Cijene su sve veće, a plaće ostaju iste. Naravno, govorimo o inflaciji koja djeluje poput nekog poreza od kojeg nitko nema koristi. Ono što ste sa sto kuna mogli kupiti lani, sada više ne možete. A ono što za sto kuna možete kupiti danas, ako se stvari nastave razvijati u ovom smjeru, dogodine više nećete moći. U studiju Net.hr-a gostovao je jedan od naših vodećih profesora ekonomije Luka Brkić s Fakulteta političkih znanosti koji govori o inflaciji, helikopterskom novcu, potencijalnom rastu kamata kredita, uvođenju eura, bogatima i siromašnima, nužnim reformama...
'Ova inflacija nije kronična, ali ne znači da neće postati'
Profesor Brkić kaže kako se ova današnja inflacija ne može uspoređivati s onom inflacijom iz ranih 80-ih, nestašica, redukcija i sistema par-nepar. "To su različiti konteksti. Ova inflacija nije kronična, ali ne znači da neće biti. Ova inflacija danas nije zmaj s više glava koji riga vatru. Mogla bi to postati, ali za sada definitivno nije."
Na pitanje je li ekonomski odgovor svijeta na pandemiju, upumpavanje novca u sustav, čime se služila i Hrvatska, razlog za inflaciju, Brkić odgovara kako to može biti razlog, ako to tako postavimo. "Helikopterski novac se mora pokazati na drugoj strani. Ekonomski problemi se ne mogu rješavati tiskanjem novca. No, ovdje je priča nešto drugačija. Upumpavanje novca, odnosno kvantitativno opuštanje, traje puno duže nego što traje pandemija."
"Kada uspoređujete mjere koje je radila Hrvatska, ostale zemlje Europe, ali i svijeta, to je manje-više slično. Spašavala su se radna mjesta i mislim da je to dobro napravljeno. Drugo je pitanje je li ista logika ponašanja u zemlji koja cementira postojeću razinu zaposlenosti, ali koja nije adekvatna i koja ima velikih strukturnih problema ili to isto raditi u propulzivnom gospodarstvu. U prvom slučaju cementira se postojeće stanje koje bi trebalo mijenjati. Struktura tržišta radne snage i zaposlenosti u Hrvatskoj je jedna od crnih rupa hrvatskog gospodarstva koju bi trebalo reformirati".
Građanima rate kredita neće rasti. Zasad
Središnje banke na inflaciju obično reagiraju povećanjem referentnih kamatnih stopa, što onda dovodi do skupljeg novca za banke, pa u konačnici i građane. Hoće li se to dogoditi i sada? Brkić smatra kako do podizanja referentnih kamatnih stopa neće doći, barem ne još. Naglašava kako europsko i američko gospodarstvo nisu jednako pregrijani, američko je nešto zagrijanije. Sukladno tome, američka središnja banka FED nešto je sklonija podizanju kamatnih stopa nego europska središnja banka ECB.
"Kako sada stvari stoje, sudeći prema posljednjem očitovanju europske središnje banke, Europa nije sklona radikalnijim potezima u smjeru povećanja kamatne stope, premda smanjuje razinu kvantitativnog popuštanja. Amerikanci podizanju kamatnih stopa nešto više naginju". Predsjednica ECB-a Christine Lagarde kaže kako u ovom trenutku neće biti drastičnije politike u vidu podizanja kamatnih stopa jer se boji da krhki oporavak ne plati cijenu. "Može se pokazati da je lijek opasniji od bolesti."
Znači li to da kamatne stope za kredite građana neće rasti? "Trenutno za to nema opasnosti i neće se dogoditi. Što ne znači da se neće dogoditi za šest mjeseci ili godinu dana. No, usudio bih se reći da će se to morati dogoditi jer su negativne kamatne stope, kakve i danas postoje, sumrak bankarstva. Takva situacija ne može trajati beskonačno."
Euro: U dobrim vremenima dobra, a u lošim loša stvar
Posljednjih dana uvođenje eura je top tema. No, ne zbog ekonomskih razloga već zbog plagijata motiva kune na kovanici eura, a onda i povlačenja natječaja. Profesor Brkić kaže kako je teško reći je li ovo pravi trenutak za ulazak u eurozonu, ali kako smatra da još uvijek nije. "Uz sve pozitivne strane, eurozona se u dobrim vremenima pokazala kao dobra, a u lošima kao loša. Mi sada ne živimo u dobrim vremenima, ali niti u onako lošim kao što je bilo u krizi 2008. godine."
Brkić kaže kako ćemo ovim potezom izgubiti suverenu monetarnu politiku, a na pitanje jesmo li je do sada imali, kaže: "Mislim da smo mogli voditi drugačiju i samostalniju monetarnu politiku, neovisno o razini euroizacije. Slovenci nisu imali ništa manju razinu euroizacije, pa su vodili puno kreativniju monetarniju politiku koja je puno više koristila njihovu gospodarstvu.
"Kada sve ogolimo, imamo dva elementa stabilnosti: vanjsko-trgovinska liberalizacija i politika deviznog tečaja, odnosno vezanje uz euro. I to je dovelo do toga da je Hrvatska riješila problem inflacije 90-ih, a to je ostalo do dana današnjih. Mi smo se toliko stabilizirali da se ne možemo pomaknuti."
'Vlast i pozicije se ne ispuštaju tako lako'
Prema Forbesovoj listi objavljenoj potkraj prošle godine, 400 najbogatijih Amerikanaca povećalo je svoje bogatstvo za 40 posto, s 3,2 na 4,5 bilijuna dolara. Očito je kako je koronakriza povećala nejednakost, a na pitanje je li takva situacija održiva, Brkić odgovara protupitanjem:
"Zašto ne bi bila održiva, pa tko upravlja svijetom? Mi smo u poziciji da slijedimo pravila, a onda je bitno da ih poznajemo, kako bismo ih mogli maksimalno iskoristiti za povećanje vlastita blagostanja. Taj jaz između bogatih i siromašnih je sve dublji i dublji, ne samo u Americi, nego i u Europi i stvara opasne, potencijalno konfliktne situacije. No, to tako ide. Pitanje je puno fundamentalnije: Je li to pravedno i moralno? Kada bismo na to odgovorili negativno, to znači promjenu čitavog sustava vrijednosti, a to ne ide od danas do sutra. Vlast i pozicije se ne ispuštaju tako lako."
'Imamo veliku, a istodobno i slabu državu'
Pitanje preraspodjele bogatstva je zapravo pitanje preraspodjele moći, kaže Brkić. "Ja bih to odmah povezao sa strukturnim reformama. Zašto se o njima puno priča, a malo se radi? Zbog toga što je pitanje strukturnih reformi pitanje preraspodjele moći u svakom društvu, pa onda i hrvatskom.
Koje bismo mi probleme trebali riješiti, pitamo Brkića. "Sve je to međusobno uvezano. Mi u Hrvatskoj bismo morali shvatiti da se ne može živjeti na dugi rok, stabilno i bogato ako nastavimo s ovakvim introvertiranim modelom koji imamo. Mi imamo veliku državu, a istodobno slabu državu. Imamo i niz deficita - poduzetnički, demokratski, upravljački... Mi praktično sve djelatnosti u društvu pokušavamo tržišno valorizirati. I onda je, logično, politika kao poduzetnička djelatnost, koju treba monetizirati kroz veze, poznanstva i kontakte onog trenutka kada izađete iz politike. Moramo promijeniti čitav taj model kako bismo mogli proizvoditi i onda izvoziti", kaže Brkić.
Detaljnu analizu inflacije u Hrvatskoj i svijetu, zašto Europa još uvijek ne diže kamatne stope, što znači ideja Vilima Ribića o porezu na bogate, hoće li inflacija doći do 30 posto kako je to izjavio Branko Roglić, kako ćemo živjeti nakon uvođenja eura i koje su to strukturne reforme koje su nam potrebne pogledajte u videu.
