U Zagrebu 20. srpnja 2022. u 94. godini napustio nas je akademik Viktor Žmegač, sveučilišni profesor, germanist, povjesničar književnosti, muzikolog i dugogodišnji suradnik Matice hrvatske.
Viktor Žmegač rođen je 21. ožujka 1929. u Slatini, gdje je završio osnovnu školu. Gimnaziju je pohađao u Virovitici i Osijeku. Studij germanistike i jugoslavistike završio je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a germanistiku i muzikologiju studirao je u Göttingenu.
Doktorat znanosti stekao je 1959. s temom Die Musik im Schaffen Thomas Manns (Glazba u djelu Thomasa Manna). Tema disertacije već na početku Žmegačeva znanstvenoga puta ukazuje na dva područja koja će postati središtem njegova profesionalnog djelovanja i života: književnost i glazbu. Od 1971. do umirovljenja radio je kao profesor njemačke književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a povremeno je gostovao na stranim sveučilištima u Njemačkoj i Austriji. Od 2002. bio je professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu. Od 2012. bio je redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za književnost, a od 1992. dopisni član u Razredu za filološke znanosti. Bio je inozemni član Saske akademije u Leipzigu i član znanstvenoga društva Academia Europaea u Londonu.
Međunarodni ugled stekao je kao germanist, pišući na hrvatskom i njemačkom jeziku. Iz njegova bogatoga opusa izdvajaju se sljedeći naslovi koje je objavljivao kod domaćih i stranih izdavača: Kunst und Wirklichkeit (Zürich 1969), Književno stvaralaštvo i povijest društva, (Zagreb 1976), Geschichte der deutschen Literatur vom 18. Jahrhundert bis zur Gegenwart, (urednik i koautor, 3 sveska, Frankfurt am Main, 1978–1984, nekoliko izdanja), Težišta modernizma, (Zagreb 1986), Povijesna poetika romana, (Zagreb 1987), Der europäische Roman. Geschichte seiner Poetik (Tübingen 1990), Tradition und Innovation. Studien zur deutschen Literatur seit der Jahrhundertwende, (Wien-Köln-Weimar 1993) Der historische und der typologische Jude, (Tübingen 1996) Duh impresionizma i secesije (Zagreb 1993).
Od 1998. Viktor Žmegač postaje autor Matice hrvatske i u posljednjih dvadesetak godina ta je izdavačka kuća bila njegov povlašteni nakladnik kod kojega je objavio 11 knjiga. Među njima se ističu: Od Bacha do Bauhausa (2006), Majstori europske glazbe (2009), Prošlost i budućnost 20. stoljeća (2010), Strast i konstruktivizam duha. Temeljni umjetnički pokreti 20. stoljeća (2014), Četiri europska grada (2017), Portreti gradova (2019) te prije nekoliko mjeseci objavljena knjiga Vrhunski europski romani (2021). Trenutno je radio na dovršetku nove knjige koja je trebala biti objavljena početkom sljedeće godine, pod radnim nazivom Kulturološki kvartet.
Opus Viktora Žmegača uobičajeno se dijeli na dvije faze: ranu književnoznanstvenu i kasnu kulturološku (Dubravka Oraić Tolić). Krunom njegova književnopovijesnog proučavanja smatra se knjiga Povijesna poetika romana (treće, prošireno izdanje Matica hrvatska, 2004), a kapitalnim ostvarenjem kasne faze kulturološko remek-djelo Od Bacha do Bauhasa, jedinstvena povijest njemačke kulture, književnosti, glazbe, slikarstva, filma i znanosti, od početaka do danas.
Rođen na isti dan kao i Johann Sebastian Bach, skladatelj kojega je najviše volio, Viktor Žmegač bio je erudit i poliglot široke humanističke naobrazbe, homo universalis kozmopolitskoga kova. Njemački povjesničar književnosti Dieter Borchmayer istaknuo je da je Viktor Žmegač bio kultna figura nove generacije germanista i napisao da je utjelovljavao „tip univerzalnog znanstvenika kakav sve više nestaje u vremenima specijalističkoga znanstvenoga rada“. Njegovim odlaskom završava jedna epoha, a u hrvatskoj i europskoj kulturi ostaje praznina koja se neće moći nadoknaditi. Njegove brojne knjige pak pozivaju nas da ih ponovno pročitamo i poslušamo što nam je imao za reći.
_______________________________________
Izjave u povodu smrti akademika VIktora Žmegača
Vijest o odlasku poštovanog akademika Viktora Žmegača u Matici hrvatskoj istinski nas je rastužila. Bio je naš autor, vrsni poznavatelj hrvatske, njemačke i europske književnosti. U Matici hrvatskoj objavio je čak 11 knjiga, a među njima i posljednju Vrhunski europski romani, koja je izišla samo nekoliko dana prije Božića 2021.
Posljednji svoj tekst „Simbolički likovi europske književnosti“ publicirao je šest dana prije smrti u Matičinu dvotjedniku Vijenac. Proljetos smo s njime dogovorili objaviti mu i knjigu na kojoj je proteklih mjeseci radio i kojoj se istinski veselio. Nadamo se da ćemo taj dug ispuniti jer nas je akademik Žmegač svojim znanstvenim i književnim djelom trajno zadužio.
Voljeli smo njegove knjige, voljeli smo ga kao suradnika i kao osobu ugodnu za razgovor. Njegovu ljubav prema književnosti i znanosti prepoznali su i čitatelji. Akademik Žmegač imao je brojne poklonike i među književnim znalcima i među općom javnosti. Za utjehu nam ostaju njegova neponovljiva djela, kao sjećanje na istinskog intelektualca naše zajednice, na ponos Matici hrvatskoj čiji je bio dugogodišnji član, suradnik i prijatelj.
Miro Gavran, predsjednik Matice hrvatske
U ovoj posebnoj prilici mislim da je važno da matičari naglase posebnu povezanost akademika Viktora Žmegača s Maticom hrvatskom. Tu nije riječ samo o 11 knjiga koje je u Matici objavio i o brojnim tekstovima iz Vijenca, tu je riječ i o njegovoj izravnoj podršci onom poslanju Matice hrvatske koje možemo opisati izrazom "uvijek rodoljubna i nikad nacionalistička Matica". Osobito mu je uvijek bilo do visoke razine djelovanja: i svojim književnoznanstvenim prinosima i svojim izravnim uključivanjem u probleme uvijek je dizao razinu Matičine djelatnosti, a to je bilo posve u skladu s njegovim ukupnim djelovanjem.
akademik Stjepan Damjanović, član Glavnog odbora MH
Odlazak profesora Viktora Žmegača za mene je neizmjeran osobni gubitak. Profesor Žmegač bio mi je cjeloživotni duhovni mentor i nedostižni uzor. Surađivala sam s profesorom Žmegačem preko trideset godina u Zavodu za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, radili smo zajedno na projektima i uređivali književno- znanstvene zbornike, a kada me je prije desetak godina zamolio da mu kažem "ti" i oslovljavam ga imenom, divljenje i pijetet pred enciklopedijskim znalcem i velikim umom pretočili su se u osobno prijateljstvo. Prije desetak dana trebala sam s izaslanstvom Matice hrvatske posjetiti našega najdražega autora, ali je susret odgođen za jesen. Dragi Viktore, nećemo se vidjeti na jesen, ali ćemo se uvijek susretati u vječnosti tvojih ideja i duhovnoj raskoši tvojih knjiga koje si nam ostavio kao neizbrisiv trag svoga duha, čudesnoga znanja i radosti pisanja.
akademkinja Dubravka Oraić Tolić, potpredsjednica MH
S akademikom Žmegačem surađivao sam proteklih nekoliko godina kao urednik. Osim njegove neprikosnovene erudicije, koja je izbijala, takoreći, iz svake rečenice, treba istaknuti da akademik Žmegač nije bio samo izniman poznavatelj književnosti, glazbe, slikarstva i uopće povijesti kulture, nego da je bio i sjajan pisac. Imao je besprijekornu rečenicu, jasno artikulirane odlomke, preglednu kompoziciju poglavlja. Njegova promišljanja o književnosti na čitatelja su uz spoznajni imala i estetski učinak, a stilskim pitanjima posvećivao je veliku pozornost, očito predmnijevajući da nije svejedno kako se o „umjetnosti riječi“ piše. To je zacijelo jedan od razloga što je osvojio naklonost široke publike te je svaka njegova knjiga bila razgrabljena ubrzo nakon objave, kao da je potvrdan odgovor na pitanje "jesi li pročitao novog Žmegača?'" postalo znakom dosezanja određenih civilizacijskih standarda. I u tom pogledu, akademik Žmegač bio je jedan od stupova naše kulture.
dr. sc. Luka Šeput, glavni urednik MH
