Peticiju za povratak “Dnevnika Anne Frank” na popis školske lektire jučer je do poslijepodneva podržalo više od 1500 potpisnika. Sukus peticije sveden je na čuđenje zbog odluke da se djelo prevedeno na 60 jezika i uvršteno na listu Le Mondeovih sto knjiga stoljeća izbaci iz lektire. Peticija je pokrenuta nakon što je u kolumni u Jutarnjem listu Miljenko Jergović upozorio na apsurdnost odluke.
Vraćanje “Dnevnika Anne Frank” u lektiru podržalo je niz poznatih osoba, spisatelja, umjetnika, sveučilišnih profesora, učitelja, pa i političara. Među njima su Ante Tomić, Olja Runjić, Mario Kovač, Bruno Šimleša, pa i Krešo Beljak, Mirando Mrsić, Mirela Holy, Anka Mrak Taritaš...
- Da razjasnimo stvari, izbacivanje ‘Dnevnika Anne Frank’ iz školske lektire nije svjetonazorski čin nego civilizacijski, jer u civiliziranim zemljama Zapada takav čin ne može imati prihvatljivo objašnjenje. Izbaciti ‘Dnevnik Anne Frank’ iz lektire pod jedan znači ustvrditi da se Holokaust nije dogodio, a pod dva to znači izbaciti jednu od rijetkih knjiga koje su se nalazile u lektiri a za koju učenike nije bilo potrebno nikada nagovarati da je pročitaju - upozorava Jergović. Kada bi se kompletna školska lektira svela na samo jednu knjigu, ta jedna knjiga bi po Jergoviću morala biti - “Dnevnik Anne Frank”.
Prema mišljenju pisca Zorana Ferića, predsjednika Hrvatskog društva pisaca, riječ je o daleko širem pitanju od kurikuluma hrvatskog jezika i pisanja lektire. - Ono što se danas događa ne samo kod nas nego i u istočnoeuropskim zemljama, ta nevjerojatna fašizacija, može se spriječiti jedino obrazovanjem i sviješću o problemu, tako da ideja poput one da Auschwitz ili Jasenovac nisu bili logori za likvidacije postane smiješna, a onaj tko je izgovori automatski postane klaun ili možda nešto gore - kaže Ferić.
Po njemu bi se rasprava o Holokaustu trebala širiti i na područje etike, građanskog odgoja i, moguće najvažnije, vjeronauka. Jer, kaže Ferić, o Holokaustu bi se puno trebalo učiti upravo na vjeronauku.
Povjesničar i sveučilišni profesor Ivo Goldstein primjećuje da sva kompromisna rješenja, umjesto da vode boljitku, vode još većim problemima. - Ne vidimo to samo na lektiri nego i na kurikulumu povijesti. Neki će reći - nemojmo se baviti ideologijom i ideološkim pitanjima, neka to rješava struka, no zapravo vidimo da u tim stvarima itekako ima i ideologije i politike koja to mora rješavati, ali na pravi način - smatra Goldstein.
Očito zbog pritiska javnosti, Ministarstvo znanosti i obrazovanja jučer je odlučilo “popustiti”. Najavili su da će naknadno objaviti preporuke s popisom djela za samostalan odabir nastavnicima.
Popis tih djela napravit će nakon što, kako najavljuju, provedu istraživanje među učiteljima razredne nastave i nastavnicima hrvatskog jezika o tome koja bi književna djela odabrali za cjelovito čitanje u skladu s kriterijima navedenima u kurikulumu. Spomenuti odabiri bit će javno objavljeni kao preporuke koje nisu obavezne, ali mogu biti smjernice za odabir ako su učiteljima i nastavnicima potrebne, kažu u Ministarstvu, u kojem su problem lektire očito odlučili prepustiti školama. Njima bi, pak, teško palo na pamet da iz preporuka za čitanje izostave “Dnevnik Anne Frank”.
U Ministarstvu navode da je popis obavezne lektire gotovo jednak u posljednje tri godine i kao takav je prošao dvije javne rasprave, stručnu raspravu, dobio pozitivno mišljenje HAZU. To, međutim, nije u potpunosti točno, jer je u prijedlogu kurikuluma iz veljače 2018. godine. “Dnevnik Anne Frank” naveden na proširenom popisu lektirnih djela za cjelovito čitanje.
Velika se bura na društvenim mrežama digla oko popisa školske lektire i izbacivanja nekih kultnih romana, a dana se se na to osvrnula i ministrica Blaženka Divjak na Facebooku.
Ističe da je kao ministrica shvatila jasnu poruku te će uvažiti kritike. Proučila je da će provesti anketu među svim učiteljima hrvatskog jezika u osnovnim i srednjim školama te će oni svojim odgovorila kreirati preporučeni popis suvremenih lektirnih djela.
- Nakon jučerašnjeg dana jasno je da postoje snažni dugogodišnji prijepori u struci, ali i javnosti po pitanju lektire. I ja sam kao ministrica shvatila jasnu poruku i uvažit ću kritike. Zamolila sam kolege da hitno sastave anketni upitnik za sve učitelje Hrvatskog jezika u osnovnim i srednjim školama i upravo će oni svojim odgovorima kreirati preporučeni popis suvremenih lektirnih djela. To možda i nije uobičajena metoda, ali mislim da ovako snažne prijepore, oko kojih očito nema suglasja unutar struke, mogu riješiti samo ljudi iz učionica koji svaki dan provode s učenicima i koji najbolje mogu autonomno procijeniti kojim lektirnim djelima će najbolje ostvariti ishode učenja koji su predviđeni kurikulumom Hrvatskog jezika. Zaključno, najvažnije je da ovim pristupom promoviramo i podržavamo autonomiju i stručnost učitelja, napisala je Divjak.
Nezavisni saborski zastupnik Bojan Glavašević izjavio je u četvrtak kako se pitanje lektire rješava jasno artikuliranom političkom voljom, a ne anketama, komentirajući time najavu ministrice obrazovanja Blaženke Divjak putem Facebooka da će uvažiti kritike oko popisa lektire i provesti o tome anketu među učiteljima osnovnih i srednjih škola.
Najavila je da će učiteljima biti upućen anketni listić, a iz njihovih će odgovora biti kreiran popis suvremenih lektirnih djela, čime se, ističe, promovira autonomija i stručnost učitelja.
Glavašević, koji je u srijedu u Saboru kritizirao izbacivanja iz lektire "Dnevnika Anne Frank", uz poruku da odnos prema toj knjizi pokazuje odnos Vlade prema holokaustu, smatra kako ministrica obrazovanja ništa nije shvatila.
"Prije svega trebala bi shvatiti da je ona ministrica obrazovanja, a ne zavod za statistiku. Dakle, problem koji se pojavio rješava se jasno artikuliranom političkom voljom. To je pitanje politike, a ne anketa. Što je iduća stvar - hoćemo li tražiti izjašnjavanje o drugim kurikulumima jer postoje dugogodišnji prijepori oko lektire", upitao je Gavašević.
"Šta ćemo s poviješću? Postoje prijepori oko toga kako zagovornici ustaškog pokreta smatraju da su prikazani i da ih treba prikazivati u tom kurikulumu pa hoćemo li onda provoditi anketu o tome da li im se sviđa kako su prikazani ili ne", ističe Glavašević koji smatra kako ministrica Divjak uporno izbjegava donošenje odluka.
"To pitanje treba prerezati, treba politička volja i odluka, a iz nekog razloga ministrica Divjak silno izbjegava donošenje odluke. Iza nečega treba jednostavno stati", izjavio je Glavašević dodavši kako je jedina dosljedna stvar koju vidi kod Ministarstva i ministrice princip "brigo moja prijeđi na drugoga".
"Ministrica je dobila mandat u Hrvatskom saboru za izvršnu vlast. Ta izvršnost je nešto nad čime se ona treba zamisliti. Ona podrazumijeva sposobnost i obvezu donošenja određenih političkih odluka. Ne razumijem zašto to uporno ne čini. Mogu shvatiti savjetodavno informiranje, provođenje anketa, ali postoje situacije kada treba donijeti političku odluku, to je nešto u čemu je ministrica grozomorno neuspješna cijelo ovo vrijeme", kazao je Glavašević. (H)
jutarnji
Vraćanje “Dnevnika Anne Frank” u lektiru podržalo je niz poznatih osoba, spisatelja, umjetnika, sveučilišnih profesora, učitelja, pa i političara. Među njima su Ante Tomić, Olja Runjić, Mario Kovač, Bruno Šimleša, pa i Krešo Beljak, Mirando Mrsić, Mirela Holy, Anka Mrak Taritaš...
Objašnjenja
- Da razjasnimo stvari, izbacivanje ‘Dnevnika Anne Frank’ iz školske lektire nije svjetonazorski čin nego civilizacijski, jer u civiliziranim zemljama Zapada takav čin ne može imati prihvatljivo objašnjenje. Izbaciti ‘Dnevnik Anne Frank’ iz lektire pod jedan znači ustvrditi da se Holokaust nije dogodio, a pod dva to znači izbaciti jednu od rijetkih knjiga koje su se nalazile u lektiri a za koju učenike nije bilo potrebno nikada nagovarati da je pročitaju - upozorava Jergović. Kada bi se kompletna školska lektira svela na samo jednu knjigu, ta jedna knjiga bi po Jergoviću morala biti - “Dnevnik Anne Frank”.
Prema mišljenju pisca Zorana Ferića, predsjednika Hrvatskog društva pisaca, riječ je o daleko širem pitanju od kurikuluma hrvatskog jezika i pisanja lektire. - Ono što se danas događa ne samo kod nas nego i u istočnoeuropskim zemljama, ta nevjerojatna fašizacija, može se spriječiti jedino obrazovanjem i sviješću o problemu, tako da ideja poput one da Auschwitz ili Jasenovac nisu bili logori za likvidacije postane smiješna, a onaj tko je izgovori automatski postane klaun ili možda nešto gore - kaže Ferić.
Pritisak javnosti
Po njemu bi se rasprava o Holokaustu trebala širiti i na područje etike, građanskog odgoja i, moguće najvažnije, vjeronauka. Jer, kaže Ferić, o Holokaustu bi se puno trebalo učiti upravo na vjeronauku.
Povjesničar i sveučilišni profesor Ivo Goldstein primjećuje da sva kompromisna rješenja, umjesto da vode boljitku, vode još većim problemima. - Ne vidimo to samo na lektiri nego i na kurikulumu povijesti. Neki će reći - nemojmo se baviti ideologijom i ideološkim pitanjima, neka to rješava struka, no zapravo vidimo da u tim stvarima itekako ima i ideologije i politike koja to mora rješavati, ali na pravi način - smatra Goldstein.
Očito zbog pritiska javnosti, Ministarstvo znanosti i obrazovanja jučer je odlučilo “popustiti”. Najavili su da će naknadno objaviti preporuke s popisom djela za samostalan odabir nastavnicima.
Popis tih djela napravit će nakon što, kako najavljuju, provedu istraživanje među učiteljima razredne nastave i nastavnicima hrvatskog jezika o tome koja bi književna djela odabrali za cjelovito čitanje u skladu s kriterijima navedenima u kurikulumu. Spomenuti odabiri bit će javno objavljeni kao preporuke koje nisu obavezne, ali mogu biti smjernice za odabir ako su učiteljima i nastavnicima potrebne, kažu u Ministarstvu, u kojem su problem lektire očito odlučili prepustiti školama. Njima bi, pak, teško palo na pamet da iz preporuka za čitanje izostave “Dnevnik Anne Frank”.
Kurikulum
U Ministarstvu navode da je popis obavezne lektire gotovo jednak u posljednje tri godine i kao takav je prošao dvije javne rasprave, stručnu raspravu, dobio pozitivno mišljenje HAZU. To, međutim, nije u potpunosti točno, jer je u prijedlogu kurikuluma iz veljače 2018. godine. “Dnevnik Anne Frank” naveden na proširenom popisu lektirnih djela za cjelovito čitanje.
Divjak će provesti anketu u školama o lektiri
Velika se bura na društvenim mrežama digla oko popisa školske lektire i izbacivanja nekih kultnih romana, a dana se se na to osvrnula i ministrica Blaženka Divjak na Facebooku.
Ističe da je kao ministrica shvatila jasnu poruku te će uvažiti kritike. Proučila je da će provesti anketu među svim učiteljima hrvatskog jezika u osnovnim i srednjim školama te će oni svojim odgovorila kreirati preporučeni popis suvremenih lektirnih djela.
- Nakon jučerašnjeg dana jasno je da postoje snažni dugogodišnji prijepori u struci, ali i javnosti po pitanju lektire. I ja sam kao ministrica shvatila jasnu poruku i uvažit ću kritike. Zamolila sam kolege da hitno sastave anketni upitnik za sve učitelje Hrvatskog jezika u osnovnim i srednjim školama i upravo će oni svojim odgovorima kreirati preporučeni popis suvremenih lektirnih djela. To možda i nije uobičajena metoda, ali mislim da ovako snažne prijepore, oko kojih očito nema suglasja unutar struke, mogu riješiti samo ljudi iz učionica koji svaki dan provode s učenicima i koji najbolje mogu autonomno procijeniti kojim lektirnim djelima će najbolje ostvariti ishode učenja koji su predviđeni kurikulumom Hrvatskog jezika. Zaključno, najvažnije je da ovim pristupom promoviramo i podržavamo autonomiju i stručnost učitelja, napisala je Divjak.
Glavašević: 'Pitanje lektire rješava se političkom voljom, a ne anketama'
Nezavisni saborski zastupnik Bojan Glavašević izjavio je u četvrtak kako se pitanje lektire rješava jasno artikuliranom političkom voljom, a ne anketama, komentirajući time najavu ministrice obrazovanja Blaženke Divjak putem Facebooka da će uvažiti kritike oko popisa lektire i provesti o tome anketu među učiteljima osnovnih i srednjih škola.
Najavila je da će učiteljima biti upućen anketni listić, a iz njihovih će odgovora biti kreiran popis suvremenih lektirnih djela, čime se, ističe, promovira autonomija i stručnost učitelja.
Glavašević, koji je u srijedu u Saboru kritizirao izbacivanja iz lektire "Dnevnika Anne Frank", uz poruku da odnos prema toj knjizi pokazuje odnos Vlade prema holokaustu, smatra kako ministrica obrazovanja ništa nije shvatila.
"Prije svega trebala bi shvatiti da je ona ministrica obrazovanja, a ne zavod za statistiku. Dakle, problem koji se pojavio rješava se jasno artikuliranom političkom voljom. To je pitanje politike, a ne anketa. Što je iduća stvar - hoćemo li tražiti izjašnjavanje o drugim kurikulumima jer postoje dugogodišnji prijepori oko lektire", upitao je Gavašević.
"Šta ćemo s poviješću? Postoje prijepori oko toga kako zagovornici ustaškog pokreta smatraju da su prikazani i da ih treba prikazivati u tom kurikulumu pa hoćemo li onda provoditi anketu o tome da li im se sviđa kako su prikazani ili ne", ističe Glavašević koji smatra kako ministrica Divjak uporno izbjegava donošenje odluka.
"To pitanje treba prerezati, treba politička volja i odluka, a iz nekog razloga ministrica Divjak silno izbjegava donošenje odluke. Iza nečega treba jednostavno stati", izjavio je Glavašević dodavši kako je jedina dosljedna stvar koju vidi kod Ministarstva i ministrice princip "brigo moja prijeđi na drugoga".
"Ministrica je dobila mandat u Hrvatskom saboru za izvršnu vlast. Ta izvršnost je nešto nad čime se ona treba zamisliti. Ona podrazumijeva sposobnost i obvezu donošenja određenih političkih odluka. Ne razumijem zašto to uporno ne čini. Mogu shvatiti savjetodavno informiranje, provođenje anketa, ali postoje situacije kada treba donijeti političku odluku, to je nešto u čemu je ministrica grozomorno neuspješna cijelo ovo vrijeme", kazao je Glavašević. (H)
jutarnji
