Ako ste imali dobre prijatelje kada ste bili mlađi, vjerojatno i ne slutite koliko vam je to moglo pomoći u odrasloj dobi. Prijatelji su zabavni, ali i korisni. S njima ćemo dijeliti i hobije i probleme, a zauzvrat će nam prijatelji dati puno za naše zdravlje, pa i produljiti život! Nevjerojatna je moć ove, nimalo specifične, vrste odnosa - primijetili smo ih kod niza različitih životinja i, ne samo majmuna, već i ptica, dupina, slonova i brojnih drugih vrsta. Dupini će za prijatelje dupine birati one jedinke koje traže hranu na sličan način kao i oni. Životinjska prijateljstva nisu slučajna, već izabrana po svojstvu, a takva su i ljudska prijateljstva. Ljudi će najčešće istaknuti podršku kao glavno svojstvo prijateljskog odnosa. To itekako ima smisla! Zavirimo malo "ispod kože" naših prijatelja.
Istraživanja u području endokrinologije svjedoče o važnosti vršnjačkih prijateljstava – adolescenti koji su više boravili u društvu svojih vršnjaka imali su generalno manje lučenje kortizola, hormona stresa. Ipak, nije sve tako crno-bijelo. Izgleda da su mladima s iskustvom zanemarivanja vršnjačka prijateljstva "manje dostupna". Navode da takvih odnosa imaju manje i da imaju manje prilika za stjecanje njih. Neurobiološki modeli (teorije nastale iz istraživanja u području neurobiologije) predlažu da je društvena podrška u zanimljivoj ulozi u odrastanju – smanjuje reakciju na stres i fiziološki odgovor nakon stresne situacije. Ideja da je uz prijatelje sve lakše nije nova, već intuitivna i jasna stvar za mnoge od nas. No, ovakva istraživanja idu korak dalje.
Naime, imamo urođene mehanizme za nošenje sa stresnom situacijom. Jedan od tih mehanizama je i oksitocin, jedan od najpopularnijih hormona koji nazivamo i hormonom ljubavi. Malo ljudi zna da oksitocin ima dvojaku ulogu - osim što je hormon ljubavi (luči se tijekom, primjerice, maženja), ujedno je i hormon stresa. No, u stresnoj situaciji je ovdje sa zadatkom da, opet, poveže ljude. Ovaj hormon će vas potaknuti da potražite nekoga u blizini, evolucijski vjerojatno da podijelite brigu i nađete zaštitu druge osobe kako biste si povećali šanse za preživljavanjem. Ujedno i snižava krvni tlak, što je posebno važno kod kroničnog stresa. Ne zaboravimo: stres je dio života i ne možemo od njega posve pobjeći niti želimo davati ikome tako prazan savjet. Naše tijelo je opremljeno svim mehanizmima za akutni stres. Problem je u tome što nije opremljeno za učinke kroničnog ili dugoročnog stresa. Prijatelji time postaju toliko važni da ih liječnici znaju preporučiti kao savjet intervencije za neke svoje pacijente.
Niz osobnih koristi od prijateljstava je prevelik da stignemo spomenuti sve - od manje simptoma depresije i zdravijeg psihosocijalnog funkcioniranja u kasnijem životu, sve do produljenog životnog vijeka. O mehanizmima u pozadini možemo nagađati.
Jesu li roditelji prijatelji?
Skrbnici su u sličnoj ulozi gdje visoka kvaliteta odnosa skrbnik – dijete predviđa manje psihopatologije za dijete u kasnijoj dobi. Veze koje roditelji razvijaju sa svojom djecom stvaraju važne temeljne obrasce privrženosti. Radi se o skupu vjerovanja o sebi, svijetu i drugima koji određuju kako ćemo se vezati za druge ljude u odrasloj dobi, s naglaskom na partnerske odnose. Snažan utjecaj skrbnika kroz djetinjstvo ipak pada u tranziciji u adolescenciju. Roditelji više nisu glavni „regulatori emocija“, već djeca češće vide prijatelje kao podršku. U toj dobi djeca razvijaju i sve veću potrebu za autonomijom, stoga u isto vrijeme žele roditelje i blizu (potreba za bliskošću) i daleko (potreba za privatnošću). U usporedbi s prijateljskim odnosima, odnos roditelj - dijete ima svojstvo razlike u moći (roditelj je u ulozi autoriteta). Roditelji, stoga, ne mogu biti prijatelji svojoj djeci, no mogu biti prijateljski nastrojeni. Također, dijete ne može biti podrška roditelju na način na koji to može biti prijatelj, niti bi trebalo.
Tko je dobar prijatelj?
Prijatelji su različiti onoliko koliko je i različitih ljudi. Prema Kesneru (2004) djeca i mladi (10 - 18 godina) će većinom u top 3 najvažnije osobe na svijetu navesti svoga prijatelja. Nitko ne može drugoj osobi reći što je važno da prijatelj ima jer se radujemo različitim svojstvima prijateljstva. Što je tipično za današnja prijateljstva?
Prema svojim prijateljima smo dobri. Prijateljima ćemo, u usporedbi s neznancima ili tek poznanicima, puno prije biti spremni pomoći. Prosocijalno ponašanje prema prijateljima počinjemo preferirati početkom adolescencije, što nam je pokazatelj za to koga od osoba u okruženju smatramo da nam je "blizu", a koga ne.
U prijateljstvu su (često) jasne osobne granice. Prijateljstva ne dolaze uz puno pravila, ali ona koja postoje često se znaju i podrazumijevaju. Granice su linija onoga što smatramo da je (i onoga što nije) u redu u odnosu. Za razliku od obitelji, gdje češće moramo razjašnjavati svoje osobne granice (u borbi za privatnošću i autonomijom, primjerice) ili partnerskog odnosa gdje su konflikti česti oko granica, a reakcije intenzivnije, kod prijatelja je taj "sporazum" puno jasniji. Granice se razlikuju od prijateljstva do prijateljstva. Na primjer, znate da određene šale možete reći jednom, ali ne možete drugom prijatelju jer bi ga mogle povrijediti.
Početci prijateljstava doživljavaju revoluciju. Tradicionalno su se prijateljstva formirala po principu poznatosti, fizičke blizine i sličnosti. Iako to i dalje vrijedi, odnosi sve češće svoju priču započinju u online prostoru. Internet prijateljstva su legitimna prijateljstva! Ljudima koji ih imaju su jednako važna, često i više jer možda nemaju jednaku dostupnost prijatelja ili mogućnosti za njihovim stjecanjem uživo. Svi smo jedni od drugih udaljeni jednom jedinom notifikacijom. Time više nije tako teško pronaći nekoga tko nam je sličan i tko će razumijeti našu priču. Ili ipak je?
U ovom istraživanju iz SAD-a u periodu između 1990. i 2021. primijećen je drastičan pad u količini prijatelja, pogotovo kod muškaraca. Prije 30 godina tek je 3 % muškaraca izjavilo da nema bliskih prijatelja, a 2021. ih je čak pet puta više. Mlađim muškarcima je najgore - čak 28 % muškaraca mlađih od 30 godina navelo je da nema bliskih društvenih kontakata. I, dok neki ljudi zaista preferiraju tiši, samotniji život, više od polovice sudionika koji su naveli troje ili manje bliskih prijatelja su također naveli naglašenije osjećaje izolacije i usamljenosti unazad 7 dana. Većina usamljenih ljudi nije u redu s time što su usamljeni i ne znaju što bi po tom pitanju trebali učiniti.
Kako steći nove prijatelje?
Ako žudite za novim prijateljstvom, možda vas do toga dijeli tek jedna riječ. Što mislite - koliko bi bio neugodan razgovor s neznancem na ulici? Ako je vjerovati podacima eksperimenta Kardasa i suradnika (2022), svakako biste mislili da stranci o vama manje brinu i manje ih zanimate, nego što je to zapravo istina. Isto tako, ljudi u prosjeku češće misle da će razgovor s neznancem biti neugodan, nego što je to realno slučaj. Značajnija podcjenjivanja autori su primjetili kod evaluacije nečega što zovemo „duboki razgovor“, što znači intimniji razgovor s apstraktnijim sadržajima. Svakako bolje procijenjujemo karakteristike razgovora s bližnjima (članovi obitelji, prijatelji, partneri), no u procjeni smo jako loši kada su u pitanju neznanci. Zašto je ovo važno? Sigurno ste čuli za izraz "samoispunjavajuće proročanstvo", u literaturi poznato i kao Pigmalion efekt. Ovaj sociopsihološki fenomen lako je objasniti u ovakvim interakcijama. Naime, ako očekujete da će razgovor proći loše, svojim postupcima ćete prikazati svoja očekivanja – bit ćete manje otvoreni za susretljivi razgovor kako biste „zaštitili sebe“ i tretirati osobu s očekivanjem da s nećete „kliknuti“. Druga osoba će također postaviti distancu i oprez te tako "ispuniti naše vjerovanje" da će interakcija biti neugodna.
Ako vas samoća paralizira do razine da smatrate nova upoznavanja preizazovnima, razmislite o razgovoru sa stručnjakom mentalnog zdravlja. Svatko je nekome zanimljiv i svi na ovom svijetu trebamo nekoga tko će navijati za nas.
Izvori
American Perspectives Journey (2021). The State of American Life: Change, Challenges and Loss. Survey Center: United States.
Kardas, M., Kumar, A., i Epley, N. (2022). Overly shallow?: Miscalibrated expectations create a barrier to deeper conversation. Journal of Personality and Social Psychology, 122(3), 367–398.
Scheuplein, M. i Harmelen, A.L. (2022). The importance of friendships in reducing brain responses to stress in adolescents exposed to childhood adversity: a preregistered systematic review. Adolescent Development. 15.
