HDZ je u prvom krugu lokalnih izbora (samostalno i s koalicijskim partnerima) dobio 166 načelnika, 38 gradonačelnika i 4 župana. To je uvjerljiva pobjeda, ali i lošiji rezultat nego prije četiri godine.






Tko je pobjednik lokalnih izbora? Odgovor na to pitanje nikad nije jednostavan.

U svim ostalim vrstama izbora je pobjednika prilično lako odrediti. Na parlamentarnim izborima pobjednik je onaj tko dobije najviše glasova i/ili sastavi vlast. Predsjednik RH može biti samo jedan. Na izborima za Europski parlament pobjednik je onaj tko dobije najviše eurozastupničkih mandata.

Međutim, lokalni izbori zapravo se sastoje od 576 različitih izbora. Glasa se u 127 gradova, 428 općina, 20 županija i Gradu Zagrebu. Zagreb se pritom uvijek navodi kao kategorija za sebe jer ima posebni status grada-županije.

Da stvar bude još kompliciranija, u svakoj od tih jedinica se biraju izvršna grana lokalne vlasti (gradonačelnici, načelnici i župani) i članovi predstavničkih tijela (općinskih, gradskih i županijskih skupština). Lokalni i regionalni čelnici pritom se biraju dva kruga, jer tek dio kandidata već u prvom krugu uspije dobiti podršku više od polovice birača.

Takva struktura lokalnih izbora znači da više različitih stranaka može proglasiti pobjedu i pronaći argumentaciju za takvu tvrdnju, što se u prošlosti redovito i događalo. I u ovoj izbornoj noći su u brojnim stožerima pred kamerama izražavali zadovoljstvo rezultatom izbora, objašnjavajući kako su ostvarili svoje političke ciljeve.

Kako bismo pokušali dati odgovor na pitanje tko je doista pobjednik lokalnih izbora, Faktograf se odlučio analizirati relevantne brojke. Finalni odgovor na pitanje o pobjedniku lokalnih izbora se, naravno, ne može dati prije drugog kruga. Međutim, već sad se naziru neki vrlo jasni trendovi.

HDZ još uvijek najjači


Ako se promatra ukupni broj izabranih gradonačelnika, načelnika i župana – koje direktno biraju građani pa je time njihov legitimitet ipak veći od onog koji imaju skupštinari – već sad je jasno da će pobjednik izbora u konačnici biti HDZ. Još jednom se potvrdilo da HDZ ima najjaču stranačku organizaciju u Hrvatskoj; već nakon prvog kruga upisali su pobjedu u 208 jedinica lokalne i regionalne samouprave. Što samostalno, što s koalicijskim partnerima dobili su 166 načelnika, 38 gradonačelnika i 4 župana.

U dodatne 63 jedinice lokalne samouprave HDZ-ovi kandidati u drugi krug ulaze kao pobjednici prvog kruga, tj. kao opcija koja je u prvom krugu prikupila najviše glasova birača. U većini tih jedinica – a radi se o 8 županija, 20 gradova i 35 općina – stoga ih je razumno smatrati favoritima.

Usporedimo to sad s rezultatom otprije četiri godine, ostvarenim na lokalnim izborima 2017. Tada je HDZ nakon dva kruga (što samostalno, što s koalicijskim partnerima) dobio 204 općinska načelnika, 62 gradonačelnika i 13 župana.

Drugim riječima, HDZ je još uvijek najjača stranka u Hrvatskoj, ali je slabija nego što je bila prije četiri godine. Već sad je jasno da neće uspjeti ponoviti rezultat koji su ostvarili na lokalnim izborima 2017. godine. Štoviše, u javnoj percepciji još mogu završiti i sa statusom gubitnika, što će ponajviše ovisiti o ishodu izbora u Dalmaciji, tj. prvenstveno u Splitu, Zadru i dalmatinskim županijama.

Smanjuje se biračka baza HDZ-a i SDP-a


Glasove HDZ gubi zahvaljujući usponu stranaka desnice. Iako stranke poput Domovinskog pokreta, Hrvatskih suverenista ili Mosta u prvom krugu lokalnih izbora nisu zapravo upisale niti jednu samostalnu pobjedu, uspjele su HDZ-u oduzeti dovoljno glasova da utječu na njihov rezultat.

Na isti način nagrižen je i rejting SDP-a. Prije četiri godine SDP je mogao proglasiti pobjedu u 125 jedinica lokalne i regionalne samouprave. Samostalno ili s koalicijskim partnerima dobili su 62 općinska načelnika, 27 gradonačelnika i 5 župana.

Nakon ovih izbora ukupni će im skor biti znatno niži. Nakon prvog kruga imaju jednog župana, 11 gradova i 17 općina.

Istodobno na ljevici i liberalnom centru jačaju alternativne opcije, koje oduzimaju glasove SDP-u. Pa tako stranka Možemo nakon prvog kruga nema niti jednu izbornu pobjedu, ali sasvim je jasno da će osvojiti vlast u Gradu Zagrebu, najvažnijoj jedinici lokalne samouprave. Stranka Možemo uspjela je svoje predstavnike uvesti u skupštine u svim jedinicama lokalne samouprave u kojima su se natjecali, a taj se uspjeh očigledno negativno odrazio na rezultat SDP-a, baš kao i rezultat stranke Centar u Splitu.

NAPOMENA: Podaci na kojima je rađena analiza su privremeni. Još uvijek su moguće žalbe koje će utjecati na rezultate izbora, a već je i poznato da će se izbori u manjem broju jedinica lokalne samouprave ponavljati zbog uočenih nepravilnosti.

faktograf