Od objave „porezne liste srama“, mediji su se dali u kopanje za poznatim imenima na listi, pa tako i Jutarnji list, Ninoslava Pavića. Među „antipatriote“ koji su dužni državi - sportaše, poduzetnike, estradne zvijezde, odvjetnike - začudo su ubrojili i svoje prvo pero – Davora Butkovića, koji duguje 1,47 milijuna kuna poreza. To bi kod neupućenih moglo izazvati pomisao kako je Jutarnji objektivno pristupio temi, no samo dok ne spomenemo da se gazda te tiskovine nije našao na listi svojih novina, iako je njegov dug bitno veći od Butkovićevog. Više ovo ovoj priči saznat ćete iz Novosti, čiji tekst donosimo kao najavu novog broja ovog tjednika
Od prvog dana objave popisa poreznih dužnika, kojeg su odmah prekrstili u "poreznu listu srama", vodeći hrvatski mediji spremno su se bacili na posao prekopavanja poznatih imena sa strašnim krimenom duga prema državnom proračunu. Kampanju ministra financija Slavka Linića na taj je način podržala i medijska kompanija Europapress holding (EPH), sa svojim dnevnim novinama "Jutarnji list" i "Slobodna Dalmacija", a među sramotne firme i persone – razne sportaše, odvjetnike, poduzetnike i estradne zvijezde – "Jutarnji list" je ubrojio i Davora Butkovića, jednog od svojih urednika i najpoznatijih kolumnista, koji državi duguje 1,47 milijuna kuna poreza na dobit, PDV-a i doprinosa.
Budući da je u atmosferi svetog rata protiv gospodarske krize porezni dug predstavljen kao antipatriotski akt ravan veleizdaji, činjenica da je s "liste srama" istaknuto i Butkovićevo ime trebala bi valjda govoriti o objektivnom pristupu "Jutarnjeg" ovoj osjetljivoj temi. No onaj tko je u tako nešto načas i povjerovao, sada će se razočarati. Taj list nije istovremeno objavio kako se na "listi srama" nalazi i njegov izdavač, 50-postotni vlasnik EPH i predsjednik te kompanije Ninoslav Pavić, čija tvrtka Com.com duguje državi 2,7 milijuna kuna poreza na dobit. Com.com je osnovna Pavićeva tvrtka, koja je u njegovom stopostotnom vlasništvu i čiji je direktor on osobno, a upravo se u vlasništvu Com.coma nalazi 50-postotni udio koji on drži u medijskoj kompaniji EPH, čiju drugu polovicu drži njemačka grupa WAZ. Pavić nije manje javna osoba nego Butković, sigurno nije manje poznat poduzetnik od, primjerice, Anke Pukanić ili Igora Kneževića, koji su se našli na listi "Jutarnjeg" s puno manjim dugovima. Njegov je porezni dug skoro dvostruko veći od Butkovićevog, pa svejedno nije "objektivno" pribijen na "porezni stup srama", što je još jedno ime "Jutarnjeg" za listu koja se, inače, u Linićevom birokratski suhoparnom originalu zove "Popis dospjelih i neplaćenih dugova".
No to što je Paviću dopušteno ono što nije Butkoviću manje je zanimljivo od činjenice da nam je Linićeva lista otkrila da Pavićev Com.com nije uplatio državi 2,7 milijuna kuna poreza na dobit. Ta je Pavićeva tvrtka zanimljiva zato što je prošle godine postala predmetom istrage različitih državnih tijela – policije i poreznika – zbog povezanosti s aferom "Kamensko", na vrhuncu koje se medijska kompanija poreznog dužnika Ninoslava Pavića otvoreno počela sukobljavati s odlazećom vlašću Jadranke Kosor i njenim ministrom policije Tomislavom Karamarkom. Pri tome je upravo porezni dužnik Davor Butković bio udarno pero gazdine obrane, pišući da HDZ-ova vlast vrši pritisak na slobodu medija, da već tri godine policija istražuje EPH bez pronađenih inkriminacija te da porezni inspektori obilaze medijske kuće i prijete milijunskim kaznama za, kako se izrazio, "izmišljene prekršaje".
Policijski istražitelji počeli su obilaziti EPH zbog prijave sindikalista Ozrena Matijaševića Državnom odvjetništvu o sumnjivoj privatizaciji Slobodne Dalmacije, a lani se stvar za Pavića dodatno zakomplicirala kada su istražitelji otkrili kako do njega vode krakovi afere "Kamensko", jer je sudjelovao u transakcijama s ljudima Miroslava Kutle koji su novac dobiven od spomenute Pavićeve tvrtke Com.com preusmjerili na preuzimanje kasnije propale zagrebačke tekstilne industrije. "Novosti" su glavninu tih transakcija otkrile više od godinu dana prije nego što ih je Karamarkova policija povezala sa slučajem "Kamensko", kada smo početkom 2010. pisali o tome da je Pavićev Com.com prodao koncernu Agrokor Ivice Todorića udio u tek osnovanoj tvrtci mStart telekomunikacije, koja nije imala imovine ni zaposlenih, niti je bila poslovno aktivna, za čak 43,6 milijuna kuna. Tada je Pavić za 33,6 milijuna kuna kupio od Kutlinih suradnika tvrtku Dalta, a kako su policijski istražitelji kasnije otkrili, Kutlini suradnici Antun Crlenjak i Davor Vlajčević dio novca dobivenog od Pavića iskoristili su za preuzimanje Kamenskog.
Prije nego što će je prodati Paviću za 33,6 milijuna kuna, Kutlini suradnici više su puta preprodali Daltu između svojih različitih tvrtki, svaki put joj povećavajući cijenu, pa su s tako ostvarenim viškom sredstava kupovali dionice Kamenskog. Zbog toga je i vrijednost tvrtke Dalta, za koju je Pavić na kraju platio pet milijuna eura, također bila sumnjiva istražiteljima, tim više što je i ova tvrtka godinama bila potpuno neaktivna, do te mjere da više nije imala ni vlastiti račun. Vrlo je zanimljivo što se na koncu dogodilo s Daltom, no prije toga vratit ćemo se nakratko Pavićevom poreznom dugu. Premda je na razlici između prihoda od prodaje mStart telekomunikacija Todoriću i kupovine Dalte od Kutlinih suradnika Pavićev Com.com 2008. ostvario 10,8 milijuna kuna dobiti, on te godine nije platio nikakav porez na dobit, koji inače iznosi 20 posto. Porez nije platio ni prethodne, 2007. godine, kada je ostvario dobit od 1,4 milijuna kuna, a nije ga obračunavao ni 2009. godine, kada je dobit iznosila pet milijuna kuna, 2010. godine, kada je iznosila 209 tisuća kuna, niti prošle, 2011. godine, kada je ostvario dobit od čak 27,2 milijuna kuna.
Kroz svih pet spomenutih godina, tijekom kojih je ostvario ukupno 44,6 milijuna kuna dobiti, Pavić je koristio mogućnost da ne plaća porez zbog prenesenog poreznog gubitka iz ranijih godina, odnosno iz 2004., 2005. i 2006. godine, kada je poslovao s negativnim rezultatom. Zakon o porezu na dobit omogućuje da se na osnovu prenesenog gubitka porezna osnovica umanjuje tijekom sljedećih pet godina, što je Pavić zaključno s prošlom godinom iskoristio, a koristio je još i zakonsku mogućnost smanjivanja porezne osnovice za prihode od dividendi i udjela u dobiti tvrtki u vlasništvu Com.coma. Međutim, očigledno je da se negdje pri tim obračunima, prema mišljenju poreznika koji su nakon izbijanja afere "Kamensko" pročešljali poslovanje Com.com-a, ipak dogodila određena utaja. Naime, u bilješkama uz financijske izvještaje Pavićeve tvrtke za prošlu godinu navodi se kako je Com.com tijekom 2011. i 2012. imao porezni nadzor. U bilješkama stoji kako su dana 29. ožujka 2012. u cijelosti podmirene obaveze poreza na dobit utvrđene zapisnikom Porezne uprave od 5. ožujka ove godine. Iz te se informacije ne može saznati koliki je točno porez na dobit Porezna uprava odrezala Paviću, ona tek govori da je porezna obaveza utvrđena i potom plaćena početkom ove godine, pa će se informacije o iznosima naći tek za godinu dana u Com.comovom financijskom izvještaju za 2012. Međutim, iako Pavić u financijskom izvještaju za 2011. navodi da je utvrđenu obavezu plaćanja poreza na dobit podmirio 29. ožujka, on se ipak našao na Linićevom "Popisu dospjelih i neplaćenih dugova" objavljenom 31. srpnja.
Taj popis, na koji nitko od objavljenih nije dosad podnio žalbu ili prigovor, obuhvaća dugove utvrđene do 31. ožujka ove godine, a koji nisu plaćeni do trenutka obrade podataka za objavu popisa, pa po njemu izgleda da Pavić još nije podmirio sva dugovanja koja mu je utvrdila Porezna uprava. Vratit ćemo se sada na tvrtku Dalta koju je Pavić 2008. godine kupio od Kutlinih suradnika za 33,6 milijuna kuna, s obzirom da je istu tvrtku za isti iznos prošle godine prodao natrag Kutlinim suradnicima, a ta je transakcija ujedno i glavni razlog što je lani ostvario ogromnu dobit od spomenutih 27,2 milijuna kuna. Pavić je, dakle, tvrtku Dalta 2008. kupio da bi je tri godine kasnije prodao istim ljudima za 33,6 milijuna kuna, a da ta tvrtka, prema riječima stečajnog upravitelja Mate Balenovića, zapravo ne vrijedi ništa.
Balenović se tu našao slučajno jer je u rujnu prošle godine bio od strane Trgovačkog suda u Zagrebu postavljen kao prisilni direktor Dalte na rok od četiri mjeseca, što je sud učinio zato što je ta neaktivna tvrtka postojala samo na papiru, dok njena uprava na čelu s Kutlinom nećakinjom Lidijom Cebović uopće nije funkcionirala, a nadzornom odboru, sastavljenom od Kutlinih suradnika Lidije Matasić, Damira Rihtarića i Antuna Crlenjaka bio je istekao mandat. Za tu tvrtku ne postoji ni transparentan popis dioničara niti je u posljednje četiri godine ispunjavala zakonsku obavezu objave financijskih izvještaja.Balenovićev sudski mandat bio je da sazove glavnu skupštinu dioničara radi imenovanja novog nadzornog odbora, no u međuvremenu je došlo do ponovne prodaje Dalte od strane Pavića, a kao vlasnik dionica se prema Balenovićevim riječima pojavio Davor Vlajčević, čovjek koji je zajedno s Crlenjakom i Rihtarićem bio uključen u preuzimanje Kamenskog.
Oni su, dakle, dvaput trgovali Daltom s Pavićem, gdje je on jednom bio kupac, a drugi put prodavatelj, oba puta po cijeni od 33,6 milijuna kuna. Zbog tog visokog iznosa plaćenog za fantomsko poduzeće krajnje je neobičan bio epilog: najnovijim rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu, donesenom 20. srpnja ove godine, sutkinja Vesna Sremac Šoštar po službenoj je dužnosti naložila brisanje Dalte d. d. iz sudskog registra, drugim riječima gašenje te tvrtke. Kao razlog gašenja navodi se članak 70. stavak 3. Zakona o sudskom registru, koji nalaže brisanje tvrtke koja se u danom roku ne uskladi s traženim propisima ili koja tri godine zaredom ne objavljuje financijske izvještaje. Ta sudska odluka samo je posljednji pokazatelj da je Pavić s Kutlinim suradnicima trgovao bezvrijednom tvrtkom po cijeni od pet milijuna eura.
"Bio sam ne svojom voljom, nego od strane suda imenovan u Daltu na četiri mjeseca tako da mi je početkom godine istekao mandat pa o odluci suda da se firma ugasi ne znam ništa. Ali moguće je da je sud to naložio, to je jedna fantomska firma bez ičega, račun joj je bio ugašen još 2008. godine i s tim fantomom ne želim imati ništa", kazao nam je Balenović, zadovoljan što se više ne mora baviti mutnom tvrtkom. Policijska istraga pokrenuta u slučaju Kamensko zasad je rezultirala kraćim pritvaranjem Vlajčevića i Crlenjaka koncem prošle godine, a potom njihovim ponovnim zatvaranjem u ožujku ove godine zbog nenamjenskog trošenja 14 milijuna kuna državnih sredstava odobrenih 2008. godine Vlajčevićevoj tvrtci Vilinske poljane.
To je bio samo sporedni odvojak afere "Kamensko", koja još nije do kraja razriješena, i u kojoj medijski tajkun Ninoslav Pavić, osim novčanih izdataka koje su mu odrezali poreznici, za sada nije imao neugodnosti kakve su doživjeli Crlenjak i Vlajčević. No porezni dužnik Ninoslav Pavić toliko se isprepleo s Kutlinim ljudima da se ni u slučaju Vilinskih poljana nije moglo zaobići njegovo ime. Lani je, u vrijeme kada je preko Com.coma prodavao Daltu, kupio od Vlajčevića udio u Vilinskim poljanama, tvrtci opterećenoj kriminalnim radnjama za koje se kasnije osumnjičeni njegovi poslovni partneri Crlenjak i Vlajčević. Između ostalog, ta je tvrtka uknjižena i na nekretnine Kamenskog.
Izvor: www.lupiga.com
Od prvog dana objave popisa poreznih dužnika, kojeg su odmah prekrstili u "poreznu listu srama", vodeći hrvatski mediji spremno su se bacili na posao prekopavanja poznatih imena sa strašnim krimenom duga prema državnom proračunu. Kampanju ministra financija Slavka Linića na taj je način podržala i medijska kompanija Europapress holding (EPH), sa svojim dnevnim novinama "Jutarnji list" i "Slobodna Dalmacija", a među sramotne firme i persone – razne sportaše, odvjetnike, poduzetnike i estradne zvijezde – "Jutarnji list" je ubrojio i Davora Butkovića, jednog od svojih urednika i najpoznatijih kolumnista, koji državi duguje 1,47 milijuna kuna poreza na dobit, PDV-a i doprinosa.
Ninoslav Pavić (FOTO: Lupiga.Com)
Budući da je u atmosferi svetog rata protiv gospodarske krize porezni dug predstavljen kao antipatriotski akt ravan veleizdaji, činjenica da je s "liste srama" istaknuto i Butkovićevo ime trebala bi valjda govoriti o objektivnom pristupu "Jutarnjeg" ovoj osjetljivoj temi. No onaj tko je u tako nešto načas i povjerovao, sada će se razočarati. Taj list nije istovremeno objavio kako se na "listi srama" nalazi i njegov izdavač, 50-postotni vlasnik EPH i predsjednik te kompanije Ninoslav Pavić, čija tvrtka Com.com duguje državi 2,7 milijuna kuna poreza na dobit. Com.com je osnovna Pavićeva tvrtka, koja je u njegovom stopostotnom vlasništvu i čiji je direktor on osobno, a upravo se u vlasništvu Com.coma nalazi 50-postotni udio koji on drži u medijskoj kompaniji EPH, čiju drugu polovicu drži njemačka grupa WAZ. Pavić nije manje javna osoba nego Butković, sigurno nije manje poznat poduzetnik od, primjerice, Anke Pukanić ili Igora Kneževića, koji su se našli na listi "Jutarnjeg" s puno manjim dugovima. Njegov je porezni dug skoro dvostruko veći od Butkovićevog, pa svejedno nije "objektivno" pribijen na "porezni stup srama", što je još jedno ime "Jutarnjeg" za listu koja se, inače, u Linićevom birokratski suhoparnom originalu zove "Popis dospjelih i neplaćenih dugova".
Nije platio porez pet godina
No to što je Paviću dopušteno ono što nije Butkoviću manje je zanimljivo od činjenice da nam je Linićeva lista otkrila da Pavićev Com.com nije uplatio državi 2,7 milijuna kuna poreza na dobit. Ta je Pavićeva tvrtka zanimljiva zato što je prošle godine postala predmetom istrage različitih državnih tijela – policije i poreznika – zbog povezanosti s aferom "Kamensko", na vrhuncu koje se medijska kompanija poreznog dužnika Ninoslava Pavića otvoreno počela sukobljavati s odlazećom vlašću Jadranke Kosor i njenim ministrom policije Tomislavom Karamarkom. Pri tome je upravo porezni dužnik Davor Butković bio udarno pero gazdine obrane, pišući da HDZ-ova vlast vrši pritisak na slobodu medija, da već tri godine policija istražuje EPH bez pronađenih inkriminacija te da porezni inspektori obilaze medijske kuće i prijete milijunskim kaznama za, kako se izrazio, "izmišljene prekršaje".
Građanska akcija ispred EPH-a još je nedavno upozoravala Mladena Bajića gdje su novci (FOTO: Građanska akcija)
Policijski istražitelji počeli su obilaziti EPH zbog prijave sindikalista Ozrena Matijaševića Državnom odvjetništvu o sumnjivoj privatizaciji Slobodne Dalmacije, a lani se stvar za Pavića dodatno zakomplicirala kada su istražitelji otkrili kako do njega vode krakovi afere "Kamensko", jer je sudjelovao u transakcijama s ljudima Miroslava Kutle koji su novac dobiven od spomenute Pavićeve tvrtke Com.com preusmjerili na preuzimanje kasnije propale zagrebačke tekstilne industrije. "Novosti" su glavninu tih transakcija otkrile više od godinu dana prije nego što ih je Karamarkova policija povezala sa slučajem "Kamensko", kada smo početkom 2010. pisali o tome da je Pavićev Com.com prodao koncernu Agrokor Ivice Todorića udio u tek osnovanoj tvrtci mStart telekomunikacije, koja nije imala imovine ni zaposlenih, niti je bila poslovno aktivna, za čak 43,6 milijuna kuna. Tada je Pavić za 33,6 milijuna kuna kupio od Kutlinih suradnika tvrtku Dalta, a kako su policijski istražitelji kasnije otkrili, Kutlini suradnici Antun Crlenjak i Davor Vlajčević dio novca dobivenog od Pavića iskoristili su za preuzimanje Kamenskog.
Prije nego što će je prodati Paviću za 33,6 milijuna kuna, Kutlini suradnici više su puta preprodali Daltu između svojih različitih tvrtki, svaki put joj povećavajući cijenu, pa su s tako ostvarenim viškom sredstava kupovali dionice Kamenskog. Zbog toga je i vrijednost tvrtke Dalta, za koju je Pavić na kraju platio pet milijuna eura, također bila sumnjiva istražiteljima, tim više što je i ova tvrtka godinama bila potpuno neaktivna, do te mjere da više nije imala ni vlastiti račun. Vrlo je zanimljivo što se na koncu dogodilo s Daltom, no prije toga vratit ćemo se nakratko Pavićevom poreznom dugu. Premda je na razlici između prihoda od prodaje mStart telekomunikacija Todoriću i kupovine Dalte od Kutlinih suradnika Pavićev Com.com 2008. ostvario 10,8 milijuna kuna dobiti, on te godine nije platio nikakav porez na dobit, koji inače iznosi 20 posto. Porez nije platio ni prethodne, 2007. godine, kada je ostvario dobit od 1,4 milijuna kuna, a nije ga obračunavao ni 2009. godine, kada je dobit iznosila pet milijuna kuna, 2010. godine, kada je iznosila 209 tisuća kuna, niti prošle, 2011. godine, kada je ostvario dobit od čak 27,2 milijuna kuna.
Porezničko češljanje
Kroz svih pet spomenutih godina, tijekom kojih je ostvario ukupno 44,6 milijuna kuna dobiti, Pavić je koristio mogućnost da ne plaća porez zbog prenesenog poreznog gubitka iz ranijih godina, odnosno iz 2004., 2005. i 2006. godine, kada je poslovao s negativnim rezultatom. Zakon o porezu na dobit omogućuje da se na osnovu prenesenog gubitka porezna osnovica umanjuje tijekom sljedećih pet godina, što je Pavić zaključno s prošlom godinom iskoristio, a koristio je još i zakonsku mogućnost smanjivanja porezne osnovice za prihode od dividendi i udjela u dobiti tvrtki u vlasništvu Com.coma. Međutim, očigledno je da se negdje pri tim obračunima, prema mišljenju poreznika koji su nakon izbijanja afere "Kamensko" pročešljali poslovanje Com.com-a, ipak dogodila određena utaja. Naime, u bilješkama uz financijske izvještaje Pavićeve tvrtke za prošlu godinu navodi se kako je Com.com tijekom 2011. i 2012. imao porezni nadzor. U bilješkama stoji kako su dana 29. ožujka 2012. u cijelosti podmirene obaveze poreza na dobit utvrđene zapisnikom Porezne uprave od 5. ožujka ove godine. Iz te se informacije ne može saznati koliki je točno porez na dobit Porezna uprava odrezala Paviću, ona tek govori da je porezna obaveza utvrđena i potom plaćena početkom ove godine, pa će se informacije o iznosima naći tek za godinu dana u Com.comovom financijskom izvještaju za 2012. Međutim, iako Pavić u financijskom izvještaju za 2011. navodi da je utvrđenu obavezu plaćanja poreza na dobit podmirio 29. ožujka, on se ipak našao na Linićevom "Popisu dospjelih i neplaćenih dugova" objavljenom 31. srpnja.
Nedavna sudska odluka samo je posljednji pokazatelj da je Pavić s Kutlinim suradnicima trgovao bezvrijednom tvrtkom po cijeni od pet milijuna eura (FOTO: Lupiga.Com)
Taj popis, na koji nitko od objavljenih nije dosad podnio žalbu ili prigovor, obuhvaća dugove utvrđene do 31. ožujka ove godine, a koji nisu plaćeni do trenutka obrade podataka za objavu popisa, pa po njemu izgleda da Pavić još nije podmirio sva dugovanja koja mu je utvrdila Porezna uprava. Vratit ćemo se sada na tvrtku Dalta koju je Pavić 2008. godine kupio od Kutlinih suradnika za 33,6 milijuna kuna, s obzirom da je istu tvrtku za isti iznos prošle godine prodao natrag Kutlinim suradnicima, a ta je transakcija ujedno i glavni razlog što je lani ostvario ogromnu dobit od spomenutih 27,2 milijuna kuna. Pavić je, dakle, tvrtku Dalta 2008. kupio da bi je tri godine kasnije prodao istim ljudima za 33,6 milijuna kuna, a da ta tvrtka, prema riječima stečajnog upravitelja Mate Balenovića, zapravo ne vrijedi ništa.
Balenović se tu našao slučajno jer je u rujnu prošle godine bio od strane Trgovačkog suda u Zagrebu postavljen kao prisilni direktor Dalte na rok od četiri mjeseca, što je sud učinio zato što je ta neaktivna tvrtka postojala samo na papiru, dok njena uprava na čelu s Kutlinom nećakinjom Lidijom Cebović uopće nije funkcionirala, a nadzornom odboru, sastavljenom od Kutlinih suradnika Lidije Matasić, Damira Rihtarića i Antuna Crlenjaka bio je istekao mandat. Za tu tvrtku ne postoji ni transparentan popis dioničara niti je u posljednje četiri godine ispunjavala zakonsku obavezu objave financijskih izvještaja.Balenovićev sudski mandat bio je da sazove glavnu skupštinu dioničara radi imenovanja novog nadzornog odbora, no u međuvremenu je došlo do ponovne prodaje Dalte od strane Pavića, a kao vlasnik dionica se prema Balenovićevim riječima pojavio Davor Vlajčević, čovjek koji je zajedno s Crlenjakom i Rihtarićem bio uključen u preuzimanje Kamenskog.
Partneri u zatvoru
Oni su, dakle, dvaput trgovali Daltom s Pavićem, gdje je on jednom bio kupac, a drugi put prodavatelj, oba puta po cijeni od 33,6 milijuna kuna. Zbog tog visokog iznosa plaćenog za fantomsko poduzeće krajnje je neobičan bio epilog: najnovijim rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu, donesenom 20. srpnja ove godine, sutkinja Vesna Sremac Šoštar po službenoj je dužnosti naložila brisanje Dalte d. d. iz sudskog registra, drugim riječima gašenje te tvrtke. Kao razlog gašenja navodi se članak 70. stavak 3. Zakona o sudskom registru, koji nalaže brisanje tvrtke koja se u danom roku ne uskladi s traženim propisima ili koja tri godine zaredom ne objavljuje financijske izvještaje. Ta sudska odluka samo je posljednji pokazatelj da je Pavić s Kutlinim suradnicima trgovao bezvrijednom tvrtkom po cijeni od pet milijuna eura.
Radnice Kamenskog pred USKOK-om su se pitali "Što se čeka" (FOTO. Novi list)
"Bio sam ne svojom voljom, nego od strane suda imenovan u Daltu na četiri mjeseca tako da mi je početkom godine istekao mandat pa o odluci suda da se firma ugasi ne znam ništa. Ali moguće je da je sud to naložio, to je jedna fantomska firma bez ičega, račun joj je bio ugašen još 2008. godine i s tim fantomom ne želim imati ništa", kazao nam je Balenović, zadovoljan što se više ne mora baviti mutnom tvrtkom. Policijska istraga pokrenuta u slučaju Kamensko zasad je rezultirala kraćim pritvaranjem Vlajčevića i Crlenjaka koncem prošle godine, a potom njihovim ponovnim zatvaranjem u ožujku ove godine zbog nenamjenskog trošenja 14 milijuna kuna državnih sredstava odobrenih 2008. godine Vlajčevićevoj tvrtci Vilinske poljane.
To je bio samo sporedni odvojak afere "Kamensko", koja još nije do kraja razriješena, i u kojoj medijski tajkun Ninoslav Pavić, osim novčanih izdataka koje su mu odrezali poreznici, za sada nije imao neugodnosti kakve su doživjeli Crlenjak i Vlajčević. No porezni dužnik Ninoslav Pavić toliko se isprepleo s Kutlinim ljudima da se ni u slučaju Vilinskih poljana nije moglo zaobići njegovo ime. Lani je, u vrijeme kada je preko Com.coma prodavao Daltu, kupio od Vlajčevića udio u Vilinskim poljanama, tvrtci opterećenoj kriminalnim radnjama za koje se kasnije osumnjičeni njegovi poslovni partneri Crlenjak i Vlajčević. Između ostalog, ta je tvrtka uknjižena i na nekretnine Kamenskog.
Izvor: www.lupiga.com
