Nitko i ništa u Parizu i Londonu prvi je roman Georgea Orwella kojeg je napisao u svojoj 27. godini, poslije dvije godine življenja s bijednicima – žrtvama društva nejednakosti. Ova knjiga je uzbudljivo svjedočanstvo o tom vremenu i ljudima s kojima je dijelio sudbinu života na dnu. A biti nitko i ništa u Slavonskom Brodu, znači biti nezaposlen odnosno jednom mjesečno i na vrijeme javljati se u Područni ured Hvatskog zavoda za zapošljavanje – Burzu rada.
Na internetskoj stranici ove ustanove, u kategoriji O NAMA, napisano je sljedeće: (Usudio bih se izjaviti da u životu nisam pročitao nešto birokratskije i hladnije u usporedbi sa nesretnim sudbinama ljudi koji tu dolaze potražiti konkretnu pomoć, pogotovo onih ljudi koji su zapali u usamljenički poluludi kalup života i odustali od toga da budu normalni i pristojnii, ljudi koje bijeda ih oslobađa ustaljenih standarda ponašanja, isto kao što novac oslobađa ljude rada. Pročitajte, ali iz razloga socijalne pristojnosti, pokušajte sakriti svoju užasnutost iskazanim odsustvom empatije prema ljudskim bićima u potrebi.)
„Tko smo
Hrvatski Zavod za zapošljavanje javna je ustanova u vlasništvu Republike Hrvatske, ustrojena Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenost sa zadaćom rješavanja pitanja iz problematike vezane uz zapošljavanje i nezaposlenost u najširem značenju tih pojmova.
VIZIJA
Hrvatski zavod za zapošljavanje je vodeći sudionik u razvoju hrvatskog tržišta rada, poglavito u objedinjavanju cjelokupne ponude i potražnje rada da bi se postigla puna zaposlenost.
MISIJA
Učinkovito posredovanje na tržištu rada razvojem usluga visoke kvalitete prema potrebama klijenata, uz razvoj vlastitih znanja, vještina i sposobnosti i uz promicanje partnerskih odnosa s dionicima na tržištu rada.
STRATEŠKI CILJEVI
Ova statističko-savjetodavna institucija, „u vlasništvu države Hrvatske“ pomoću koje se, u užem smislu, organizira i regulira veoma važan segment društva – ulazak u svijet rada – trebala bi osloboditi (?) snage pojedinca za uključivanje i djelovanje u urednom i slobodnom zajedničkom životu odnosno biti važan socijalni integrator. U institucijama se inače, kako kaže Habermas, utvrđuju „jedinstva socijalnog svijeta života pomoću vrednota i normi“.
U hijerahiji međusobnog odnosa, prava i obveza, dakle, u odnosu pojedinca (i pojedinke) koji traži posao (rad kao stalno zanimanje) u skladu sa stupnjem svog obrazovanja, i ustanove Burze rada, koja posreduje između njega i vlasnika poslovnih subjekata i poduzetnika, koji nude posao, pojedincu (i pojedinki) najvažnije je javiti se jednom mjesečno svom savjetniku, čija se zadaća svodi na statističku evidenciju, prijekore s okusom prijetnje o brisanju s popisa nezaposlenih, ako pojedinac (i pojedinka) kasni s javljanjem. Savjetodavna uloga ustanove ima ulogu kondicijskih priprema pojedinaca (i pojedinki) za samostalno djelovanje na tržišnoj utakmici. O detaljima i drugim savjetodavnim pravilima proisteklim iz zakona i njegovih razrada - psihološko-pravnih fora i fazona, malo pametniji pitomci Zavoda, mogu se raspitati na rečenoj internetskoj stranici, gdje se nalaze u gotovim oblicima.
Ipak, papir je još uvijek dominantan u komunikaciji. Na samom ulazu u slavonskobrodski Zavod, stotine papira/oglasa za posao nalazi se pribijeno na oglasnoj ploči koju gojenci Burze zovu Zid plača i smijeha. Tu se, poput Židova u Jeruzalemu (zbog vjerovanja da će im se ispuniti želja), oni dolaze moliti za posao, ali i smijati (sami sebi), jer su povjerovali da će ga ovdje i na takav način dobiti. Upravo orwellovski.
Na internetskoj stranici ove ustanove, u kategoriji O NAMA, napisano je sljedeće: (Usudio bih se izjaviti da u životu nisam pročitao nešto birokratskije i hladnije u usporedbi sa nesretnim sudbinama ljudi koji tu dolaze potražiti konkretnu pomoć, pogotovo onih ljudi koji su zapali u usamljenički poluludi kalup života i odustali od toga da budu normalni i pristojnii, ljudi koje bijeda ih oslobađa ustaljenih standarda ponašanja, isto kao što novac oslobađa ljude rada. Pročitajte, ali iz razloga socijalne pristojnosti, pokušajte sakriti svoju užasnutost iskazanim odsustvom empatije prema ljudskim bićima u potrebi.)
„Tko smo
Hrvatski Zavod za zapošljavanje javna je ustanova u vlasništvu Republike Hrvatske, ustrojena Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenost sa zadaćom rješavanja pitanja iz problematike vezane uz zapošljavanje i nezaposlenost u najširem značenju tih pojmova.
VIZIJA
Hrvatski zavod za zapošljavanje je vodeći sudionik u razvoju hrvatskog tržišta rada, poglavito u objedinjavanju cjelokupne ponude i potražnje rada da bi se postigla puna zaposlenost.
MISIJA
Učinkovito posredovanje na tržištu rada razvojem usluga visoke kvalitete prema potrebama klijenata, uz razvoj vlastitih znanja, vještina i sposobnosti i uz promicanje partnerskih odnosa s dionicima na tržištu rada.
STRATEŠKI CILJEVI
- Razviti usluge Hrvatskog zavoda za zapošljavanje radi povećanja konkurentnosti radne snage i zadovoljenja potreba na tržištu rada
- Razviti ljudski potencijal i administrativni kapacitet Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u kreiranju i davanju novih usluga na tržištu rada
- Ostvariti vodeću poziciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na tržištu rada uspostavljanjem partnerskih odnosa i većim utjecajem na donošenje i provedbu javnih politika.“
Ova statističko-savjetodavna institucija, „u vlasništvu države Hrvatske“ pomoću koje se, u užem smislu, organizira i regulira veoma važan segment društva – ulazak u svijet rada – trebala bi osloboditi (?) snage pojedinca za uključivanje i djelovanje u urednom i slobodnom zajedničkom životu odnosno biti važan socijalni integrator. U institucijama se inače, kako kaže Habermas, utvrđuju „jedinstva socijalnog svijeta života pomoću vrednota i normi“.
U hijerahiji međusobnog odnosa, prava i obveza, dakle, u odnosu pojedinca (i pojedinke) koji traži posao (rad kao stalno zanimanje) u skladu sa stupnjem svog obrazovanja, i ustanove Burze rada, koja posreduje između njega i vlasnika poslovnih subjekata i poduzetnika, koji nude posao, pojedincu (i pojedinki) najvažnije je javiti se jednom mjesečno svom savjetniku, čija se zadaća svodi na statističku evidenciju, prijekore s okusom prijetnje o brisanju s popisa nezaposlenih, ako pojedinac (i pojedinka) kasni s javljanjem. Savjetodavna uloga ustanove ima ulogu kondicijskih priprema pojedinaca (i pojedinki) za samostalno djelovanje na tržišnoj utakmici. O detaljima i drugim savjetodavnim pravilima proisteklim iz zakona i njegovih razrada - psihološko-pravnih fora i fazona, malo pametniji pitomci Zavoda, mogu se raspitati na rečenoj internetskoj stranici, gdje se nalaze u gotovim oblicima.
Ipak, papir je još uvijek dominantan u komunikaciji. Na samom ulazu u slavonskobrodski Zavod, stotine papira/oglasa za posao nalazi se pribijeno na oglasnoj ploči koju gojenci Burze zovu Zid plača i smijeha. Tu se, poput Židova u Jeruzalemu (zbog vjerovanja da će im se ispuniti želja), oni dolaze moliti za posao, ali i smijati (sami sebi), jer su povjerovali da će ga ovdje i na takav način dobiti. Upravo orwellovski.
