U srijedu, 1. siječnja 2014., velikom manifestacijom se obilježila 55. obljetnica pobjedničkog ulaska revolucionarnih trupa Fidela Castra u Santiago de Cuba, grad na istočnom dijelu otoka koji je toga dana proglašen privremenim glavnim gradom slobodne Kube. U isto vrijeme dok su u Havanu ulazili borci iz Drugog Nacionalnog Fronta 
Santiago de Cuba / 01.01.1959. - Fidel Castro proglašava pobjedu revolucionarnog pokreta i pad diktatora Fulgencia BatisteEscambray, Fidel Castro je svečano proglasio pobjedu svojih boraca i revolucionara nad trupama diktatora Fulgencia Batiste, koji je te noći podnio ostavku na mjesto predsjednika i pobjegao u Dominikansku Republiku. Iako je Fidel Castro sa svojim borcima u Havanu ušao tjedan dana kasnije, 8. siječnja 1959., kao Nacionalni dan oslobođenja se obilježava 1. siječanj, a TeleSUR javlja kako se svečana proslava održala u poslijepodnevnim satima u parku "Carlos Manuel de Céspedes", na istom mjestu gdje je Fidel Castro pred okupljenim mnoštvom objavio pobjedu oružanog ustanka i pad kubanske diktature. U svim kubanskim gradovima još od 29. prosinca, pa sve do 5. siječnja traje sveobuhvatan program festivala i kulturnih aktivnosti na trgovima, kazalištima i zajednicama kojim se obilježava 55. godina pobjede, ali i otpora Sjedinjenim Američkim Državama koje se nikada nisu pomirile svrgavanjem Batiste i uspostavljanjem socijalističkog poretka na Kubi.Među brojnim čestitkama koje su stizale iz cijelog svijeta, Prensa Latina je posebno izdvojila onu ruskog predsjednika Vladimir Putina koji je Kubancima čestitao 55. obljetnicu pobjede revolucije i Nacionalni dan oslobođenja, a u pismu je istaknuo želju za jačanjem financijske, gospodarske, znanstveno-tehnološke i kulturne suradnje, kao i one u području kulture. To će Kubi svakako dobro doći, jednako kao i oprost duga od strane Moskve koja je Kubi otpisala čak 90% duga od ukupno 32 milijardi koje Kuba Rusiji duguje još iz doba Sovjetskog Saveza. (Nakon više od dva desetljeća riješen spor između Havane i Moskve: Rusija Kubi otpisuje 90% duga od 32 milijarde USD - otvara se prostor za snažniju ekonomsku suradnju)
Na središnjoj proslavi u Santiagu govorio je predsjednik Raul Castro koji je poručio "kako se Kuba suočava sa dugogodišnjom ideološkom subverzijom kojom se želi uništiti socijalistički sustav koji je na otoku preživio preko pola stoljeća".
"Naša se vlada nikada nije, niti će se pokoriti pred prijetnjama, ucjenama i napadima koji dolaze od strane imperijalističkih država. Sve američke administracije, uključujući i ovu Baracka Obame, nastojale su zaustaviti proces izgradnje našeg društva na Kubi. Sada se na Kubi na suptilan način pokušava nametnuti neoliberalna doktrina i restaurirati neokolonijalni kapitalizam", izjavu Raula Castra prenosi RT Actualidad.
Raul Castro: "Na Kubi na suptilan način pokušava nametnuti neoliberalna doktrina i restaurirati neokolonijalni kapitalizam"
"Kuba je bila raj za prostituciju, kocku, kriminal i utočište američkih mafijaša koji su ovdje ulagali svoj prljavi novac. Pobjeda revolucije je simbol dostojanstva, nezavisnosti, humanizma i nepopustljivosti u obrani tih načela. Mi smo bili i ostat ćemo dosljedni etici Joséa Martia (borac za neovisnost Kube i utemeljitelj Kubanske revolucionarne partije op.a.)", između ostalog je rekao Raul Castro.
Raul Castro: Kuba je nekada bila raj za prostituciju, kocku, kriminal i utočište američkih mafijaša koji su ovdje ulagali svoj prljavi novac"
Raul Castro: "Mislio sam da je Fidel poludio kad mi je rekao da će sa sedam pušaka i nekoliko ljudi dobiti rat"
Nakon svečanosti su novinari medijske kuće Russia Today razgovarali s protagonistima revolucije, a kći Raula Castra je izjavila "kako je njen otac u to vrijeme mislio da je Fidel poludio kada je rekao da misli dobiti rat sa samo sedam pušaka i nekoliko ljudi".Što god da je Raul Castro na trenutak pomislio, Kuba danas s radošću slavi 1. siječanj kojim obilježava 55. godišnjicu pobjede revolucije nad diktaturom Fulgencia Batiste. To je i dan nakon kojega mnogi u svijetu Kubu nazivaju "Otokom Slobode", a sve zahvaljujući viziji i upornosti boraca revolucionarnog pokreta na čelu s Fidelom Castrom. Kuba je i primjer da se ono što se možda čini utopijom, na kraju ipak može ostvariti. 1956. su 82 borca na kubanskoj obali krenuli u borbu protiv brojnije i dobro opremljene vojske diktatora Batiste.
"Kada su došli bili su izdani i napadnuti. Kasnije, kada su se Fidel i moj tata sreli, bilo je petoro ljudi i sedam pušaka i moj tata mi je rekao da je pomislio da je Fidel lud kad je rekao da će sa sedam pušaka dobiti rat", za RT Actualidad je izjavila Mariela Castro, kći kubanskog predsjednika Raula Castra.
Međutim, rat se ne može voditi bez podrške naroda, što je u svom govoru potvrdio i Raul Castro u kojem se posebno zahvalio na podršci žena u revoluciji, jer "bez te podrške pobjeda ne bi bila moguća".
"Ilegalni rad u Santiagu je bio toliko jak da slobodno mogu reći da je više od devedeset posto tvorničkih radnika, ali i iz drugih sektora, davalo potporu revoluciji. Da oni nisu činili ništa, pomagali nam i davali informacije, mi ne bi uspjeli", izjavio je Carlos Amat, sudionik revolucionarnog pokreta .
Vilma Espin - U vrijeme diktature "državni neprijatelj br. 1" u Santiagu Pomoć pobunjenicima nije dolazila samo iz najmanje zaštićenih društvenih slojeva. Cristine Ruiz Bravo, iz građanske obitelji, pružila je utočište mnogim Fidelovim borcima.
"Jedan od najopasnijih događaja koji su se dogodili u mojoj kući je bilo kad su došli da pretražuju kuću, a u njoj su bili skriveni Vilma Espin i Aidel Santamaria. Imajte na umu da je u to vrijeme Vilma bila najtraženija osoba u Santiagu i kada su došli ljudi iz Batistine tajne policije, uspjela je nekako pobjeći preko krovova", prisjeća se Cristine Ruiz Bravo.
Sukobi sa sigurnosnim snagama režima su trajali cijele 1957. i 1958. godine, da bi na kraju pobjedu izvojevali revolucionari i obični ljudi koji su u svemu sudjelovali, svatko na svoj način i onoliko koliko je mogao. Od pobjede, 1. siječnja 1959., počelo se kovati novo poglavlje u povijesti Kube, ali i svijeta, budući da je Kuba primjer male zemlja koja se preko pola stoljeća uspijeva oduprijeti svim vrstama pritisaka koje stižu od strane Sjedinjenih Država.
Neki od boraca koji su zbog ideala stavili svoje živote na kocku nisu doživjeli da vide ostvarenje njihovih snova, a koji se u proteklih desetak godina počinju ostvarivati kroz socijalizam XXI stoljeća i proces latinoameričke integracije. Međutim, ljudi poput Camila Cienfuegosa i Che Guevare nadilaze povijesne knjige ili spomenike i sjećanje na njih je živo još i danas. Mnogi su mišljenja da je kubanska revolucija dala najveći doprinos u ostvarenju ideje jedinstvene Latinske Amerike.
Pobjeda revolucije iz 1959. je nadahnula pokojnog venezeuelanskog predsjednika Huga Chaveza i argentinskog predsjednika Néstora Kirshnera, a danas je izvorište politike koju vode Evo Morales, Rafael Correa, Cristina Kirshner i mnogi drugi na kontinentu s kojeg stiže tračak nade i ostatku svijeta. Danas u Latinskoj Americi svi oni zajedno stvaraju okruženje koje narodima, u nekada "američkom dvorištu", pruža mogućnost da sami odlučuju o svojoj sudbini i da izbjegnu manipulaciju od strane Washingtona. Teško je reći bi li sve to bilo moguće bez pobjede šačice revolucionara na Kubi prije 55 godina, ali da su odigrali ulogu koja je dobrim dijelom označila tijek događaja, to je neupitno.
Santiago de Cuba 01.01.2014.
U svim gradovima i selima na Kubi se od 29.12.2013. do 05. 01. 2014. obilježava 55. obljetnica pobjede kubanske revoluucije
Santiago de Cuba / 01.01.1959. - Fidel Castro proglašava pobjedu revolucionarnog pokreta i pad diktatora Fulgencia BatisteEscambray, Fidel Castro je svečano proglasio pobjedu svojih boraca i revolucionara nad trupama diktatora Fulgencia Batiste, koji je te noći podnio ostavku na mjesto predsjednika i pobjegao u Dominikansku Republiku. Iako je Fidel Castro sa svojim borcima u Havanu ušao tjedan dana kasnije, 8. siječnja 1959., kao Nacionalni dan oslobođenja se obilježava 1. siječanj, a TeleSUR javlja kako se svečana proslava održala u poslijepodnevnim satima u parku "Carlos Manuel de Céspedes", na istom mjestu gdje je Fidel Castro pred okupljenim mnoštvom objavio pobjedu oružanog ustanka i pad kubanske diktature. U svim kubanskim gradovima još od 29. prosinca, pa sve do 5. siječnja traje sveobuhvatan program festivala i kulturnih aktivnosti na trgovima, kazalištima i zajednicama kojim se obilježava 55. godina pobjede, ali i otpora Sjedinjenim Američkim Državama koje se nikada nisu pomirile svrgavanjem Batiste i uspostavljanjem socijalističkog poretka na Kubi.Među brojnim čestitkama koje su stizale iz cijelog svijeta, Prensa Latina je posebno izdvojila onu ruskog predsjednika Vladimir Putina koji je Kubancima čestitao 55. obljetnicu pobjede revolucije i Nacionalni dan oslobođenja, a u pismu je istaknuo želju za jačanjem financijske, gospodarske, znanstveno-tehnološke i kulturne suradnje, kao i one u području kulture. To će Kubi svakako dobro doći, jednako kao i oprost duga od strane Moskve koja je Kubi otpisala čak 90% duga od ukupno 32 milijardi koje Kuba Rusiji duguje još iz doba Sovjetskog Saveza. (Nakon više od dva desetljeća riješen spor između Havane i Moskve: Rusija Kubi otpisuje 90% duga od 32 milijarde USD - otvara se prostor za snažniju ekonomsku suradnju)
Na središnjoj proslavi u Santiagu govorio je predsjednik Raul Castro koji je poručio "kako se Kuba suočava sa dugogodišnjom ideološkom subverzijom kojom se želi uništiti socijalistički sustav koji je na otoku preživio preko pola stoljeća".
"Naša se vlada nikada nije, niti će se pokoriti pred prijetnjama, ucjenama i napadima koji dolaze od strane imperijalističkih država. Sve američke administracije, uključujući i ovu Baracka Obame, nastojale su zaustaviti proces izgradnje našeg društva na Kubi. Sada se na Kubi na suptilan način pokušava nametnuti neoliberalna doktrina i restaurirati neokolonijalni kapitalizam", izjavu Raula Castra prenosi RT Actualidad.
Raul Castro: "Na Kubi na suptilan način pokušava nametnuti neoliberalna doktrina i restaurirati neokolonijalni kapitalizam"
"Kuba je bila raj za prostituciju, kocku, kriminal i utočište američkih mafijaša koji su ovdje ulagali svoj prljavi novac. Pobjeda revolucije je simbol dostojanstva, nezavisnosti, humanizma i nepopustljivosti u obrani tih načela. Mi smo bili i ostat ćemo dosljedni etici Joséa Martia (borac za neovisnost Kube i utemeljitelj Kubanske revolucionarne partije op.a.)", između ostalog je rekao Raul Castro.
Raul Castro: Kuba je nekada bila raj za prostituciju, kocku, kriminal i utočište američkih mafijaša koji su ovdje ulagali svoj prljavi novac"
Raul Castro: "Mislio sam da je Fidel poludio kad mi je rekao da će sa sedam pušaka i nekoliko ljudi dobiti rat"
Nakon svečanosti su novinari medijske kuće Russia Today razgovarali s protagonistima revolucije, a kći Raula Castra je izjavila "kako je njen otac u to vrijeme mislio da je Fidel poludio kada je rekao da misli dobiti rat sa samo sedam pušaka i nekoliko ljudi".Što god da je Raul Castro na trenutak pomislio, Kuba danas s radošću slavi 1. siječanj kojim obilježava 55. godišnjicu pobjede revolucije nad diktaturom Fulgencia Batiste. To je i dan nakon kojega mnogi u svijetu Kubu nazivaju "Otokom Slobode", a sve zahvaljujući viziji i upornosti boraca revolucionarnog pokreta na čelu s Fidelom Castrom. Kuba je i primjer da se ono što se možda čini utopijom, na kraju ipak može ostvariti. 1956. su 82 borca na kubanskoj obali krenuli u borbu protiv brojnije i dobro opremljene vojske diktatora Batiste.
"Kada su došli bili su izdani i napadnuti. Kasnije, kada su se Fidel i moj tata sreli, bilo je petoro ljudi i sedam pušaka i moj tata mi je rekao da je pomislio da je Fidel lud kad je rekao da će sa sedam pušaka dobiti rat", za RT Actualidad je izjavila Mariela Castro, kći kubanskog predsjednika Raula Castra.
Međutim, rat se ne može voditi bez podrške naroda, što je u svom govoru potvrdio i Raul Castro u kojem se posebno zahvalio na podršci žena u revoluciji, jer "bez te podrške pobjeda ne bi bila moguća".
"Ilegalni rad u Santiagu je bio toliko jak da slobodno mogu reći da je više od devedeset posto tvorničkih radnika, ali i iz drugih sektora, davalo potporu revoluciji. Da oni nisu činili ništa, pomagali nam i davali informacije, mi ne bi uspjeli", izjavio je Carlos Amat, sudionik revolucionarnog pokreta .
Vilma Espin - U vrijeme diktature "državni neprijatelj br. 1" u Santiagu Pomoć pobunjenicima nije dolazila samo iz najmanje zaštićenih društvenih slojeva. Cristine Ruiz Bravo, iz građanske obitelji, pružila je utočište mnogim Fidelovim borcima.
"Jedan od najopasnijih događaja koji su se dogodili u mojoj kući je bilo kad su došli da pretražuju kuću, a u njoj su bili skriveni Vilma Espin i Aidel Santamaria. Imajte na umu da je u to vrijeme Vilma bila najtraženija osoba u Santiagu i kada su došli ljudi iz Batistine tajne policije, uspjela je nekako pobjeći preko krovova", prisjeća se Cristine Ruiz Bravo.
Sukobi sa sigurnosnim snagama režima su trajali cijele 1957. i 1958. godine, da bi na kraju pobjedu izvojevali revolucionari i obični ljudi koji su u svemu sudjelovali, svatko na svoj način i onoliko koliko je mogao. Od pobjede, 1. siječnja 1959., počelo se kovati novo poglavlje u povijesti Kube, ali i svijeta, budući da je Kuba primjer male zemlja koja se preko pola stoljeća uspijeva oduprijeti svim vrstama pritisaka koje stižu od strane Sjedinjenih Država.
Neki od boraca koji su zbog ideala stavili svoje živote na kocku nisu doživjeli da vide ostvarenje njihovih snova, a koji se u proteklih desetak godina počinju ostvarivati kroz socijalizam XXI stoljeća i proces latinoameričke integracije. Međutim, ljudi poput Camila Cienfuegosa i Che Guevare nadilaze povijesne knjige ili spomenike i sjećanje na njih je živo još i danas. Mnogi su mišljenja da je kubanska revolucija dala najveći doprinos u ostvarenju ideje jedinstvene Latinske Amerike.
Pobjeda revolucije iz 1959. je nadahnula pokojnog venezeuelanskog predsjednika Huga Chaveza i argentinskog predsjednika Néstora Kirshnera, a danas je izvorište politike koju vode Evo Morales, Rafael Correa, Cristina Kirshner i mnogi drugi na kontinentu s kojeg stiže tračak nade i ostatku svijeta. Danas u Latinskoj Americi svi oni zajedno stvaraju okruženje koje narodima, u nekada "američkom dvorištu", pruža mogućnost da sami odlučuju o svojoj sudbini i da izbjegnu manipulaciju od strane Washingtona. Teško je reći bi li sve to bilo moguće bez pobjede šačice revolucionara na Kubi prije 55 godina, ali da su odigrali ulogu koja je dobrim dijelom označila tijek događaja, to je neupitno.
Santiago de Cuba 01.01.2014.U svim gradovima i selima na Kubi se od 29.12.2013. do 05. 01. 2014. obilježava 55. obljetnica pobjede kubanske revoluucije
Izvor: advance
