Povjerenstvo ministra zdravstva zaključilo je da nije bilo propusta u liječenju Vladimira Matijanića. Postoji obilje dokaza da to nije točno.
Povjerenstvo Ministarstva zdravstva, koje je po nalogu ministra Vilija Beroša ispitivalo postupanje medicinskih radnika uoči smrti novinara Indexa Vladimira Matijanića, zaključilo je da nisu počinjeni nikakvi propusti. Održali su dvosatnu press konferenciju koja je bila puna nelogičnih, kontradiktornih i činjenično neutemeljenih tvrdnji.
Povjerenstvo je, naime, zaključilo da je Matijanić sam kriv za tragediju koja ga je snašla. Rečeno je da se, iako je bolovao od autoimunih bolesti, Matijanić nije podvrgavao redovitim liječničkim kontrolama, da nije uzimao propisanu terapiju, da se nije cijepio protiv Covida-19 te da nije došao u bolnicu nakon što su mu se simptomi počeli pogoršavati.
Radi se o nastavku evidentnog pokušaja zataškavanja sustavnih propusta koji su doveli do Matijanićeve smrti. Da Ministarstvo zdravstva tretira njegovu smrt kao percepcijski, PR-ovski problem, a ne kao upozorenje da je zdravstveni sustav doveden pred rub kolapsa, jasno je bilo već i ranije, kada su se u medije selektivno i manipulativno puštali podaci iz istrage povjerenstva, dok je resorni ministar Beroš istovremeno netočnim tvrdnjama relativizirao vlastitu odgovornost.
Dodatnu potvrdu da Ministarstvo zdravstva nije doista namjeravalo istražiti okolnosti koje su dovele do Matijanićeve smrti, već “oprati imidž” zdravstvenog sustava dobili smo na stranicama Slobodne Dalmacije. U izdanju splitskog dnevnog lista od 25. kolovoza intervjuirana je Dušanka Martinović Kaliterna, imunologinja koja je liječila pokojnog Matijanića i koja mu je, kako je sam pokojnik prenio obitelji i prijateljima, savjetovala da se ne cijepi protiv Covida-19 (a za što Martinović Kaliterna tvrdi da nije točno).
U intervjuu za splitski dnevnik, Martinović Kaliterna otkriva perfidan odnos Ministarstva zdravstva prema Matijanićevoj tragičnoj smrti. “Prije neki dan nazvali su me iz Ministarstva te zamolili da dadem intervju na temu cjepiva novinarki u koju oni imaju povjerenja, a budući da sam povezana sa slučajem Matijanić”, rekla je splitska imunologinja i tako potvrdila da je Ministarstvo zdravstva fokusirano na upravljanje javnom percepcijom, a ne na pronalaženje i ispravljanje sustavnih propusta koji su doveli do Matijanićeve smrti.
Da je ministar Beroš opterećeniji javnom percepcijom, nego stvarnim problemima u zdravstvenom sustavu, pokazuje i odnos njegovog ministarstva prema obitelji pokojnog Matijanića. Ministar je, naime, u uvodu press konferencije kazao da je “nalaz prije konferencije dostavljen obitelji”. Propustio je spomenuti da im je nalaz dostavljen neposredno prije nego se o mučnim detaljima Matijanićeve smrti raspravljalo pred nacionalnim auditorijem i tek nakon što ga je Index javno prozvao zbog tog bešćutnog postupka.
Sami priznaju propuste, a tvrde da ih nema
“Zaključujemo da su svi postupci, upute i hospitalizacija bili u skladu s pravilima struke. […] Analizom postupka zdravstvenih djelatnika koji su bili uključeni u postupak zbrinjavanja i skrbi o pacijentu nismo uočili značajnih stručnih propusta”, kazala je na press konferenciji Mirjana Tadić, voditeljica službe za inspekcije u zdravstvu.
Međutim, Tadić je u svojoj izjavi i sama priznala da su propusti ustanovljeni: kad se Matijanić 2. kolovoza javio u Hitni prijem Klinike za infektologiju KBC-a Split, pregledala ga je specijalizantica, bez prisutnosti specijalista te je poslan kući bez da su mu obavljene ikakve pretrage; nakon što je Matijanić umro, obdukciju nije proveo specijalist sudske medicine; KBC Split nije imao dostupne doze remdesivira, antiviralnog lijeka koji se, doduše s dvojbenim učincima, koristi u liječenju rizičnih pacijenata oboljelih od Covida-19 (1, 2, 3).
Nije bilo ni Paxlovida, relativno novog lijeka protiv Covida-19 koji je razvio Pfizer i koji se pokazao vrlo koristan u sprječavanju smrtnih ishoda kod najtežih pacijenata. Paxlovida, međutim, u splitskoj bolnici nije ni moglo biti, jer taj lijek u Hrvatsku još nije stigao. Hrvatska se odlučila za zajedničku nabavu preko Europske komisije, koja još nije urodila plodom. Neke druge europske države Paxlovid su nabavljale u izravnim dogovorima s proizvođačem. Njemačka je tako, primjerice, uspjela osigurati i više doza nego što joj je potrebno pa postoji opasnost da će stotinama tisuća doza isteći rok trajanja.
Navedene propuste Beroševo je povjerenstvo eksplicitno priznalo. Dodatne, puno veće propuste, priznali su implicitno.
Priznali da je morao biti hospitaliziran, ali tvrde da nitko nije pogriješio
Najveći među tim propustima svakako je činjenica da Vladimir Matijanić nije bio na vrijeme hospitaliziran. Podsjećamo, iz Matijanićevih telefonskih razgovora s medicinarima doznali smo da je u više navrata putem telefona pokušao saznati treba li se javiti u bolnicu i uvijek je dobivao negativan odgovor. Tim hitne pomoći koji je stigao na Matijanićevu kućnu adresu nakon što su mu se simptomi znatno pogoršali također ga je odbio hospitalizirati.
“Drugog kolovoza je imao blagu kliničku sliku, bolest je trajala 12 sati. Ekstremno je mala šansa da bi se moglo po nalazima prepoznati rizik. Žao da tada nije napravljen RTG srca i pluća, ali ako je epidemija Covida i dolazi 100 i više ljudi na hitni prijem, može se dogoditi da će blaži pacijenti biti pregledani i reći da se javi ako se pogorša. […] Ključni problem je bio što nije više pregledan u hitnoj infektološkoj, a rečeno je da se pregleda ako se pogoršava. […] Drugi dan je, kao što ga je uputila liječnica, trebao ići na hitnu infektološku”, kazao je na press konferenciji Miroslav Mayer, internist reumatolog s KBC-a Zagreb.
“Miokarditis se ne može dijagnosticirati u kućnim uvjetima, teško ga je i u bolničkim uvjetima. […] Sigurno bi i liječnicima bilo lakše da se doista javio na bolnički prijem”, kazao je kardiolog Edvard Galić.
“U tim razgovorima nije bilo stručne greške. To je zaključak našeg povjerenstva. Ono što treba naglasiti i što je naš nadzor zaključio, da se ne smije i ne može donositi neki zaključak bez kliničkog pregleda pacijenta. I to je u svemu tome nedostajalo. U tim razgovorima bilo je rečeno i upućeno je da netko mora pacijenta pregledati. Pacijenta je mogao netko pregledati, a ne može netko tko je na telefonu dati jasan zaključak”, kazao je ravnatelj KBC-a Split Julije Meštrović.
Vladimir Matijanić je, dakle, morao biti hospitaliziran. Istovremeno, medicinsko osoblje koje mu je preko telefona reklo da ne treba dolaziti u bolnicu, kao ni tim hitne pomoći koji ga je na njegov izričiti zahtjev odbio hospitalizirati, nisu ni u čemu pogriješili, smatra povjerenstvo koje je oformio ministar zdravstva. Radi se o evidentno kontradiktornim tvrdnjama. Ako je Matijanić pogriješio kad nije došao u bolnicu čim su mu se simptomi počeli pogoršavati, onda je jasno da su pogriješili i medicinari koji su ga uvjeravali da mu hospitalizacija nije potrebna.
Logično je, naime, pretpostaviti da Matijanić u bolnicu nije došao upravo zbog telefonskih konzultacija s liječnicima. Vjerovao je da oni kojima je liječenje bolesti struka znaju što govore i da mu ne bi rekli da ostane kod kuće u situaciji u kojoj mu je potrebna hospitalizacija. Zaključak Beroševog povjerenstva, dakle, u osnovi glasi ovako: Matijanić je pogriješio kad je slušao liječnike, ali liječnici nisu pogriješili kad nisu slušali Matijanića (dok je tražio hospitalizaciju i opisivao dijagnoze koje ga čine visoko rizičnim pacijentom).
Manipulacijama zataškavaju evidentan propust hitne pomoći
Tvrdnja kojom objašnjavaju svoje mišljenje da medicinsko osoblje nije pogriješio u ophođenju s Matijanićem također nije sasvim utemeljena. Naime, kako je objasnio kardiolog Galić, kod malog broja oboljelih od Covida-19 razvija se akutni miokarditis koji iznimno brzo napreduje, protiv čega su liječnici nemoćni.
“Jedan iznimno mali broj miokarditisa se može tako odvijati, tzv. fenotip 2, tek sad u srpnju vidljivo da znanost o tome nešto zna. To su iznimno male serije i spoznaje o tome su iznimno ograničene. […] Ti ljudi koji razviju brzoprogresivni miokarditis, da se bilo što radi, ekstremno imaju lošu prognozu. […] Tijek bolesti toliko je fudroajantan (munjevit, op.a.) da je teško dati odgovor na pitanje bi li u bolnici imao veće šanse”, kazao je Galić.
“S obzirom na nagli nastup miokarditisa, ukupnu sliku, patohistološki nalaz, čisto sumnjam [da bi imao veće šanse za preživljavanje da su ga odveli u bolnicu]. U trenutku kad ga je doktorica pregledavala, prema njenom nalazu, nije imao kliničke znakove za to”, kazala je specijalistica hitne medicine Senka Kajčić.
Istraživanje na koje se Galić referirao objavljeno je u časopisu Journal of the American College od Cardiology i provela ga je skupina francuskih znanstvenika sa Sveučilišta Sorbonne. Faktograf je kontaktirao dvojicu autora studije, imunologa Guyja Gorochova i kardiologa Guillaumea Hékimiana. Pitali smo ih je li njihovo istraživanje doista potvrdilo da se miokarditis može razviti tako naglo da dovede do smrtnog ishoda u samo nekoliko sati i da tijek bolesti može biti takav da liječnici ne uoče zabrinjavajuće simptome neposredno pred smrt pacijenta.
“Fudroajantan miokarditis je rijetka komplikacija Covida-19 i ustanovljeno je da može biti fatalan u samo nekoliko sati”, potvrdio nam je dr. Hékimian. Međutim, to ne znači da hrvatski medicinari nisu mogli ništa napraviti kako bi spasili Matijanićev život.
“Iz našeg istraživanja ne može se zaključivati je li medicinski tim [u Hrvatskoj] bio u krivu ili u pravu. Međutim, naš rad svjedoči o postojanju takvih rijetkih slučajeva SARS2-posredovanog akutnog miokarditisa koji može brzo biti fatalan, a vjerojatno uzrokovan samim virusom, dok se drugi tip miokarditisa povezanog sa SARS2 pojavljuje nekoliko dana nakon početka infekcije i uzrokovan je imunološkim odgovorom na virus. To je ono što naglašavamo: dvije vrste prezentacije [bolesti]”, napisao nam je u e-mailu dr. Gorochov i dodao:
“Znanstvenici i liječnici doista vjeruju kako se ne prepoznaje da su neki smrtni slučajevi mladih odraslih osoba povezani sa SARS2, a neki pacijenti čak i ne stignu do bolnice. U ovom slučaju nisam bio tu da kažem je li pacijent pokazivao alarmantne kardiološke znakove (osobito znakove kardiogenog šoka koji se mogu otkriti bez komplicirane opreme) koji su trebali dovesti do hitne hospitalizacije”.
Točno je, dakle, da smrt zbog razvoja miokarditisa opisanog u istraživanju znanstvenika sa Sorbonne može nastupiti iznimno brzo. Međutim, u istom istraživanju se navodi da je smrtnost od takvog miokarditisa, u slučaju da se pacijent nalazi na intenzivnoj bolničkoj njezi, oko 31 posto. Radi se o stopi smrtnosti koja je nedvojbeno vrlo visoka, ali statistika ipak sugerira da bi Matijanić u bolnici imao znatno veće šanse za preživljavanje.
Važan je i detalj na koji ukazuje dr. Gorochov kad govori o znakovima kardiogenog šoka. Kardiogeni šok je, naime, stanje koje se događa kad srce ne može pumpati dovoljno krvi i kisika prema vitalnim organima. Najčešće se manifestira padom tlaka i usporavanjem pulsa, a može uključivati i simptome poput znojenja, vlažne kože, hladnih ruku i nogu, problema s disanjem, groznice, gubitka svijesti, oticanjem stopala… Prema svjedočenju njegove životne partnerice Andree Topić, Matijanić je u trenutku prvog dolaska hitne pomoći imao više nabrojanih simptoma, ali mu je svejedno odbijen zahtjev da ga odvedu u bolnicu.
Ministar ušutkao Matijanićevu liječnicu
Da je Matijanić morao biti hospitaliziran, na press konferenciji je potvrdila i njegova obiteljska liječnica Emilija Ugarković.
“Sve to je dovoljno da mu se kaže da ide u bolnicu, ja sam mu to rekla”, kazala je Ugarković na press konferenciji. Odgovarajući na pitanje kako tumači da hitna nije imala taj stav, Ugarković kaže: “Ne znam kako to komentirati”.
Novinari su imali još pitanja za Matijanićevu obiteljsku liječnicu, ali nakon ovog odgovora ministar Beroš potapšao ju je po ramenu i uklonio od mikrofona.
Pokušali smo naknadno kontaktirati dr. Ugarković kako bi je pitali što misli o zaključku Beroševog povjerenstva, tj. smatra li da u liječničkom ophođenju s Matijanićem doista nisu počinjeni baš nikakvi propusti. U njenoj ordinaciji nam je rečeno da je otišla na bolovanje, a njenu izjavu nismo uspjeli dobiti ni putem mobitela i e-maila.
Svaljuju krivnju na pokojnika, a prešućuju ključne činjenice
“Bolesnik nije uzimao preporučenu terapiju za svoje kronične bolesti i nije se redovito kontrolirao”, kazala je na press konferenciji voditeljica službe za inspekcije u zdravstvu Mirjana Tadić.
“Nije obavio spirometriju, nije se redovito kontrolirao”, rekao je reumatolog Miroslav Mayer koji je kasnije dodao i da Matijanić prethodno zbog klaustrofobije nije mogao obaviti magnetnu rezonancu srca, iako bi taj pregled bio vrlo koristan u njegovom liječenju.
Međutim, članovi Beroševog povjerenstva propustili su objasniti zbog čega Matijanić nije uzimao terapiju koja mu je prepisana prošle godine. Ranije je već njegova životna partnerica Andrea Topić objasnila da nije smio uzimati propisane lijekove jer mu se u želucu razvila bakterija Helicobacter Pylori.
Topić je na Facebooku napisala i kako je netočno da Matijanić nije napravio spirometriju. Tvrdi da je na spirometriji u KBC Split bio triput i da nikome nije bilo alarmantno kada je prva dva puta nije uspio napuhati.
Na koncu, ostaje činjenica i da liječnici nisu ponudili Matijaniću da ga uspavaju kako bi mu mogli napraviti pretragu magnetom, što je mogućnost koja se inače nudi klaustrofobičnim pacijentima. Potvrdio je to sam Miroslav Mayer, kazavši da “nitko nije inzistirao da se pretraga napravi uz sedaciju ili anesteziju”.
“MRI se može uraditi ako se pacijenta sedira, odnosno uspava, ali to komplicira proceduru, jer trebaš dodatnog anesteziologa. MRI, naime, dugo traje, otprilike jedan sat”, kazao je za Faktograf predstojnik kardiologije na Sveučilišnom medicinskom centru Maribor Franjo Husan Naji.
I Naji nam je potvrdio da smrt zbog miokarditisa kod manjeg broja pacijenata oboljelih od Covida-19 doista može nastupiti naglo. “Ponekad pacijenti već nešto osjećaju, ali ne potraže pomoć, tako da je teško ocijeniti radi li se o satima ili danima, naročito kod Covida”, navodi Naji.
“Kod miokarditisa”, dodaje, “uvijek dođe do nekog oblika srčane slabosti (heart failure). U velikoj većini slučajeva to je vrlo blago i bez nekih strašnih simptoma, a u nekoliko postotaka slučajeva može doći do pogoršanja i jakog slabljenja funkcije srca. U težim slučajevima može doći i do aritmija koje mogu pogoršati kliničku sliku i simptome i to vrlo brzo. To bi bio jedan scenarij za brzo pogoršanje stanja. U medicini je sve moguće”, navodi kardiolog.
Kazna do 12 godina zatvora
Osim medicinara čije smo izjave citirali u ovom članku, press konferenciji u Ministarstvu zdravstva nazočili su i zamjenica ravnatelja Zavoda za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije Radmila Majhen Ujević, ravnatelj Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije Marko Rađa, infektolog Ivan Puljiz, specijalistica obiteljske medicine Venija Cerovečki-Nekić i specijalist sudske medicine Davor Mayer.
Nitko od njih nije se usprotivio evidentno netočnim tvrdnjama Beroševog povjerenstva da u ophođenju zdravstvenog osoblja s Vladimirom Matijanićem nisu počinjeni stručni propusti. Štoviše, nitko se nije usprotivio ni tvrdnjama voditeljice inspekcijske službe Tadić i ministra Beroša da su zdravstvene usluge Matijaniću bile čak i iznadprosječno dostupne, zato što su mu se liječnici javljali na telefon. U telefonskim konzultacijama su mu, naglasimo još jednom, govorili da ostane kod kuće.
Preostala je tako samo još jedna institucija koja može utvrditi tko je odgovoran za Matijanićevu smrt. Državno odvjetništvo RH provodi istragu te može odlučiti podići optužnicu za neko od kaznenih djela protiv zdravlja ljudi, opisanih u člancima 180. – 192. Kaznenog zakona.
Članak 181. tako regulira kazneno djelo nesavjesnog liječenja, a članak 183. kazneno djelo nepružanja medicinske pomoći u hitnim stanjima. U članku 192. KZ-a, kojim se reguliraju teška kaznena djela protiv zdravlja ljudi, propisuju se strože zatvorske kazne za počinitelje koji su svojim nemarom ili nečinjenjem prouzrokovali nečiju smrt. Minimalna moguća kazna za takvo djelo je tri godine, a maksimalna 12 godina zatvora.
