strane Europske Središnje Banke.
Sada se i Grčka pridružila Italiji. Prema Bloombergu, talijanski ministar financija Pier Carlo Padoan i čelnik uprave Banca d'Italia Ignazio Visco su raspravljali o "mogućim posljedicama hipotetskog pogoršanja krize u nekim od glavnih netalijanskih banaka".
Očito je da je "glavna netalijanska banka" Deutsche Bank, jer drugih opcija nema.
Nevjerojatno, ali su talijanske vlasti više zabrinute za banke svojih susjeda, nego za svoje, jer je banka Monte Paschi još uvijek u stanju financijskog limba, a treći pokušaj da je spase nije bio uvjerljiv. I dok talijanski dužnosnici pokušavaju umanjiti "ozbiljnost" sastanka financijskih čelnika u zemlji, rekavši da su razgovori bili dio redovitih sastanaka, činjenica da su dali javnu izjavu govori nešto sasvim suprotno.
"Italija želi dobiti carte blanche od Angele Merkel za pružanje državne potpore njihovim bankama. To se može dogoditi ako se kriza oko Deutsche Bank pogorša zbog neuspjeha pregovora da američko Ministarstvo pravosuđa smanji iznos novčane kazne", rekli su Pier Carlo Padoan i Ignazio Visco. Sada se potražnja za kratkoročnim njemačkim obveznicama povećava, kao i njihova cijena, što se uvijek događa u trenucima financijske krize i neizvjesnosti i prilika je za bogaćenje ulagača koji se bave kratkoročnim ulaganjima.
Osim toga, likvidnost dolara je pala na najnižu razinu u protekle četiri godine, a manjak dolara će i dalje rasti, što će dovesti do ozbiljnog deficita u međubankovnim aranžmanima u Europi.
Ulagači koji prate sudbinu Deutsche Banke i dinamiku njenih dionica će biti glavni pokazatelj vjerojatne propasti najvećeg europskog kreditora, uz video prilog i grafikone financijskih kretanja prenosi Financijski vjesnik.
Deutsche Bank otpustila 4 000 radnika
Deutsche Bank je objavila svoju namjeru da će otpustiti još tisuću ljudi u Njemačkoj, tako da će ih ukupno 4 000 dobiti otkaz.
Kao što je navedeno u priopćenju objavljenom u četvrtak, 6. listopada, novi otkazi su dio globalne strategije za optimizaciju osoblja Deutsche Bank. "Nakon objave odluke o smanjenju 3 tisuće radnih mjesta u lipnju ove godine, sada će se broj radnika smanjiti za dodatnih 1 000. Dakle, ukupan broj izgubljenih radnih mjesta u Njemačkoj će biti oko 4 000", priopćili su iz posrnulog njemačkog financijskog diva. Ovi rezovi su dio planiranog smanjenja osoblja za 9 000 ljudi u poslovnim jedinicama diljem svijeta, a sve kako bi se u okviru strategije do 2020. godine povećala konkurentnost Deutsche Banke. Naravno, ako do tada preživi.
Sve navedeno sugerira nekoliko važnih detalja. Prvo, američki State Department uvijek i u bilo kojem trenutku može uništiti bilo kojeg od svojih saveznika, koji nemaju alate potrebne da se suprotstave odluci američkog Ministarstva pravosuđa, što je dokaz da čak i europske sile nisu daleko od statusa američkih vazala.
Drugo, europski financijski sustav je visokodolariziran i ovisi o likvidnosti američke valute. Manjak dolara, kojega američki FED i politika američkog Ministarstva financija mogu proizvesti kada god žele, dovodi do deficita međubankovnih aranžmana u Europi, a posljedično do financijske krize unutar EU, koja neće pogoditi samo Njemačku, nego i druge zemlje.
Na kraju je to u svom priopćenju priznao i sam FED, koji je priopćio da je stres-test kojeg su proveli Deutsche Bank i španjolska banka Santander neuspješan, jer ne mogu izdati dividende ili prodati udjele sve dok FED ne odobri njihov poslovni plan.
I treće, iako ne manje važno, Washington je ovim pokazao da može unijeti razdor među zemljama članicama Europske unije kad god želi, što se vidjelo na primjeru Italije i Grčke, zemlje koje su s punim pravom ustale protiv Njemačke.
No, s druge strane ne zaboravimo važnost stava njemačke vlade u ovom trenutku i da je sve počelo nakon oštrih izjava njemačkog ministra gospodarstva Sigmara Gabriela, koji je krajem kolovoza rekao da je TTIP mrtav, ali to nitko ne želi priznati.
A, onda se petnaesti krug pregovora redovito održao početkom ovog tjedna u New Yorku. Na kraju ćemo se, unatoč protivljenju TTIP-u velike većine Europljana, morati pomiriti s činjenicom da SAD može izvršiti udar na gospodarstvo ili financijski sektor bilo koje zemlje, ili EU u cjelini, kad god poželi, što pokazuje da nemamo nikakvih alata kojima bi se suprotstavili samovolji Washingtona.
Ako to u ovom trenutku i jest tako, a prijeti se i bankama Barclays, Credit Suisse Group, UBS i Royal Bank of Scotland, što će dodatno urušiti europski financijski sustav, možda bi bilo krajnje vrijeme da se počne provoditi sveobuhvatni plan s krajnjim ciljem stjecanja punog financijskog i pravnog suvereniteta u odnosa na SAD.
Naime, američki State Department je objavio otvoreni ekonomski rat Njemačkoj, ranije s Volkswagenom, a sada s Deutsche Bankom, lukavo računajući na ljutnju mediteranskih zemalja na Berlin. Njemačka i Francuska su nakon izlaska Velike Britanije dvije ključne sile u EU i jasno je da je ovo upozorenje i udar na EU u cjelini, koja će morati pronaći način kako zaštititi svoje interese. Ako to bude ostvarila kroz TTIP i druge aranžmane, onda ćemo znati da smo periferija i obična američka kolonija.
AMSI
U tužbi se navodi da je podružnica Deutsche Banke, MortgageIT, obmanula američku Saveznu upravu za stanovanje (FHA) kako bi je potaknula da osigura njezine kredite. Po propisima FHA zajmodavci moraju provjeriti jesu li primatelji kredita sposobni vratiti zajam, a ministarstvo pravosuđa tvrdi da Deutsche Bank to nije učinio.
Glasnogovornica njemačke banke je rekla da su te tvrdnje "nerazumne i nepoštene". "Namjeravamo se odlučno braniti", dodala je.
Ovo je među prvim optužnicama podignutima protiv hipotekarnih zajmodavaca na temelju zakona o netočnim tvrdnjama. Američka administracija tvrdi da je MortgageIT između 1999. i 2009. odobrio više od 39 000 hipoteka, koje je naknadno osigurala američka Savezna uprava za stanovanje.
Washington također tvrdi da je zajmodavac imao snažne motive da generira što više kredita, koje je osiguravao putem FHA, kako bi ih mogao naknadno prodati ulagačima. Deutsche Bank je kupio je MortgageIT 2007. za 430 milijuna dolara. Američka vlada priopćila je da je osiguranja i pripadajuće troškove platila preko 386 milijuna dolara za potraživanja na ime FHA, a sada traži odštetu od 14 milijardi dolara.
Dva dana poslije se oglasila uprava Deutsche Bank i priopćila kako odbija platiti dug Sjedinjenim Državama.
Najveća njemačka banka navodi kako nema namjeru platiti 14 milijardi dolara duga američkom Ministarstvu pravosuđa, što je iznos kazne za prodaju vrijednosnih papira pod hipotekom zbog kojih je 2008. godine izbila svjetska financijska kriza.
"Deutsche Bank nema namjeru podmiriti ovaj iznos iz građanske tužbe, niti blizu navedenog broja. Pregovori su tek počeli. Banka očekuje da će oni dovesti do rezultata sličnog onom peer banaka koje su uspjele smanjiti iznose", rekli su u izjavi iz Deutsche Banke u petak.
Glasnogovornik banke je u srpnju potvrdio da su pregovori u tijeku, ali nije naveo potencijalni iznos kazne, a kasnije se ispostavilo da se radi o 14. milijardi dolara.
Ovo je u stvari pravi udar na njemački financijski sustav, jer je visina kazne gotovo jednaka tržišnom kapitalu Deutsche Banke.
Nakon priopćenja američkog Ministarstva pravosuđa su dionice Deutsche Banke pala za osam posto, a njemačko tržište dionica je palo za još pola postotnog boda.
Bank of America je za slične probleme platila 17 milijardi dolara 2014. Goldman Sachs također je platio 5,1 milijardu dolara ove godine, sve zbog prodaje vrijednosnih papira pod hipotekom investitorima.
Barclays, Credit Suisse Group, UBS i Royal Bank of Scotland će se također morati suočiti sa sličnim istragama, te bi se također mogle naći na meti američkog pravosuđa.
Iako naizgled nema nikakve veze s pregovorima o Transatlantskom ugovoru o trgovini i ulaganjima (TTIP), službeno priopćenje po tužbi protiv najveće njemačke banke stiže dva tjedna nakon izjave njemačkog ministra gospodarstva i vicekancelara Sigmara Gabriela, koji je krajem kolovoza izjavio "da su pregovori između Europske unije i Sjedinjenih Država o TTIP-u propali, ali nitko to ne želi priznati" i na sam dan kada se u Njemačkoj na prosvjedima protiv sporazuma TTIP i CETA samo u Berlinu okupilo oko 40 000 ljudi, a prosvjedovalo se i u Hamburgu, Stuttgartu, Kölnu, Leipzigu, Frankfurtu i Münchenu.
Američka vlada je Europljanima očito spremna pokazati "gdje im je mjesto" i da uvijek i za svaki pokušaj "skretanja sa zajedničkog kursa" ima alat kojim će zemlje EU i NATO pakta odvratiti od donošenja samovoljnih odluka.
Tužba protiv Deutsche Banke je već drugi veliki šamar Njemačkoj od strane Washingtona i otvorena je objava ekonomskog rata Berlinu.
Tužba zbog hipotekarnih kredita nije samo financijski problem između banaka, kojeg je odlučilo riješiti američko Ministarstvo pravosuđa, nego ima i geopolitičke elemente.
No, što se zapravo događa i zašto sada?
Nakon službenog priopćenja američke vlade, kojim traži 14 milijardi dolara od Nijemaca, Financial Times je objavio članak u kojem njemački političari optužuju SAD da su nedavnom aferom s Volkswagenom, a sada s Deutsche Bankom, najavili ekonomski rat Njemačkoj.
Ove izjave su obradovale ljubitelje teorija zavjere, ali se na kraju pokazalo su teorije u stvari službena politika američke administracije, koja je kaznama odlučila Njemačku "vratiti na pravi put".
Predsjednik Odbora za gospodarstvo i energetiku njemačkog Bundestaga, Peter Ramsauer, rekao je:
"SAD ima dugu tradiciju korištenja bilo kojeg izgovora za napad, kada je to u interesu njihove vlastite ekonomije. U ovom trenutku, vidimo zelenaške zahtjeve za naknadu štete u slučaju Deutsche Banke".
Afera Volkswagen i TTIP
Otprilike prije godinu dana je izbio sličan skandal, ali s Volkswagenom.
Naime, poznata njemačka kompanija je s tržišta morala povući čak pola milijuna automobila, a prijetilo joj se kaznom od astronomskih 18 milijardi dolara zbog skrivanja tehničkog nedostatka kojeg je "otkrila" američka Agencija za zaštitu okoliša (EPA), a koja ju je nazvala "prijetnjom za javno zdravlje".
Isti dan je za Volkswagen bio jedan od najgorih dana u povijesti kompanije, jer je zbog pada dionica tržišna vrijednost kompanije pala za 26 milijardi eura.
U lipnju ove godine je Volkswagen pristao platiti 10,2 milijarde dolara u sklopu nagodbe s nekoliko stotina tisuća vlasnika automobila u Sjedinjenim Državama, ali je europskim kupcima poručio "kako neće dobiti nikakvu odštetu, jer su automobili sa spornim softverom koji mjeri razinu ispušnih štetnih plinova u skladu s europskim propisima, koji nisu tako strogi kao američki".
U stvari, da je Volkswagen pristao isplatiti i europske kupce, našao bi se u teškoj financijskoj situaciji, možda takvoj da bi sa sobom u krizu povukao cijelo njemačko gospodarstvo.
Sada, opet od strane "saveznika" iz Sjedinjenih Država, koji "brinu" da sve bude transparentno i legalno, dolazi udar na stup njemačkih financija - Deutsche Banku. No, Sjedinjene Države istovremeno vrše pritisak i na ostale najveće europske banke, što nije slučajno.
Naravno da je prva stvar koja pada na pamet - osveta za neuspjeh pregovora o Transatlantskom sporazumu o trgovini i ulaganjima (TTIP). Drugo objašnjenje naprosto ne postoji.
Sjedinjene Države pod svaku cijenu žele da TTIP bude potpisan, te da preuzmu punu kontrolu nad europskim tržištem.
Onda je nešto pošlo krivo, a europski političari su počeli postavljati uvjete i izjavljivati kako nisu zadovoljni.
Možda je i priča s Deutsche Bankom povezana s tim, ali postoje i druge teorije.
Prije svega, vratimo se na izjavu Petera Ramsauera da SAD koriste sve vrste napada kada štite vlastite interese.
To je istina, ali ne samo i ne toliko u Europi, nego je to praksa koju SAD provode desetljećima. Ovo je već drugi ekonomski udar na Njemačku, dok u drugim zemljama Washington jednostavno organizira vojne upade i stavlja svoje ljude na ključne pozicije.
Svjetska ekonomija je danas toliko povezana da napetost u bilo kojoj regiji, na bilo koji način, može utjecati na susjedne zemlje, ali i u bilo kojem kutku svijeta.
Što se tiče razorenih ili napadnutih država, kao što su Sirija, Ukrajina, Libija i Irak, pobjednici su uvijek Sjedinjene Države. Možda i ne toliko zato što su daleko od područja nestabilnosti, nego uvijek uspiju izvući korist.
Da bi ostao centar svijeta, Washington ne smije drugima dati priliku da se previše razviju, a dolar i dalje mora ostati snažan i zadržati status glavne rezervne valute. Njemačka je u Europi lokomotiva razvoja i stup eura. Europska unija ima isti BDP kao i Amerika, a euro u usporedbi s dolarom nije ni približno zastupljen u košarici valuta Međunarodnog monetarnog fonda. U svjetskoj trgovinskoj razmjeni, da nije Kine, Rusije i sada Irana, te nekih drugih zemalja, euro bi doslovno bio valuta samo za unutarnju maloprodajnu trgovinu u eurozoni i EU. Blagi poticaj su mu dali Kina, Rusija i Iran, koji je nakon ukidanja sankcija odlučio da ništa ne želi kupovati ili prodavati za američke dolare nego za nacionalne valute drugih zemalja, a ako ne, onda za euro.
No, SAD ne žele da europska gospodarstva, države općenito, ojačaju u ekonomskom i financijskom smislu do te mjere da bi im palo na pamet donositi vlastite odluke. Stoga su u Washingtonu sada odlučili manipulirati europskim financijskim tržištem.
Možda postoji netko tko misli da su tužba i zahtjev za odštetu od 14 milijardi dolara od strane američkog Ministarstva pravosuđa stvarno posljedica poštivanja vladavine prava, ali predsjednik Odbora za gospodarstvo i energetiku njemačkog Bundestaga, Peter Ramsauer, tako ne misli.
Prije ove afere, svake godine se vadio neki as iz rukava, kao na primjer slučaj s Grčkom, kada je počelo šestomjesečno razdoblje glasnih naslova u medijima, zbog kojih je europsko tržište obveznica počelo prodavati sve što ima. Onda se sve smirilo, ali je grčki scenarij uskrsnuo uvijek kad je bilo potrebno.
Sada umjesto Grčke na europsko tržište obveznica isti efekt ima afera s Deutsche Bankom.
Deutsche Banka zaista ima puno problema, ali joj se "upravo sada" izriče kazna od 14 milijardi dolara, kada američka ekonomija pokazuje relativno slabe rezultate.
Kada situacija dosegne granicu na kojoj su ostvareni pravi ciljevi, odnosno dio njih, jer ne treba zaboraviti ni TTIP, bit će moguće sjesti i započeti političke pregovore.
Petnaesti krug pregovora o TTIP-u održan u New Yorku
Ne zaboravimo da je EU, bez obzira na najave Njemačke i Francuske, nedugo nakon kažnjavanja Deutsche Banke od strane američke vlade, priopćila da će se petnaesti krug pregovora EU i SAD-a o Transatlantskom partnerstvu za trgovinu i ulaganja (TTIP) održati u New Yorku od 3. do 7. listopada, što se ovaj tjedan i dogodilo, a mediji prešutjeli, prenosi Europska komisija.
Usput, mediji manipuliraju protokom vijesti o aferi Deutsche Banke najsofisticiranijim metodama. Na primjer, kada je početkom ovog mjeseca postojala mogućnost rasta dionica za 15%, neki Twitter korisnici su objavili vijest na društvenim mrežama da je banka pristala na podmirenje kazne i da će Sjedinjenim Državama sporazumno isplatiti iznos od 5,5 milijardi dolara, što uopće nije bilo istina, ali dovoljno da blokira pozitivan trend na financijskom tržištu za Nijemce.
Dakle, ovo nije samo ekonomski, nego i geopolitički rat i nitko u to ne treba sumnjati.
Pitanje je samo koji je ključan razlog za sve što se događa. Očuvanje hegemonije nad vazalskim državama ne treba dovoditi u pitanje, što se vidi i po ponašanju njemačkog i francuskog vodstva, koji se ničim nisu protivili nastavku pregovora o TTIP-u.
SAD su zadovoljne i sa stvaranjem problema globalnih razmjera, jer tako mogu odvratiti pozornost od svojih problema.
No, sada je zanimljivo vidjeti koliko će loše stvari teći po Deutsche Bank, iako konačni rezultat ne može biti smak svijeta. Naravno, sada svi povlače paralele s krizom iz 2008. godine, kada je propala banka Lehman Brothers. Međutim, postoje sličnosti i razlike u ove dvije afere.
Sličnost je u tome da danas u bankarskom sustavu EU postoji kriza likvidnosti dolara. Američke banke su jednostavno prešle granice i postoji opasnost od zamrzavanja tržišta. Isto je bilo i 2008. godine, što je bio razlog zašto Lehman Brothers nije bio u mogućnosti refinancirati neke od svojih obveza.
No, postoje i razlike. Europska Središnja Banka ima odvojenu swap liniju od FED-a, preko koje daje europskim bankama kredite u dolarima.
Osim toga, Deutsche Bank, za razliku od Lehman Brothersa, ima ogromnu likvidnost u depozitima klijenata, koja se procjenjuje na oko 500 milijardi eura. Sada je glavna opasnost za Deutsche Banku masovni odlazak investitora. Za sada njemačke vlasti pokušavaju verbalno podržati banku.
Usput se događaju manipulacije dionicama banke, kao što je bio slučaj početkom ovog mjeseca, kada je lažnom objavom zaustavljen rast njihove vrijednosti.
Sve se uklapa u drugu teoriju, jer izvori bliski banci kažu da bi cijena dionice manja od 10 eura dovela do masovnih zatvaranja kreditnih linija za Deutsche Bank, što je razlog zašto se sada svim snagama Njemačka bori da održi vrijednost dionica.
Jedna od opcija da se spasi Deutsche Banka je njena nacionalizacija, ali vlasti u Njemačkoj odbacuju takvu mogućnost. Naime, puna nacionalizacija može postati prepreka za priljev stranog kapitala, što vjerojatno razumiju u Ministarstvu financija Njemačke.
Ali, ne treba zaboraviti ni da se polako vrti priča o još jednoj problematičnoj banci u zemlji - Commerzbanka. Taj bi slučaj mogao biti još zanimljiviji.
Mjerodavni stručnjaci vjeruju da je najvjerojatniji izbor biti spojiti Deutsche Bank s Commerzbankom, a 25% udjela nove financijske institucije će pripasti njemačkoj državi.
Koliko je ovaj potez američkog Ministarstva pravosuđa opasan za Njemačku i Europsku uniju govori podatak da se Italija i Grčka pripremaju za propast Deutsche Banke, a sama banka je zbog potraživanja od 14 milijardi dolara u prvom valu otpustila 1 000 radnika. Berlin sigurno ne gleda blagonaklono na ovaj potez "savezničke" američke administracije, vjerojatno ni sve zemlje koje će biti ili su već pogođene padom dionica ili mogućim kolapsom njemačkog financijskog diva.
Italija i Grčka se pripremaju za kolaps Deutsche Banke
Osim bankarske krize, koja trenutno bjesni Europom, iako to nitko ne želi priznati, Njemačka se suočava i s "paneuropskom zlobom". Financijski rat protiv Njemačke se još više rasplamsao. Tijekom vikenda je sud u Milanu potvrdio da je Deutsche Banka sudjelovala u manipulaciji na financijskim tržištima, te da mora platiti kaznu.
Sada banke u Njemačkoj otpuštaju tisuće svojih zaposlenika, ignorirajući sve prosvjede i pozive vlasti da to ne čine.
No, za Berlin postoji još jedan problem s kojim će se teško nositi. Sve je počelo prošlog tjedna u Grčkoj, gdje je čelnik središnje banke Yiannis Stornuras uvjeravao javnost kako "grčke banke neće patiti zbog previranja u europskim bankama". Naravno, mislio je na problem Deutsche Banke. Stornuras je dodao kako Grčka u ovom trenutku ima sve alate "koje nije imala u prošlosti, da se bavi teškim situacijama".
No, možda je zaboravio da za Grčku i dalje vrijede kontrole kapitala, a da se sve grčke banke sada smatraju insolventnima, te da postoje samo kroz pružanje likvidnosti od strane Europske Središnje Banke.
Sada se i Grčka pridružila Italiji. Prema Bloombergu, talijanski ministar financija Pier Carlo Padoan i čelnik uprave Banca d'Italia Ignazio Visco su raspravljali o "mogućim posljedicama hipotetskog pogoršanja krize u nekim od glavnih netalijanskih banaka".
Očito je da je "glavna netalijanska banka" Deutsche Bank, jer drugih opcija nema.
Nevjerojatno, ali su talijanske vlasti više zabrinute za banke svojih susjeda, nego za svoje, jer je banka Monte Paschi još uvijek u stanju financijskog limba, a treći pokušaj da je spase nije bio uvjerljiv. I dok talijanski dužnosnici pokušavaju umanjiti "ozbiljnost" sastanka financijskih čelnika u zemlji, rekavši da su razgovori bili dio redovitih sastanaka, činjenica da su dali javnu izjavu govori nešto sasvim suprotno.
"Italija želi dobiti carte blanche od Angele Merkel za pružanje državne potpore njihovim bankama. To se može dogoditi ako se kriza oko Deutsche Bank pogorša zbog neuspjeha pregovora da američko Ministarstvo pravosuđa smanji iznos novčane kazne", rekli su Pier Carlo Padoan i Ignazio Visco. Sada se potražnja za kratkoročnim njemačkim obveznicama povećava, kao i njihova cijena, što se uvijek događa u trenucima financijske krize i neizvjesnosti i prilika je za bogaćenje ulagača koji se bave kratkoročnim ulaganjima.
Osim toga, likvidnost dolara je pala na najnižu razinu u protekle četiri godine, a manjak dolara će i dalje rasti, što će dovesti do ozbiljnog deficita u međubankovnim aranžmanima u Europi.
Ulagači koji prate sudbinu Deutsche Banke i dinamiku njenih dionica će biti glavni pokazatelj vjerojatne propasti najvećeg europskog kreditora, uz video prilog i grafikone financijskih kretanja prenosi Financijski vjesnik.
Deutsche Bank otpustila 4 000 radnika
Deutsche Bank je objavila svoju namjeru da će otpustiti još tisuću ljudi u Njemačkoj, tako da će ih ukupno 4 000 dobiti otkaz.
Kao što je navedeno u priopćenju objavljenom u četvrtak, 6. listopada, novi otkazi su dio globalne strategije za optimizaciju osoblja Deutsche Bank. "Nakon objave odluke o smanjenju 3 tisuće radnih mjesta u lipnju ove godine, sada će se broj radnika smanjiti za dodatnih 1 000. Dakle, ukupan broj izgubljenih radnih mjesta u Njemačkoj će biti oko 4 000", priopćili su iz posrnulog njemačkog financijskog diva. Ovi rezovi su dio planiranog smanjenja osoblja za 9 000 ljudi u poslovnim jedinicama diljem svijeta, a sve kako bi se u okviru strategije do 2020. godine povećala konkurentnost Deutsche Banke. Naravno, ako do tada preživi.
Sve navedeno sugerira nekoliko važnih detalja. Prvo, američki State Department uvijek i u bilo kojem trenutku može uništiti bilo kojeg od svojih saveznika, koji nemaju alate potrebne da se suprotstave odluci američkog Ministarstva pravosuđa, što je dokaz da čak i europske sile nisu daleko od statusa američkih vazala.
Drugo, europski financijski sustav je visokodolariziran i ovisi o likvidnosti američke valute. Manjak dolara, kojega američki FED i politika američkog Ministarstva financija mogu proizvesti kada god žele, dovodi do deficita međubankovnih aranžmana u Europi, a posljedično do financijske krize unutar EU, koja neće pogoditi samo Njemačku, nego i druge zemlje.
Na kraju je to u svom priopćenju priznao i sam FED, koji je priopćio da je stres-test kojeg su proveli Deutsche Bank i španjolska banka Santander neuspješan, jer ne mogu izdati dividende ili prodati udjele sve dok FED ne odobri njihov poslovni plan.
I treće, iako ne manje važno, Washington je ovim pokazao da može unijeti razdor među zemljama članicama Europske unije kad god želi, što se vidjelo na primjeru Italije i Grčke, zemlje koje su s punim pravom ustale protiv Njemačke.
No, s druge strane ne zaboravimo važnost stava njemačke vlade u ovom trenutku i da je sve počelo nakon oštrih izjava njemačkog ministra gospodarstva Sigmara Gabriela, koji je krajem kolovoza rekao da je TTIP mrtav, ali to nitko ne želi priznati.
A, onda se petnaesti krug pregovora redovito održao početkom ovog tjedna u New Yorku. Na kraju ćemo se, unatoč protivljenju TTIP-u velike većine Europljana, morati pomiriti s činjenicom da SAD može izvršiti udar na gospodarstvo ili financijski sektor bilo koje zemlje, ili EU u cjelini, kad god poželi, što pokazuje da nemamo nikakvih alata kojima bi se suprotstavili samovolji Washingtona.
Ako to u ovom trenutku i jest tako, a prijeti se i bankama Barclays, Credit Suisse Group, UBS i Royal Bank of Scotland, što će dodatno urušiti europski financijski sustav, možda bi bilo krajnje vrijeme da se počne provoditi sveobuhvatni plan s krajnjim ciljem stjecanja punog financijskog i pravnog suvereniteta u odnosa na SAD.
Naime, američki State Department je objavio otvoreni ekonomski rat Njemačkoj, ranije s Volkswagenom, a sada s Deutsche Bankom, lukavo računajući na ljutnju mediteranskih zemalja na Berlin. Njemačka i Francuska su nakon izlaska Velike Britanije dvije ključne sile u EU i jasno je da je ovo upozorenje i udar na EU u cjelini, koja će morati pronaći način kako zaštititi svoje interese. Ako to bude ostvarila kroz TTIP i druge aranžmane, onda ćemo znati da smo periferija i obična američka kolonija.
AMSI
