Zamjenik voditelja ukrajinske predsjedničke administracije, Andrij Senchenko, vjeruje da planovi Petra Poroshenka vode ka mirnom rješenju situacije na istoku Ukrajine, nakon svečane inauguracije novoizabranog predsjednika 7. lipnja piše ukrajinska Pravda.

Prema njegovim riječima, glavna poruka novog predsjednika je davanje oprosta separatistima koji nisu odgovorni za ozbiljne zločine i dijalog s istočnim regijama, ali je Poroshenko isto tako izjavio "kako neće razgovarati s razbojnicima u Donbasu", ali je potvrdio svoju spremnost na "široki dijalog", međutim, on će odlučiti s kim će pregovarati, a s kim ne.

"Potreban nam je legitiman partner za dijalog, jer mi nećemo razgovarati s razbojnicima. Spremni smo objaviti prijevremene lokalne izbore u Donbasu, koji će dati partnere za pregovore", rekao je Poroshenko i odbacio ideju o federalizaciji Ukrajine, kao što ne priznaje ujedinjenje Krima s Ruskom Federacijom.

Ukrajinska agencija UNIAN navodi kako je Poroshenko "ruskim militantima na području istočne Ukrajine ponudio koridor za povratak u Rusiju", iako nije jasno koji, budući da veći broj graničnih prijelaza u Lugansku drže ustaničke milicije.
Ukrajinski izvori također potvrđuju "kako 100 kilometara granice s Rusijom i pet velikih graničnih prijelaza drže teroristi, kuda nesmetano prolaze kolone vojnih kamiona s ljudima i opremom".

"Na ukrajinskoj granici u regiji Lugansk nema graničara, a kontrolni punktovi su napušteni. Te velike crne rupe teroristi vrlo dobro koriste. Na pet najvećih prijelaza nema granične straže. Ostavili su svoje uniforme, zajedno s oružjem. Danas su na granici s Rusijom napuštena još dva punkta - Chervonopartyzansk i Dovzhansky. Koliko je točno od 746 km od granice u regiji Lugansk otvoreno, može se samo nagađati", za ukrajinske medije izvještava Pavel Melynik.

"Prema riječima očevidaca, noću se vide vojna vozila, a oko 15 kamiona Kamaz je ušlo s teritorija Rusije", piše bivši ministar unutarnjih poslova, Yuriy Lutsenko, koji tvrdi "kako na telefone graničnih postaja u Lugansku nitko ne odgovara".

Dakle, Poroshenko u političkom smislu nije ponudio doslovno ništa i nudi "koridore" koje ne nadzire, dok sukobi na istoku zemlje eskaliraju iz sata u sat. Jutros je u posebnom obraćanju ponudio "otvaranje humanitarnih koridora za sve civile koji žele napustiti područja obuhvaćena specijalnom antiterorističkom operacijom", što u vojnom smislu može značiti i da se nakon vremena predviđenog za evakuaciju svi civili koji ostanu mogu smatrati "neprijateljskom živom silom". (Porošenkova inauguracija: "Ne želim rat, ne želim osvetu" - ponudio decentralizaciju, djelomičnu amnestiju, želi u EU)

Samo dan poslije predsjedničke inauguracije, 8. lipnja, Petro Poroshenko izjavljuje "kako požar na istoku mora biti ugašen". Gotovo u isto vrijeme Slavinask, Semyonovku, Kramatorsk i druge gradove razaraju projektili sustava "Grad", tenkovske i minobacačke granate.

Nakon sastanka na kojem su sudjelovali ukrajinski specijalni izaslanik, Pavel Klimkin, predstavnica glavnog tajnika OESS-a, Heidi Tagliavini i posebni izaslanik Ruske Federacije, Mihail Zurabov, Poroshenko je rekao "kako sve strane trebaju raditi na provedbi sporazuma iz Normandije, koji je dogovoren tijekom sastanka s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, francuskim predsjednikom Francoisom Hollandeom i ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom".

Ruski predsjednik je sa svoje strane već u nekoliko navrata upozorio "kako Rusija nije strana u sukobu i ne može donositi odluke na takvim pregovorima, iako će ponuditi svu potrebnu pomoć".

"Mi smo se ovaj tjedan odlučili na prekid vatre. Za mene je svaki dan u kojem ljudi u Ukrajini ginu visoka i neprihvatljiva cijena. Dakle, najprije je potrebno osigurati ukrajinsku državnu granicu, kako bi se osigurala sigurnost svih građana koji živi u Donbasu, bez obzira na njihove političke simpatije", rekao je novoizabrani ukrajinski predsjednik i predložio da tripartitna skupina kontaktira svakodnevno, kako bi radila na daljnjoj provedbi mirovnog plana za istočnu Ukrajinu.

Bloomberg jutros navodi kako ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova potvrđuje da su "mirovni pregovori s Rusijom u Kijevu dali rezultate, a dan prije je na zahtjev OESS-a postignut dogovor o provedbi dijela plana predsjednika Petra Poroshenka".

Ruski dnevni list Pogled potvrđuje da je postignut sporazum o ključnim dijelovima Poroshenkovog plana i da su strane "dogovorile prioritete u provedbi plana za deeskalaciju krize u regijama Donjeck i Lugank".
Istodobno iz ukrajinskog parlamenta dolazi umirujuća izjava ministra obrane Myhaila Kovala. On vjeruje da je sada pravo vrijeme da se u Ukrajini pokrene proces obustave neprijateljstava.

"Novi predsjednik Ukrajine je najavio politiku za rješavanje svih pitanja na istoku Ukrajine i mirno rješenje oružanog sukoba u pregovaračkom procesu. Poroshenko poduzima sve mjere koje ulijevaju nadu ljudima iz istočne Ukrajine da će živjeti u miru ", rekao je ministar Koval u obraćanju pripadnicima oružanih snaga.

U isto vrijeme postoji zabrinutost da bi primirje moglo biti kratkog vijeka, jer ukrajinska vojska i agencije za provedbu zakona jačaju napore u osiguranju državne granice i dopremaju jače snage s modernim oružjem i vojnom opremom.

"Mirovni plan" i kako ga vide u Kijevu

Direktor Instituta za globalne strateške studije, Vadim Karasev, tvrdi da je mirno rješenje ukrajinske krize interes svih strana i tvrdi "kako Poroshenku treba mir, mir želi i Europska unija, a Rusija također" i dodaje kako bi ovaj rat "trebao završiti u tjedan dana".

Karasev je također podsjetio da je ukrajinski ministar obrane obećao da će zapovjediti postupno povlačenje vojnika iz Donbasa, a umjesto toga će biti pojačane snage unutarnjih poslova i to isključivo za "posebne antiterorističke operacije".

"Umjesto vojne prisutnosti, sada će tu ulogu preuzeti policija", rekao je Karasev i dodaje "kako vlada u Kijevu i dalje očekuje da će povratiti kontrolu nad regijama Donjeck i Lugansk".

"Sada započinje druga faza u kojoj Kijev predlaže povlačenje ruskih dobrovoljaca kroz dogovoreni koridor za povratak u Rusiju, a oni koji tvrde da zastupaju interese Donbasa, trebaju početi pregovore s ukrajinskom stranom", rekao je Karasev.

Treća faza su lokalni izbori na kojima mogu sudjelovati i neki čelnici odmetnutih republika.

"Oni će se moći kandidirati za regionalna vijeća, gradska vijeća, područni odbori u cijelom Donbasu. Možda se postigne dogovor o izmjenama ustava i ti će ljudi moći biti birani u regionalna vijeća u Lugansku i Donjecku", završava

Primjetno je koliko je kontradiktornih informacija i stavova u samoj Ukrajini, a da ne govorimo šire. Dok Poroshenko s jedne strane tvrdi "kako nema pregovora s razbojnicima", drugi tvrde kako s njima treba pregovarati i da se oni trebaju kandidirati na regionalnim izborima. Ukrajinski predsjednik je prije dva dana rekao kako će ovo biti "tjedan primirja i prekida vatre", a sada nudi "koridore" ruskim dragovoljcima, od jutros i civilima. Jedni tvrde kako se vojska uputila na istok, gdje bi trebala osigurati državnu granicu, dok ukrajinski ministar obrane izjavljuje kako će se vojska povući iz Donbasa i sve će aktivnosti preuzeti agencije za provedbu zakona i specijalna policija.

Najgore od svega što još nitko od strana u pregovorima nije kontaktirao, niti to itko želi učiniti, predstavnike narodne vlasti i ministra obrane u Donbasu, Igora Strelkova. Vadim Karasev je izjavio kako će "možda doći do izmjene ustava", a to "možda" nije nikakvo jamstvo za ljude u regijama Donjeck i Lugansk. Stoga uopće ne čudi jučerašnja izjava narodnog guvernera Donjecka, Pavela Gubareva, koji poručuje "kako narodna vojska uskoro dobiva tenkove", što znači da su svi pregovori uzaludni ukoliko u njima ne sudjeluju i predstavnici NR Donjeck i NR Lugansk.

Opsada Slavianska se nastavlja

U međuvremenu ukrajinska vojska nastavlja silovito granatiranje Slavianska i okolnih područja.

Glasnogovornica gradonačelnika Slavianska, Stella Khorosheva, govoreći o općoj situaciji u gradu, rekla je "kako je situacija prilično loša, ali je grad još uvijek pod kontrolom narodnih milicija".
Prema njezinim riječima, "vrlo teško se evakuiraju ranjeni, a iznimno teško ide evakuacija žena i djece".

"Ukrajinski vojnici presreću naše komunikacije i kada saznaju da je jedna skupina spremna za evakuaciju, počinje se pucati. Uklanjanje ranjenika iz grada je, gotovo nemoguće", rekla je Khorosheva.

"Granatiranje grada od prije dva dana je uništilo središnji prostor, dvije benzinske postaje, a zapaljena je zgrada Izvršnog odbora. U selu Semyonovka nema više nikog živog. Civili ginu i stradavaju od krhotina mina u svojim kućama. Žrtava je svaki dan više. Pišu da je većina stanovništva evakuirana, ali je Slaviansk grad s više od 100 tisuća ljudi, čak i ako je nekoliko tisuća evakuirano, to ne znači ništa", kaže Stella Khorosheva.

Tjedan "primirja" koji neće dovesti do kraja sukoba

Moguće je da će zbog tripartitnih pregovora između Rusije, OESS-a i Ukrajine i doći do zatišja u pojedinim dijelovima istoka Ukrajine, ali mnogi smatraju kako će to biti primirje koje neće dovesti do konačnog mira, jer Poroshenkov plan jednostavno ne može očuvati jedinstvenu Ukrajinu.

Ruski predsjednik Vladimir Putin se u Normandiji sastao s ukrajinskim predsjednikom prije inauguracje 7. lipnja, gotovo sigurno uz veliko zalaganje njemačke kancelarke Angele Merkel.

Putin je tada rekao da pozdravlja namjeru čelnika Ukrajine da se odmah zaustavi krvoproliće na istoku zemlje. Unatoč svojim ratobornim izjavama, Poroshenko najavljuje "prekid vatre cijeli ovaj tjedan", ali se postavlja pitanje hoće li on to i učiniti?

Ovdje treba biti iskren pa reći kako stvari zaista stoje, a to je da podjela zemlje i građanski rat u Ukrajini mogu biti zaustavljeni samo na dva načina - mirenjem zaraćenih strana ili vanjskim uplitanjem. Rusija polazi od činjenice da Kijev i Donjeck i dalje imaju šansu za pokretanje pregovara i očuvanje zajedničke države, iako je ona de-facto već podijeljena. Zapravo, Putin se s Poroshenkom i sastao isključivo zbog toga, potom je rekao kako se odmah mora zaustaviti kaznena operacija protiv ljudi na istoku Ukrajine i na taj način stvoriti preduvjete za pregovore u kojima "strane ne bi trebale biti Rusija i Ukrajina, jer Rusija ne sudjeluje u sukobu, nego vlasti u Kijevu i pristaše federalizacije na istoku".

Poroshenko se naizgled složio o potrebi zaustavljanja nasilja, ali problem je što Kijev ne želi razgovarati s ljudima u Donjecku, nego to pitanje želi riješiti s Moskvom. To znači da se u ovom trenutku moguće nadati najviše primirju, ništa više.

Ukrajinska Pravda navodi što je rekao Poroshenko nakon sastanka s Putinom?
"Mi smo postigli dogovor o tri stvari: dolazak u Ukrajinu ruskog predstavnika s kojim ćemo dogovoriti prve korake u mirovnom planu, a koji predviđa niz koraka, kako Rusije, tako i Ukrajine. Osim toga, možemo očekivati ukidanje odluke ruskog Vijeća Federacije o uporabi ruskih oružanih snaga na području Ukrajine. Također planiramo zajedničke akcije na graničnim prijelazima u područjima u kojima postoji oružani sukob i prelazak ruskih sabotera na ovu stranu ukrajinske granice", rekao je Poroshenko.

Ruski predstavnik, veleposlanik Zurabov, već je stigao u Kijev, gdje je prisustvovao na inauguraciji ukrajinskog predsjednika i imao prve sastanke kontaktne skupine o provedbi mirovnog plana Petra Poroshenka. Zajedničkom akcijom zatvaranja granica bi se mogla smatrati Putinova zapovijed da se Federalna služba sigurnosti pridruži graničnoj policiji i "da poduzme sve potrebne mjere za jačanje zaštite režima državne granice između Rusije i Ukrajine kako bi se uklonili ilegalni prelasci". Međutim, ovdje treba ponoviti kako ruski FSB isto tako može imati i drugu zadaću, posebno ako uzmemo u obzir da je ministar obrane Donbasa, Igor Strelkov, bivši pripadnik antiterorističke postrojbe ruske savezne sigurnosne službe i da je u njenim redovima prošao nekoliko ratova od 1992. do danas. Kao što smo napomenuli u jednoj od prethodnih analiza, Rusija se iz niza razloga u ovom trenutku ne može aktivno uključiti u sukob, a tajne operacije su "tajne" sve dok se ne otkriju, što Moskva sebi ne može dozvoliti. Koliko je poznato, Kijev još nije otkrio niti jednu skupinu ruskih obavještajaca koji su bili aktivni na ukrajinskom teritoriju i o ulozi Rusije u ovom oružanom sukobu možemo samo nagađati.

Što se tiče ukrajinsko-ruske granice, sve dok Kijev nema kontrolu nad 100 do 200 km potpuno otvorene granice s Rusijom, nejasno je kako prevratničke vlasti misle vratiti kontrolu i zaustaviti borbe.
Zahtjev da rusko Vijeće Federacije odustane od svoje odluke kojom je Putinu dobio ovlasti i pravo korištenja ruskih postrojbi na teritoriju Ukrajine je najčudnija od tri stavke iz Poroshenkove izjave.

Vladimir Putin još uvijek ima te ovlasti, one nemaju vremenski rok i malo je vjerojatno da će ruski predsjednik zatražiti ukidanje te odredbe. Međutim, čak i da dođe do njihovog formalnog ukidanja, pod bilo kojim izgovorom, to će biti učinjeno samo kao dokaz mirovne inicijative Moskve i ni u kom slučaju neće značiti da Kijev ima odriješene ruke da na istoku zemlje čini što želi.

Moskva u ovom trenutku čeka razvoj situacije nakon obećanja o obustavi vojnih operacija i u tom smislu je pristala na dogovor u vezi granica. Poroshenko je rekao da je prva stvar koju želi napraviti "osigurati državnu granicu, kako bi svi građani Donbasa bili sigurni".

Ispada da ako Kijev do kraja tjedna ne uspije povratiti kontrolu nad granicom, Poroshenko može reći kako je potrebno produžiti rok za vojnu operaciju. Vjerojatnost da će tijekom ovog tjedna cijela granica biti pod kontrolom središnjih vlasti je praktično ravna nuli, stoga možemo pretpostaviti da će po isteku "prekida vatre" doći do još veće ofenzive ukrajinskih snaga.

Putin je ranije rekao "kako novi ukrajinski predsjednik može obustaviti kazneni postupak dok mu ruke još nisu uprljane krvlju".
Sada se pouzdano može predvidjeti da će zatišje na istoku Ukrajine trajati najviše do kraja ovog tjedna, ali to neće biti mir, nego samo primirje i pitanje u kojoj mjeri. Pregovori na kojima bi trebali sudjelovati predstavnici vlasti u Kijevu i lideri Donbasa još se ne naziru.

"Pozivam sve one koji su ilegalno uzeli oružje da ga polože. Za uzvrat dajem jamstva da će biti oslobođeni od kaznene odgovornosti svi oni čije ruke nisu uprljane krvlju ukrajinskih vojnika i civila i oni koji nisu uključeni u financiranje terorizma. Otvorit ćemo koridor za ruske plaćenike koji se žele vratiti kući i pokrenuti miran dijalog", rekao je Poroshenko.

Ovim je ukrajinski predsjednik zapravo poručio da dijaloga ne može biti, što je otvoreno naglasio kada je rekao "kako nema pregovora s razbojnicima, pogotovo ne s nekakvim strelicama (Igorom Strelkovim), demonima i drugim štetočinama (predstavnicima vlasti u NR Donjeck i NR Lugansk op.a.)".

Traženje "legitimnih partnera za dijalog", a da to ne budu "razbojnici", znači da Kijev i dalje ne priznaje lidere u narodnim republikama Donjeck i Lugansk, čak ni kao stranu u pregovorima. Poroshenko želi održati izbore u Donbasu i razgovarati s izabranim čelnicima, što je apsurd. On niti može održati izbore, niti prisiliti radikalne nacionaliste i neonaciste u Kijevu na bilo kakve ustupke. Osim toga i sam uporno tvrdi da je sve ovo "djelo ruskih plaćenika". Izgleda li sve ovo kao želja da se spasi Ukrajina? Ne čini se baš tako.

U svom subotnjem govoru je rekao "kako ne može biti kompromisa po pitanju Krima i europskog puta Ukrajine, dok sve ostalo treba riješiti za pregovaračkim stolom".

Formalno je uputio ruku pomirenja Rusiji, ali je jasno dao do znanja da Ukrajina ide putem europskih integracija i da će imati unitarno državno uređenje. Time je još više produbio raskol u ukrajinskom društvu.

Veliki dio stanovništva Ukrajine želi zbližavanje s Rusijom, a ne s Europom. Jednako tako ih veliki dio smatra da je potrebno provesti federalizaciju zemlje i da nitko nikome ne smije nametati svoj identitet. Interesantno je da se svi protive "feudalizaciji" Ukrajine i poklanjanja regija oligarsima koji ničim ne zaslužuju da upravljaju životima milijuna ljudi, što je zajedničko ljudima i na istoku, ali i većine prosvjednika s Trga Neovisnosti u Kijevu u vrijeme rušenja Janukoviča.

Stav Poroshenka je apsurdan i iz razloga što on tvrdi da je Rusija jedini krivac i da upravlja pobunom u Donbasu.

Dalje, ukrajinski predsjednik je izjavio "kako ukrajinski narod nikada nije bio jači nego što je sada".

Izgleda da Poroshenko i dalje ne razumije da se uzrok ustanka u Donbasu nalazi u samoj Ukrajini i da su se Donjeck i Lugansk pobunili tek kada su ljudi u tom dijelu zemlje vidjeli što im se sprema: zatvaranje tvornica, nezaposlenost, ukidanje manjinskih prava i "feudalizacija", odnosno već navedeno poklanjanje regija oligarsima koji su financirali i još uvijek financiraju prevratničku vladu u Kijevu. Kada bi Poroshenko bio u pravu, onda je Donbas trebao uzeti oružje kada i Krim, što bi mu dalo sigurno veće mogućnosti da ostvari maksimalističke ciljeve, ali nije.

Sada ispada da se na istoku ne može pregovarati uz prisustvo ukrajinske vojske, a na povlačenje Poroshenko neće pristati.

S druge strane, narodne vođe bi možda i pristali na pregovore oko konfederacije i federalizacije, ali ustroj kakav nakon dva mjeseca borbi predlaže Poroshenko više ne dolazi u obzir.

Kakav onda može biti konačni ishod? Uzevši u obzir stav novog predsjednika i prevratničke vlade u Kijevu, ali i nepopustljiv stav vlasti u Donjecku i Lugansku, jedini ishod može biti da Poroshenko izgubi Donbas ili on ipak očekuje da će slomiti pobunu. Prva opcija je neprihvatljiva za petog, a u tom slučaju i posljednjeg predsjednika Ukrajine. Druga je također nerealna, ali to znači da nakon primirja slijede još žešći sukobi, uostalom agencija UKINFORM javlja da je Pentagon u Ukrajinu poslao svoje eksperte, a oni sigurno nisu došli kako bi dali svoj doprinos mirnom rješenju krize.

Vijest koju su objavile ukrajinske i ruske agencije je i "plan humanog preseljenja 250 000 ljudi sa zapada na istok Ukrajine", što je, na žalost, scenarij poznat mnogima s ovih prostora, a koji potvrđuje da se iza deklarativnog zalaganja za mir, dogovorenih primirja i službenih izjava razmatraju sve moguće opcije. Konačno, Poroshenko je dobio "zeleno svjetlo" i od pomoćnice američkog državnog tajnika, Victorie Nuland, stoga treba vidjeti čija je on marioneta i je li više pod utjecajem Njemačke i Europske unije ili Washingtona.

Što se tiče aktualne situacije na bojištu, ukrajinski mediji su se raspisali o "stotine ubijenih terorista" i "pobjedama na istoku zemlje", dok informacije koje stižu s terena ne potvrđuju statuse na Facebook profilu ministra Arsena Avakova, koji redovito izvještava o "slamanju pobune".

RIA Novosti pišu kako borbe traju jednakim intenzitetom i da su jučer na području između Slavianska i Kramatorska narodne milicije izvršile napad na položaje Nacionalne garde, prilikom čega su uništili jedan sustav "Grad", zarobili jednu haubicu i ubili nekoliko pripadnika ukrajinske garde.

Predstavnik vlasti iz Kijeva, Vladislav Seleznev, rekao je "kako je u napadu ubijeno 40 militanata", dok pripadnici narodnih milicija za RIA Novosti izjavljuju "kako Kijev u priopćenjima s istoka zemlja kao i obično pretjeruje s bojem žrtava".

"Nakon borbi za Krasny Liman su tvrdili da su nam ubili 300 boraca i još 500 ranili. Kad bi to bilo tako, tko bi sada uopće branio Slaviansk. Obrana ne bi bila ni približno onakvoj kakva jest. U današnjem sukobu smo imali jednog poginulog borca, dok na drugim stranama nismo imali gubitaka", za RIA Novosti izjavljuje predstavnik obrane iz Slavianska.

Komentari ukrajinskog ministra unutarnjih poslova nikada nisu popraćeni nekim dokazima, dok branitelji Slavianska redovito objavljuju fotografije uništenih helikoptera, oklopnih vozila i ratne tehnike na svoje internetske stranice, ali isto tako fotografije i videozapise ratnih razaranja i patnje civilnog stanovništva.

Kao što smo napomenuli, čelnike narodnih republika izgleda da nitko ne sluša, no oni ionako imaju drugih briga.

Slaviansk je bez vode i električne energije, a veze mobilne telefonije su često u prekidu. Jučer je lider NR Lugansk, Valeriy Bolotov, priopćio da su ukrajinske snage sigurnosti pucale na pogrebnu povorku u blizini grada Kremennaya, ali srećom nije bilo žrtava.

U svom svakodnevnom obraćanju javnosti, gradonačelnik Slavianska, Vjacheslav Ponomarev, jučer je rekao:

"Napadi na Slaviansk se nastavljaju unatoč obećanjima Poroshenka o primirju, no, on je ionako uvijek lagao. Nastavlja se granatiranje i ima mnogo mrtvih i ranjenih. Treba se samo sjetiti kako je prijatelj novog "predsjednika", ukrajinski oligarh Kolomoisky, prije nekoliko mjeseci rekao da (citiram) "ne treba davati nikakva obećanja šljamu, ionako ih treba kasnije objesiti". Valjda svatko razumije da je Poroshenko samo provoditelj zapovijedi onih koji ne razmišljaju o zaustavljanju terora.

Kada je Pavel Gubarev govorio o tenkovima, vjerojatno je mislio na jučerašnje borbe u kojima su pripadnici milicija NR Lugansk na prilazima gradu napali položaje ukrajinske vojske, koja je pri povlačenju napustila tri tenka T-64. Pojedinosti o mrtvima i ranjenima vlasti u Kijevu nisu htjele objaviti.

RT citira jednog aktivista sa zapada Ukrajine koji piše "kako ukrajinski generali i ne znaju da vojnike šalju u sigurnu smrt".

"Ukrajinska vojska je demoralizirana zbog postupanja vojnog vrha. Mi se borimo protiv svog vlastitog naroda. Daju nam informacije koje demoraliziraju i destabiliziraju vojsku. Ne daju nam vojnu tehniku, a generali samo gledaju na svoj cilj. Mjesta gdje vojnici moraju proći obuku prije nego što budu poslani na istok zemlje ne liče ni na što. Nakon 5 do 10 dana čekanja dečke se šalje u Donjeck i Lugansk. Oni nisu osposobljeni da se bore i nisu spremni umrijeti. Vojnici i policajci nisu prilagođeni za takve zadaće. Nemaju neprobojne prsluke, ni kacige i nisu osposobljeni za borbu", piše aktivist Roman Martynyuk.

Prema njegovim riječima, novi predsjednik Ukrajine mora u potpunosti smijeniti ljude u ministarstvu obrane i Glavnom stožeru ukrajinske vojske.

"Ako se to ne dogodi, plamen rata će se širiti s istoka na zapad Ukrajine", rekao je Martyniuk.
Ranije je Roman Martynyuk kritizirao Nacionalnu gardu za manjak discipline, kako borci piju i ne izvršavaju zapovijedi časnika.

"Osim toga, među dragovoljcima su i brojni nasilni i nestabilni ljudi koji su u redove garde primljeni bez ikakve provjere", tvrdi Martynyuk, a otac jednog policajaca rodom iz Poltave je za ukrajinske medije izjavio "kako vlastima u Kijevu ljudi služe samo kao topovsko meso".

S druge strane, ustanici u Donbasu diljem svijeta sve više privlače pozornost i tako se nameću kao nezaobilazan čimbenik u pregovorima. Osim toga, poznato je da još nitko u povijesti nije ratovao iz razonode i da svaki rat mora imati svoje političke ciljeve. Ustanak u Donbasu nije samo "proruska separatistička pobuna", kako to vole naglašavati u Kijevu, nego je u prvom redu odraz volje ljudi nezadovoljnih raspletom situacije na njihovu štetu.

Informacijskom centru "Jugoistočnog fronta" se iz Briyanska javio politički analitičar Mark Sorkin i komentirajući aktualne događaje je rekao "kako su događaji u Ukrajini cijeli svijet podsjetili na nekoliko lekcija" i naveo njih četiri, koje su očigledno mnogi zaboravili:

1. Buržoasko društvo se ne brine o potrebama ljudi.

2. Vodeće kapitalističke sile u svijetu se ne stide koristiti najgora sredstava i metode kako bi postigle svoje ciljeve. Događanja na Krimu i na jugoistoku Ukrajine nisu bili u planovima Amerike, barem ne sada, ali je Zapad odmah zauzeo stav da je Rusija ta koja krši međunarodne sporazume.

3. Uspjeh je moguć samo kada se ljudi organiziraju sami.

4. Nitko drugi osim proletarijata ne može nositi s fašizmom i u Ukrajini se sada rješava pitanje hoće li se uspjeti obuzdati Amerika, koja se nameće kao svjetski lider i hoće li Rusija početi mijenjati geopolitičku situaciju u svoju korist. Sada je u Ukrajini fašizam nešto posve prirodno, ali NR Donjeck i NR Lugansk trebaju izgraditi slobodan i normalan život i da bi u tome uspjeli, prvo moraju protjerati fašistički šljam.

Za kraj recimo da su borci Donbasa potpuno blokirali zračnu luku Lugansk u kojoj se nalazi 500 pripadnika Nacionalne garde i veliki broj oklopnih vozila, što s lica mjesta potvrđuje i dopisnik televizije Russiya24.

"Zračna luka blokirana i oni koji su unutra pokušavaju započeti pregovore. U zračnoj luci se nalazi oko 500 boraca Nacionalne garde i velik broj oklopnih vozila, međutim samo ako polože oružje, mi ćemo im dati priliku da odu svojim kućama", rekao je Valeriy Bolotov, čelnik NR Lugansk.

Izvor: advance