Vrtovi mojeg starog kvarta pristojno su organizirani, ima tu svega, uglavnom voća i povrća koje smo navikli jesti u proljetnim i ljetnim danima. Nije tome tako samo na Vrhovcu, ljudi i drugdje vole imati komad zemlje i osjećati se kako su sami proizveli ono što jedu. Mnoge su uredbe do sada pokušavale ograničiti tu ljudsku navadu, poznatu još valjda od početaka sjedilačkog života Homo sapiensa, poput one o privatizaciji sviju izvora pitke vode u Njemačkoj, no prijedlog direktive Europskoga parlamenta od neki dan kako će se u Uniji moći saditi samo konfekcijsko voće i povrće vrhunac je. Olakšavajuća je okolnost što regulativa ipak nema veze sa sadnjom u privatnim vrtovima. Spominje se zabrana sadnje u svrhu proizvodnje sjemenja (necertificiranog) u svrhu prodaje ali će biti dopuštena u svrhu certifikacije i testiranja. Bez obzira na to, direktiva opasno nalikuje na neka rješenja koja smo već vidjeli u nedavnoj prošlosti.
U ovome svijetu potpune kontrole država, multinacionalki i ostalih moćnih organizacija čovjek se može osjećati paranoično. Još do prije nekoliko mjeseci oazom čovjekova bijega iz te paranoje moglo se smatrati posjedovanje komada zemlje s vrtom i kakvim izvorom pitke vode u sredini. Neki bi tako i definirali osobnu slobodu čovjeka, pogotovo pasionirani čitatelji Huxleya. Čini se kako je ova romantičarska oaza osobne slobode sve dalje od nas. Novom regulativom vrlo vjerojatno prestat će postojati mnoge stare sorte koje će biti gotovo nemoguće zaštititi.
Na popularnim dokumentarnim filmovima o Monsantu i srodnim prehrambenim korporacijama mogli smo vidjeti kako će to zapravo izgledati. U SAD-u je to već dugo realnost i tek se rijetko natprosječno sposobni mogu othrvati pravnim timovima Monsanta u borbi za sadnju i sijanje nekog nestandardiziranog sjemena. Vrsni geopolitičar F.W. Engdahl pisao je mnogo o tome "zakonu o zaštiti Monsanta" kako ga je on nazvao, a čitavu je knjigu "Sjeme uništenja" posvetio djelovanju ove korporacije i njihovoj povezanosti s američkim administracijama.
Uredba o kojoj pišem tek je neupućenima neko iznenađenje jer kako to obično biva takve se promjene, kako kaže Chomsky, događaju postupno. Pisao je o tome u svojoj izvrsnoj knjizi, prevedenoj i u nas prošle godine Thilo Bode. "Krivotvoritelji hrane" knjiga je koja nam opisuje kako su nas do sada na legalan način obmanjivale prehrambene industrije. Zahvaljujući Uredbi više to neće morati činiti, jer će autohtone sorte ubrzo iščeznuti s polica supermarketa. Zapravo mislim i kako ovim prijedlogom Europskoga parlamenta pada u vodu i sve vezano uz izborenu zemlju GMO slobodne zone. Posebno u svjetlu činjenice što se Hrvatska od izvoznika sjemena pretvorila u uvoznika. Uvozimo skoro pedeset posto nekih vrsta, a nekih vrsta kao što je povrće i voće iz uvoza stiže gotovo sto posto.
Pošteno je reći i to kako je ostavljena mogućnost registracije vlastita sjemena, no kao i u slučaju tzv. "zakona o zaštiti Monsanta" u SAD-u, tako i u Uniji takvi su pokušaju osuđeni na velik broj birokratskih i financijskih prepreka koji pogoduju interesima korporacija za proizvodnju hrane. U ovoj igri na geopolitičkoj ploči čini se kako su Monsanto i druge korporacije stekle punu kontrolu nad prehranom tzv. zapadnoga svijeta. Kao dokaz tomu može poslužiti i činjenica kako su vlasti na Novome Zelandu zabranile sadnju vrtova privatnim osobama.
Ideja potpune deregulacije tržišta i ideja kako je sve dopušteno izgleda je u ovome slučaju dobila epilog u krajnjoj regulaciji poput moći korporacija u fašističkom i nacističkom režimu. I tamo je tek korporacijama bilo dopušteno regulirati tržište prilagođujući ga svojim proizvodima u zamjenu za financijsku pomoć moćnicima. U našem slučaju parafraza poznate doskočice mogla bi glasiti: "Ako daš 100 eura liječniku, to je korupcija, a ako daš milijune za političku kampanju budućeg eurobirokrata, to je pametan poslovni potez!".
I ova priča potvrđuje već poznato: Gospodin profit je i u ovome slučaju pobijedio ideje osobnih sloboda, tržišnog natjecanja, osnovnih ljudskih prava i ostalih ideala liberalne demokracije.
Izvor: SEEbiz
