“Jako je teška situacija, svi odgovorni guraju od sebe taj problem, a među Brođanima vlada teška apatija“, kaže Peter Tot-Đerđ iz Građanske inicijative za čisti zrak Slavonski Brod, grada koji se ove zime na indeksu kvalitete zraka većinu vremena nalazi između „vrlo loše“ i „izuzetno loše.“ Iako rafinerija u Bosanskom Brodu koju se dugo smatralo glavnim uzrokom onečišćenja, već godinama radi u znatno smanjenom obimu, situacija se pogoršala. Inicijativa kreće s peticijom Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije.
“Jako je teška situacija, svi odgovorni guraju od sebe taj problem, a Brođani su sasvim izvan stroja. Vlada teška apatija jer 16 godina borbe nije ničim rezultiralo“, kaže Peter Tot-Đerđ iz Građanske inicijative za čisti zrak Slavonski Brod. Grad je to koji je ove zime gotovo svaki dan u tamnocrvenom ili ljubičastom, spektru koji označava „vrlo loše“ i „izuzetno loše“ na indeksu onečišćenje zraka. Dane kada su „samo“ u crvenom što označava „loš“ zrak su u Brodu dobri dani. U godišnjem prosjeku, indeks pokazuje da na jednoj od dvije mjerne postaje „dobrih“ dana uopće nije bilo, dok je „prihvatljivih“ bilo svega 18 posto. Sve ostalo vrijeme Brođani udišu zrak iznad prihvatljivih razina onečišćenja. Najgore je situacija s lebdećim česticama PM2.5, najmanjim česticama koje su ujedno i najopasnija za zdravlje ljudi, a koje najčešće proizlaze iz izgaranja fosilnih goriva, kao što su emisije iz prometa, grijanja na drva, termoelektrana na ugljen i slično. U crvenom su često i po pitanju PM10 čestica.
Kako se prisjeća Tot-Đerđ, jedna od rijetkih stvari koje su institucije napravile u tih 16 godina je formiranje Povjerenstva za praćenje kvalitete zraka 2014., u vrijeme kada je Mihael Zmajlović bio ministar zaštite okoliša. Tada je DHMZ izradio i studiju vezano za onečišćenje zraka, no otada je prošlo desetak godina i ta studija više nije relevantna. Naime, za glavnog onečišćivača dugo se smatralo rafineriju nafte u Bosanskom Brodu, s druge strane rijeke, u Bosni i Hercegovini.
„Ta rafinerija koja je u ruskom vlasništvu, već 4-5 godina nije više u istoj funkciji. Nemamo točne informacije što se još tamo radi, ali to je u puno manjem obimu nego prije“, kaže Tot-Đerđ.
Razine onečišćenja zraka u Slavonskom Brodu, međutim, nisu pale. Iako više ne smrdi kao nekad, što je bio rezultat onečišćenja iz rafinerije, mjerne postaje redovito pokazuju vrlo visoko onečišćenje lebdećim česticama kojemu se ne zna točni uzrok, a povremeno i sumpor-dioksidom.
Situacija se pogoršava umjesto poboljšava, o čemu govori i izvještaj Europske agencije za okoliš o prosječnoj dvogodišnjoj koncentraciji lebdećih čestica PM2.5
Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije kaže da „glavnina uzroka onečišćenja u Slavonskom Brodu dolazi s lokalnog područja od kućnih ložišta, industrije i prometa, dok je stručna procjena da doprinos prekograničnog onečišćenja iznosi do 20 posto“.
No, Tot-Đerđ smatra da je za prave podatke neophodna izrada nove studije otkud dolazi to onečišćenje.
„Ono što mi iz praćenja podataka i kretanja zračnih masa uočavamo je velik utjecaj zagađenja koje dolazi iz BiH, u blizini su termoelektrane na ugljen Stanari i Ugljevik te termoelektrane oko Tuzle. Ta zračna masa dođe do nas i tu stane jer Dilj gora, Papuk i Psunj vjerojatno ne dozvoljavaju njeno dalje kretanje“, kaže Tot-Đerđ koji dodaje da su mogući uzroci i blizina autoceste te graničnog prijelaza koji je opterećen teretnim transportom, ali i neki mogući industrijski kompleksi na području grada kao što je asfaltna baza i slično.
Izradu Studije o utjecaju okolišnih čimbenika na zdravlje građana Slavonskog Broda i provođenje ciljanih istraživanja s ciljem prikupljanja sveobuhvatnih podataka o uzrocima onečišćenja zraka i njegovim posljedicama na zdravlje građana preporučila je pučka pravobraniteljica još u svom izvješću za 2016. Studija je prvotno trebala sadržavati analizu koncentracije metala u krvi, kosi i urinu te plućne infekcije, a u nju su naknadno uvršteni i parametri lebdećih čestica te plinova, što je bila preporuka iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2017. godinu.
„Studija je trebala biti završena 2020. godine, no objedinjeno izvješće Studije, koju je provodio Nastavni zavod za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, do danas nije izrađeno jer se provedba Studije nastavlja iz godine u godinu. Ni problem zagađenog zraka u Slavonskom Brodu, nažalost, još nije riješen te građani i dalje udišu onečišćeni zrak“, ističe pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter.
Mjerne postaje redovito pokazuju vrlo visoko onečišćenje lebdećim česticama kojemu se ne zna točni uzrok, a povremeno i sumpor-dioksidom
Istina je, potvrđuje Tot-Đerđ, da se u Brodu još tisuće ljudi griju na drva. Za taj su problem kroz ovu i narednu godinu Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurali financijska sredstva za zamjenu zastarjelih kućnih ložišta u gradovima gdje dolazi do prekoračenja emisija u ukupnom iznosu od 10 milijuna eura, nabavu vozila s nultim emisijama za korisnike koji rade veliku kilometražu poput taxi službi ili dostavnih vozila, a financirat će se i neke druge mjere. No, Slavonski Brod je siromašan grad i čak i uz poticaje ljudima je prelazak s grijanja na drva na druge načine grijanja i dalje često nedostupan, smatra Tot-Đerđ.
Da mjere nisu dovoljne pokazuje i činjenica da se situacija pogoršava umjesto poboljšava, o čemu govori i izvješće Europske agencije za okoliš o prosječnoj dvogodišnjoj koncentraciji lebdećih čestica PM2.5.
„Slavonski Brod je prije četiri godine bio na trećem mjestu, prije tri godine na šestom mjestu, a pretprošle i prošle godine na neslavnom prvom mjestu. S obzirom na podatke s mjernih postaja, postoji velika šansa da Brod ponovo i ove godine završi na prvom mjestu. Imamo teške probleme, lebdeće čestice ulaze u pluća i krvotok“, ističe Tot-Đerđ koji je razočaran nezainteresiranošću odgovornih, od gradskih i županijskih vlasti, do ministarstava.
Spomenuto Povjerenstvo za praćenje kvalitete zraka zadnji se put sastalo još 2021. Grad Slavonski brod je krajem 2022. usvojio drugi Akcijski plan za poboljšanje kvalitete zraka prema kojem je cilj bio do 2025. smanjiti razinu čestica PM10 za 25 posto te razinu PM2,5 za 28 posto. No, do toga nije došlo, a aktivisti su od početka akcijski plan smatrali neodgovarajućim.
Najgora je situacija s lebdećim česticama PM2.5, najmanjim česticama koje su ujedno i najopasnija za zdravlje ljudi, a koje najčešće proizlaze iz izgaranja fosilnih goriva
„Jedno vrijeme smo uspijevali doći do ministarstva i saborskih odbora, u prosincu 2023. održan je okrugli stol u Saboru, na kraju ispalo da ni u Saboru nisu zainteresirani za našu problematiku“, ističe Tot-Đerđ.
Jedina reakcija ove zime dolazi od Ureda Pučke pravobraniteljice koji problem Brođana prati već više od desetljeća. Oni su još krajem listopada uputili dopise Ministarstvu zdravstva, Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije, Gradu Slavonskom Brodu i Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije s raznim upitima vezano uz izradu studija i provođenja mjera. Odgovor intitucija na razini države – Ministarstva zdravstva i Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije -još nisu zaprimili.
„Očekivali smo da će Studija koja je prikupljala podatke o zdravlju građana Slavonskog Broda pokazati zdravstveno stanje kroz sve godine njezine provedbe, počevši od 2016. godine, i dati smjernice i preporuke za dalje, prvenstveno za unapređenje zaštite zdravlja. Objedinjujuća analiza s rezultatima o utjecaju ekoloških čimbenika na zdravlje građana Slavonskog Broda te donošenje plana ili strategije za unapređenje zaštite zdravlje građana Slavonskog Broda od onečišćenog zraka na temelju dobivenih rezultata, bili bi koraci u smjeru dugoročnog rješenja ovog problema, koje je potrebno realizirati suradnjom nadležnih tijela i Grada“, ističe pučka pravobraniteljica. Ona će Hrvatskom saboru do kraja ožujka predati Izvješće za 2024. s najnovijim podacima i preporukama i za rješenje dugogodišnjeg problema onečišćenog zraka u Slavonskom Brodu.
Dok Studije koja bi pokazala što se uistinu događa i dalje nema, Brođani su s današnjim danom već 23 dana kontinuirano u tamnocrvenom ili ljubičastom po indeksu zagađenja zraka, a iz Grada Slavonskog Broda i Brodsko-posavske županije do objave ovog teksta na naše upite nisu ni odgovorili.
Tot-Đerđ, dugogodišnji aktivist ipak, kako kaže, „nema srca odustati“. Iz Građanske inicijative zato će tijekom veljače objaviti novu internet stranicu na kojoj će se potpisivati online peticija.
„Peticijom ćemo pokušati upozoriti Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije da ovo dalje ovako ne može ići. Sve je više ljudi svjesno da je ovo što se događa sa zrakom u Brodu stvarno pretjerano“, zaključuje Tot-Đerđ.
Kršenje prava na život
Europski sud za ljudska prava u siječnju je po prvi put presudio da je neuspjeh vlada da savladaju onečišćenje okoliša kršenje ljudskog prava na život, objavili su prošloga tjedna iz organizacije ClientEarth.
Tužbu je pokrenula skupina talijanskih građana zbog onečišćenja od ilegalnog odlaganja i spaljivanja otpada u regiji Campania koje ima razorne učinke na njihovo zdravlje. Sud je presudio da je propust vlade da se na odgovarajući način pozabavi ovim problemom, iako su ga uzrokovali privatnici, kršenje zakona o ljudskim pravima.
To je izuzetno važan trenutak za postojeće i buduće slučajeve ljudskih prava u okolišu, smatraju iz ClientEarth.
“Ova presuda potvrđuje da je na vladama da zaštite ljude od ekoloških prijetnji životu, bez obzira tko ih uzrokuje. Prvi put Sud je potvrdio da onečišćenje okoliša može ugroziti samo pravo na život – što znači da će vlade biti strože ocjenjivane, s manje prostora za diskreciju. Pravo na život pokreće snažne obveze zaštite – i obveze u koje se vlade moraju uključiti proaktivno, marljivo i pravodobno – jer su učinci njegovog kršenja nepovratna šteta i sam gubitak života“, komentirala je Malgorzata Kwiedacz-Palosz, odvjetnica ClientEartha.
