Ne možete tako sa mnom razgovarati – Mislav Bago (foto Petar Glebov/PIXSELL)
Dnevnik, HRT, 11. i 12. studenog, 12:00
U četvrtak pratimo podnevni Dnevnik i na njegovom kraju ugledamo ohrabrujući početak: mladi voditelj, s bedžom "Cijepi se – misli na druge", poziva gledatelje da navečer pogledaju magazin Puls. Ipak se kreće! Urednici su ukinuli groteskni poziv na gledanje večernjeg filma i počeli reklamirati svoj (kastriran, ali kućni) informativni program? Je li to mali korak za domaće gledateljstvo, a veliki za Prisavlje!? Odgovor dobivamo već idućeg dana. Nije! Isti bedž s istim licem iznad sebe, u krupnom planu, poziva gledateljstvo – kukala mu majka – da navečer pogledaju kriminalistički film sa Robertom Redfordom. "Nigdje, nigdje kraja ovoj šumi", rekao bi pisac.
Dnevnik, Nova TV, 11. studenog, 19:00
Nema džabe ni u starog Bage! Nijedan novinar u povijesti Hrvatske nije tako rezolutno odgovarao moćnicima – a neće ni u budućnosti. Svojedobno je Bago u spektakularnom intervjuu na HRT-u moćnom, tada svemoćnom Ivi Sanaderu odbrusio – "nećete vi mene učiti kućnom odgoju". Ta je rečenica odvažno zazvonila u eteru, ali je zapečatila Baginu karijeru na Prisavlju. Nešto kasnije (da se Vlasi ne dosjete) morao je otići s HRT-a pa je dospio na Novu TV, gdje do danas nije izgubio stari osjećaj za dostojanstvo, iako zna kakva se cijena za to plaća. Nakon što je Plenković nečuveno hvalio Gabi Žalac – te pametna, te sposobna, te suverena, Deep Blue – novinar Nove TV premijeru je uputio logično pitanje: kad je tako sposobna, lijepa i draga, što još uvijek nije ministrica?
Premijer je zakolutao očima, zatiltao, pa rekao: "Još jedan iz kampa... kampist." "Ona nije ministrica zato što je ovo druga vlada, ona je prestala biti ministrica 2019. ako ste pažljivo slušali, kao što nepažljivo pratite što sam rekao u lipnju 2020. Objasnio sam kontekst, objasnio sam background, objasnio sam CV, objasnio sam doprinos, objasnio sam reference. Ako vi to niste čuli, to je vaš problem, a ne moj. Hvala lijepo", rekao je nervozni Plenković. Je li on znao više o ministričinoj "sposobnosti"? Pa ima tako izoštrene radare!
"Ja sam sve dobro čuo, ali ne možete tako sa mnom razgovarati. I nisam kampist", rekao je Bago. Njegova je, bogami, bila zadnja. Nadamo se ne i posljednja. Naklon, gos'n Bago!
Specijal: COP26 Glasgow, N1, 12. studenog, 15:00
Upućena i snažno zainteresirana za temu koju obrađuje Tea Blažević cijeli je tjedan izvještavala o skupu na kojemu je, kao malokad u povijesti, tako mala skupina ljudi odlučivala o tako velikom broju života. U Zagrebu joj je sekundirao sjajni Hrvoje Krešić, pa su gledatelji imali priliku svakoga dana biti u žiži svjetske povijesti – ako se emisija CO2 ne smanji, ako se zatopljavanje ne zaustavi, loše nam se piše; sadašnje migracijske bujice bit će plitki potoci prema rijekama ljudi koji će bježati iz dijelova kugle zemaljske koji se sve više pretvaraju u pećnicu...
Za razliku od male ekipe N1, koja je smogla snage i kadrova pratiti Glasgow cijelo vrijeme, HRT je reportera imao samo dva dana, dok je Plenković bio gore. Tu se jako lijepo vidjela medijska provincijalizacija Hrvatske čiju državnu televiziju – s 1,3 milijardi kuna godišnjeg budžeta i 2.900 ljudi – ne zanima ni regija, ni planeta, ni klima. Ulizivanje ih više zanima od zagrijavanja. Veliki poraz velike kuće, velika pobjeda male.
Hitlerov krug zla, Netflix
Elem, Netflix je – uz Klasik TV, HBO i Treći program HRT-a – odlično mjesto za bijeg od neisušene kaljuže hrvatske politike. Ovdje možete pronaći stotine novih i starih filmova i serija, igranih i dokumentarnih, pa se na tom švedskom stolu teško orijentirati – što izabrati?
Ljubiteljima povijesti preporučujemo odličnu seriju "Hitlerov krug zla" koja obrađuje njemačkog vođu kao srce tame, a u svakoj epizodi po jednog od njegovih ključnih suradnika – Rudolfa Hößa, Hermanna Göringa, Josepha Goebbelsa, Martina Bormanna, Reinharda Heydricha, Alberta Speera. Svaka epizoda koncentrirana je na jednog čovjeka, pri čemu se događaji prikazuju u kronološkom redu, od početaka pokreta do konačnog pada. Na povijesno zlo valja uvijek podsjećati, jer je sklonost ponavljanju, kako se čini, premasovno rasprostranjena, a nijekanje holokausta, kao želja za reprizom, sve izraženija na svim stranama.
Posebni dodaci: Radu Jude, HRT, 13. studenog, 20:05
Još jedna odlična emisija posvećena rumunjskom režiseru Raduu Judeu donijela je pravu filmsku poslasticu – film "Svejedno mi je hoćemo li u povijest ući kao barbari". Priča je to o mladoj kazališnoj režiserki koja na trgu u Bukureštu želi inscenirati pokolj Židova u Odesi, koji je naredio diktator Ion Antonescu. To je, misle neki, bio početak holokausta – Rumunji su imali moćnu antisemitsku falangu, Željeznu gardu, koja je, uz asistenciju Nijemaca, u okupiranoj Odesi likvidirala oko 30.000 Židova. Predstava se inscenira uz velike teškoće (junakinja Mariana rumunjski je Oliver Frljić), a kad se na kraju pred velikom publikom i gradskim vlastima prikaže, publika oduševljeno aplaudira na prizor spaljivanja Židova... Štoviše, jednog statista, koji zgađen prizorom pokuša pobjeći u publiku, ljudi guraju nazad, u požar. Ukratko, film pokazuje da je 1941. godina koja bi se uvijek mogla vratiti. Ion Antonescu je predan Rusima i strijeljan; šteta što nije obješen, po mogućnosti više puta. A ekipi naše omiljene emisije opet dosuđujemo pohvalu.
portalnovosti
