Državne mjere pomoći gospodarstvu u 2021. uvelike će se oslanjati na EU fondove jer se država ne želi dodatno zaduživati. Ugostitelji već spremaju tužbu zbog nedostatnih ovogodišnjih mjera.
Nacionalna udruga ugostitelja priprema tužbu protiv države, odnosno odluka Nacionalnog stožera civilne zaštite kojima je ograničen rad ugostiteljskih objekata do 22 sata, dok je obustavljen rad noćnih klubova, noćnih barova i disko klubova na nacionalnoj razini. Predmet tužbe bit će i odluke Nacionalnog stožera koje se odnose na „niže razine“, primjerice Varaždinsku županiju u kojoj su zbog nepovoljne epidemiološke situacije privremeno uvedene strože mjere kojima su, među ostalim, zatvoreni svi ugostiteljski objekti.
„Interes po udrugama koje smo anketirali je bio 85 do 100 posto da se ide u tužbu. Do sada smo skupili 400 interesenata za tužbu i idemo dalje. Razgovaramo s pravnicima, odvjetnicima i priprema tužbe će trajati nekoliko mjeseci“, kazao nam je Marin Medak, predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja.
Iznos obeštećenja koji će ugostitelji tražiti zbog odluka Nacionalnog stožera civilne zaštite, bilo da je riječ o ograničavanju njihova rada ili privremenoj zabrani, za sada nije poznat. Kako nam veli Medak, do toga se još nije došlo jer su tek u fazi razgovora s odvjetnicima i pravnicima oko buduće tužbe.
„Nema logike da se mene i moj tim, koji se apsolutno pridržava svih epidemioloških mjera, kao i sve druge koji ih se pridržavaju paušalno kažnjava zbog pojedinaca koji se mjera ne pridržavaju. To nema nikakve logike“, ističe Medak.
„Obeštećenje ćemo tražiti, jer ne može nas se zatvarati bez obeštećenja“, veli Medak. Dodaje kako se sutra može donijeti odluka o zatvaranju svih ugostiteljskih objekata, ali ih onda treba obeštetiti kao što to rade druge zemlje, poput Austrije, Njemačke.
„Ne trebam 75 posto prometa kao što Njemačka daje, bio bih sretan i s 50 posto, ali bez obeštećenja ne može“, zaključuje Medak.
Njemačka se od početka studenog nalazi u drugom, nešto blažem zatvaranju gospodarstva s ciljem sprečavanja širenja epidemije koronavirusa. I tamošnji su ugostitelji upozoravali kako rade pod najstrožim uvjetima te tvrdili da ugostiteljstvo nije bilo žarište zaraze, na što ukazuje i Medak. Upozoravali su i da bi za trećinu ugostiteljskih objekata novo zatvaranje moglo značiti kraj.
Novi, nešto blaži lockdown, donio je i dodatne mjere pomoći tvrtkama koje su posebno pogođene ograničenjima te će im država pomoći nadoknadom do 75 posto izgubljenog prometa, u odnosu na ono što su zaradile u studenom prošle godine. Njemačka državna potpora pogođenim poduzećima uslijed zatvaranja dijela gospodarstva u studenom je, kako se procjenjuje, teška 15 milijardi eura (1, 2, 3).
Od ožujka 2020. godine kada se pandemija koronavirusa proširila u Europi, države su donosile posebne mjere pomoći gospodarstvu i građanima. Pregled mjera po članicama Europske unije priredila je Europska konfederacija sindikata, a redovito ih prati i Europska komisija.
Uz direktnu ili indirektnu pomoć poduzećima, većina država članica EU koncentrirala se na programe skraćenog radnog vremena po uzoru na poznati njemački model pomoći za održavanje radnih mjesta.
Njemačka je tako još početkom krize odobrila 750 milijuna eura za pomoć gospodarstvu i građanima, a s aktualnim, nešto blažim zatvaranjem gospodarstva, osigurana su i dodatna sredstva pomoći. Najveći dio tih sredstava odnosi se na kreditna jamstva kako bi tvrtke imale pristup sredstvima.
Njemački program skraćenog radnog vremena (Kurzarbeit) fleksibiliziran je početkom krize te se procjenjuje da će nacionalni proračun koštati oko 10,1 milijardi eura. Država kroz program skraćenog radnog vremena daje potpore za plaće radnika u iznosu od 60 do 87 posto. Iznos potpore ovisi o tome koliko je radno vrijeme skraćeno, a povećava se i ako radnik ima uzdržavano dijete.
No u djelatnostima s kolektivnim ugovorima država može pokriti i cjelokupan iznos neto plaće, kao što je slučaj s filmskom industrijom dok se, primjerice, u kemijskom i metalurškom sektoru pokriva do 90 posto plaće. Na razini lokalnih vlasti, zahvaljujući kolektivnom ugovoru, pokriva se 90 do 95 posto neto plaće radnika.
Pravo na subvencije imaju tvrtke u kojima je ugroženo najmanje 10 posto radnih mjesta. Prije koronakrize te su subvencije mogle dobiti tvrtke u kojima je ugroženo 33 posto radnih mjesta. Potpora za skraćeno radno vrijeme odnosi se i na agencijske radnike, samozaposlene osobe i freelancere na temelju prijavljenog prihoda u prethodnoj godini.
Paket mjera, među ostalim, obuhvatio je i zaštitu podstanara koji ne mogu plaćati stanarinu te je povećan iznos kratkotrajne naknade za nezaposlene, ali i trajanje razdoblja u kojem nezaposlena osoba može primati naknadu. Obiteljima s niskim prihodima osigurana je dodatna potpora povećanjem doplatka za djecu.
Austrijski model potpore za skraćeno radno vrijeme (Kurzarbeiterhilfe) također je fleksibiliziran zbog korona krize, kako bi se spriječilo otpuštanje radne snage. Posebne mjere ugovorene su kolektivnim ugovorom sklopljenim između Gospodarske komore Štajerske (WKO) i krovne sindikalne udruge u Austriji – Austrijske federacije sindikata (ÖGB). Austrijska država, ovisno o visini bruto plaće, pokriva od 80 do 90 posto neto iznosa plaće radnika, a cijeli iznos neto plaće pripravnika. Ugovorena je zaštita od otkaza koja ovisi o duljini korištenja potpore za skraćeno radno vrijeme te se kreće od tri mjeseca za radnike koji su potporu primali dva mjeseca, do 15 mjeseci za one kojima su na potpori do godinu dana, dok će dodatna četiri mjeseca imati radnici kojima država subvencionira plaću dulje od godinu dana.
U okviru mjera pomoći poduzetnicima, Austrija je posebnu pažnju posvetila ugostiteljima za koje je pripremljen paket mjera težak 500 milijuna eura. Tako je ugostiteljima privremeno smanjen PDV na bezalkoholna pića (s 20 na 10 posto). S ciljem povećanja potrošnje povećana je porezna olakšica za poslovne ručkove i večere s 50 na 75 posto. Među ostalim, bonovi za tople obroke radnika do visine osam eura te bonovi za živežne namirnice do dva eura se ne oporezuju. Povećane su gornje paušalne granice za paušaliste s 255 na 400 tisuća eura, što bi trebalo pomoći malim ugostiteljima u ruralnim područjima.
Tvrtke mogu računati na poseban korona fond za pomoć kojim se osiguravaju zajmovi s državnom garancijom, odnosno bespovratna sredstva za kompenzaciju određenih fiksnih troškova poduzeća i industrija pogođenih koronakrizom. Ovisno o gubicima prihoda u odnosu na ranije godine, kroz taj se instrument može pokriti do 75 posto fiksnih troškova. Posebne mjere hitne pomoći osigurane su za mikro poduzeća, samozaposlene, freelancere, umjetnike.
Prvi paket mjera pomoći građanima i gospodarstvu susjedna Slovenija donijela je u rano proljeće, a mjere su tijekom godine produživane, dijelom i modificirane, te je otvorena mogućnost njihova korištenja do sredine iduće godine. To se prije svega odnosi na državnu potporu za isplatu plaća radnicima koji su privremeno na čekanju, kao i isplatu temeljnog dohotka za samozaposlene i mikro poduzetnike, koji do kraja godine iznosi 1.100 eura mjesečno, pod uvjetom da su im prihodi pali najmanje 30 posto u odnosu na isti period prošle godine.
Za radnike koji su privremeno otpušteni država pokriva 80 posto njihove prosječne plaće u punom radnom vremenu, kao i doprinose za socijalna osiguranja. Ta se mjera odnosi i na radnike koji su ostali kod kuće radi čuvanja djece, bilo da vrtići ne rade ili su u nemogućnosti doći na posao zbog epidemioloških mjera koje je država poduzimala ili poduzima s ciljem ublažavanja širenja koronavirusa. Istodobno, radnicima kojima poslodavci ne mogu osigurati najmanje 90 posto uobičajenog radnog vremena država subvencionira do 20 sati tjedno.
Jedna od novijih slovenskih mjera radniku daje mogućnost uzimanja tri slobodna radna dana, a plaću za te dane pokriva zdravstveno osiguranje i bez izdane potvrde liječnika.
Među prvim proljetnim mjerama Slovenije usmjerenim na građane bila je isplata „kriznog bonusa“ umirovljenicima s mirovinama nižim od 700 eura (bonus se kretao u iznosu od 130 do 300 eura), kao i studentima te osobama iz ranjivih skupina s niskim prihodima (150 eura), obiteljima s troje ili više djece (100 do 300 eura), dok su obitelji nižih prihoda s manje od troje djece dobile pomoć od 30 eura po djetetu.
Slovenija je uvela i jednogodišnji moratorij na kredite koji se odnosi i na građane i na tvrtke, a zahtjev za odgodom kreditnih obaveza može se podnijeti najkasnije šest mjeseci nakon završetka epidemije koronavirusa. Za one kojima je odlukama države privremeno zabranjeno poslovanje osigurano je i državno jamstvo u slučajevima da traže odgodu kreditnih obaveza.
Italija, koju je epidemija koronavirusa na proljeće bacila na koljena, procjenjuje kako mjere koje su donošene od početka ožujka imaju fiskalni učinak na razini 2020. godine od 100,3 milijarde eura. U prvom proljetnom krugu pomoći, a kako bi se ublažio pritisak na male tvrtke i kućanstva, uveden je moratorij na plaćanje režija, poreza i kredita. Tvrtkama je osigurano više modela javnih jamstava za očuvanje likvidnosti, omogućene su porezne olakšice, smanjeni porezi na nacionalnoj i regionalnoj razini, uspostavljen model plaćanja obveza prema državi s odgodom.
Mogućnost skraćenog radnog vremena uvedena je za sve radnike, uz subvenciju 80 posto plaće. Potpore za očuvanje radnih mjesta kroz subvenciju plaća radnika mogu se koristiti do kraja 2020. godine, a posebni modeli mjesečnih potpora osigurani su i za samozaposlene radnike te freelancere, kao i sezonske radnike u turizmu.
Početkom travnja, Danci su na tripartitnoj razini postigli dogovor o pomoći tvrtkama koje zbog krize na čekanje moraju poslati najmanje 30 posto radnika ili više od 50 zaposlenih. Pod uvjetom da poslodavac ne otpušta, radnik prima svoju punu plaću, pri čemu država pokriva 75 posto iznosa, a poslodavac ostatak. Određeno je i da radnik za kojeg se traži potpora mora prethodno iskoristiti pravo na godišnji odmor ili slobodne dane, najduže do pet dana.
Osim privremenog subvencioniranja plaća u pogođenim djelatnostima, među ostalim, Danska je uvela privremene naknade za samozaposlene i freelancere, poduzećima je omogućila privremenu pomoć za pokriće fiksnih troškova, donijela mjere koje podupiru investicije i izvoz, kao i privremene mjere pomoći za pojedine industrije, omekšala rokove za plaćanje poreza i doprinosa.
Subvencioniranje isplate plaća, odgoda plaćanja poreza na dobit, poreza na dodanu vrijednost kao i socijalnih doprinosa, mjere su koje sve države članice Europske unije (EU) mogu osmisliti u skladu sa zakonodavstvom Unije kako bi ublažile posljedice pandemije koronavirusa. Osim osiguravanja opskrbe zdravstvenog sustava, u fokusu zajedničke politike su i potpore za građane kako bi se izbjegao “nerazmjeran utjecaj na prihode i radna mjesta te trajni učinak krize”, kao i potpore za poduzeća i osiguravanje likvidnosti financijskog sektora, kako bi mogao podržavati gospodarstvo.
Članice EU mogu izravno odobriti financijsku potporu potrošačima, primjerice za otkazane usluge. S druge strane, poduzećima mogu pomoći osigurati likvidnost, ali i pomoći im da ostanu na tržištu. Tu je i mogućnost nadoknade štete izravno uzrokovane izvanrednim događajima, što se odnosi i na sektore poput turizma i zračnog prijevoza.
Mjere koje su od početka koronakrize osmišljavale države EU u skladu su sa zajedničkom politikom, a potezi koje su vlade poduzimale, prije svega su vezani uz financijsku snagu pojedine države.
Hrvatska je prvi paket od 63 mjere pomoći gospodarstvu predstavila sredinom ožujka, a njihova primjena istekla je nakon šest mjeseci. U ugroženim sektorima poslodavcima je na tri plus tri mjeseca bilo odgođeno plaćanje javnih davanja – poreza na dohodak, poreza na dobit, kao i doprinosa za zdravstveno osiguranje. Ta dugovanja mogu vratiti u 24 rate bez kamata.
Paket mjera sadržavao je moratorij na kreditne obveze tvrtki i građana, osiguranje kredita za tekuću likvidnost, kao i mogućnost reprograma postojećih kredita. Među ostalim mjerama, privremeno su obustavljene deložacije i ovrhe poduzeća i građana, odgođeno je plaćanje cijelog niza pristojbi, a mjere su u nekoliko navrata proširivane (1., 2., 3.).
No dok su druge zemlje EU već s početkom krize uvele potpore za skraćeno radno vrijeme, Hrvatska se odlučila na drugačiji model (iako kroz mjere aktivne politike zapošljavanja ima definiranu potporu za skraćeno radno vrijeme). Od ožujka do kraja svibnja, država je poslodavcima isplaćivala potporu za očuvanje radnih mjesta kroz subvenciju plaće u iznosu od 3.250 kuna (za ožujak), odnosno 4.000 kuna za travanj, svibanj i lipanj. Pritom se poslodavcima preporučalo da radnicima isplate ostatak do njihove pune plaće, ali to nije bila obaveza.
Potpora za skraćeno radno vrijeme uvedena je od lipnja i ta je mjera za očuvanje radnih mjesta još aktivna, a po zaposlenom se može dobiti maksimalna potpora od 2,8 tisuća kuna. Paralelno, s rastom broja zaraženih Covidom-19 u Hrvatskoj i donošenjem strožih epidemioloških mjera, ponovo je reaktivirana i potpora za očuvanje radnih mjesta kroz subvenciju plaće do maksimalno četiri tisuće kuna mjesečno. Tu potporu mogu koristiti svi poslodavci obuhvaćeni odlukama stožera civilne zaštite ili preporukom epidemiologa.
Prema podacima Vlade, nakon drugog rebalansa proračuna za 2020. godinu (kojeg je Sabor izglasao 11. studenog), do kraja rujna za mjere očuvanja radnih mjesta isplaćeno je ukupno 6,9 milijardi kuna, dok je očekivani rashod na razini godine 8,1 milijardi kuna.
Sredstva koja je država već potrošila nadoknadit će se iz EU izvora. Tako je 2,6 milijardi kuna planirano pokriti iz React EU i ESF-a, fondova EU. Većina preostalog troška financirat će se iz SURE programa. Hrvatskoj je putem tog dugoročnog zajma na raspolaganju nešto više od milijardu eura, a Europska komisija već je Hrvatskoj isplatila prvu tranšu od 510 milijuna eura.
Ukupni proračunski trošak države za provedbu mjera pomoći gospodarstvu doseže 18 milijardi kuna. Uz potpore za očuvanje radnih mjesta do kraja rujna osigurano je 1,2 milijarde kuna za Covid mjere – nabavu robnih zaliha, potpore u sportu, kulturi, poljoprivredi, turizmu. Dodatnih 4,8 milijardi kuna odnosi se na zajmove za održanje likvidnosti preko HBOR-a, ali i za likvidnost zdravstva i jedinica lokalne uprave i samouprave. Osim toga, država je poduzećima otpisala gotovo 2,8 milijardi kuna poreza i doprinosa.
Državne financije u 2020. godini snažno je pogodila pandemija koronavirusa. Kada se središnjoj državi priključe lokalne vlasti i izvanproračunski fondovi, minus na kraju godine bit će 29,5 milijardi kuna. Ukupni prihodi proračuna planirani su u iznosu od 131,1 milijarda kuna dok su rashodi na razini 159,9 milijardi kuna.
Domaće gospodarstvo u 2019. godini raslo je 2,9 posto. Predstavljajući u studenom 2019. godine saborskim zastupnicima proračun za 2020. godinu, premijer Andrej Plenković istaknuo je kako će on biti „u funkciji rasta i razvoja i u funkciji stvaranja još poticajnijih uvjeta za poslovanje poduzetnika“.
„Ukratko, ovakav proračun omogućava zdrav rast, veća ulaganja i bolji standard naših sugrađana“, poručio je tada Plenković.
Pandemija koronavirusa poremetila je te planove, ali stanje je i dalje bolje nego što se očekivalo na početku širenja Covida-19 u Hrvatskoj. Na proljeće se činilo da bi zatvaranje gospodarstva, ako ga bude pratila i neuspješna turistička sezona, u pitanje moglo dovesti stotine tisuća radnih mjesta pa i isplatu plaća i mirovina. To se nije dogodilo. Rebalans proračuna pokazao je kako je Hrvatska prošla bolje od očekivanog, iako nitko ne može znati kako će se zdravstvena kriza razvijati i kakve će posljedice prouzročiti za javne financije, gospodarstvo i građane.
Vlada je svibanjskim rebalansom proračuna predvidjela gospodarski pad od 9,4 posto, da bi posljednjim rebalansom poboljšala očekivanja. Sad predviđa da će BDP u 2020. pasti osam posto. Proračunski prihodi su za 9,2 posto veći nego što je Vlada predvidjela rebalansom iz svibnja; od poreza i doprinosa je prikupljeno oko 7,5 milijardi kuna više nego je planirano. To naravno ne znači da je slika sjajna – porezni prihodi su u odnosu na 2019. godinu manji za čak 12 milijardi kuna.
I dok proračun za 2020. godinu, kako je kazao Plenković prilikom donošenja njegova rebalansa i proračuna za 2021. godinu, treba držati u svojevrsnim zagradama, državne financije za narednu godinu predstavljaju tranziciju prema stanju u gospodarstvu kakvo je bilo prije koronakrize.
Vlada u 2021. godini optimistično predviđa gospodarski rast od pet posto. Proračunski minus predviđa se na razini 2,9 posto BDP-a, odnosno 11,56 milijardi kuna (nakon ovogodišnjih 29,5 milijardi kuna ili 8 posto BDP-a; Vlada, točka 4.2).
Ukupni prihodi planirani su u iznosu od 147,26 milijardu kuna, što je za 12,3 posto više u odnosu na prihode planirane prijedlogom rebalansa proračuna za 2020. godinu. Ukupni rashodi planirani su u iznosu od 157,9 milijardi kuna ili 1,5 posto više u odnosu na rebalans za 2020. godinu.
Država očekuje da će prihodi od poreza iduće godine dosegnuti 79,5 milijardi kuna (10,4 posto više nego u 2020. godini), a od doprinosa namjeravaju uprihoditi 24,6 milijardi kuna (8,4 posto više nego u 2020. godini).
No dok se država u 2020. godini snažno zaduživala kako bi sanirala posljedice epidemije koronavirusa, u 2021. godini snažnije računa na povlačenje EU sredstava. Proračunska stavka EU pomoći povećana je za gotovo 30 posto – na gotovo 25 milijardi kuna.
„Značajan učinak na prihode proračuna imat će i povlačenje sredstva iz EU fondova, ponajprije iz tekućeg Višegodišnjeg financijskog okvira 2014.- 2020., ali se predviđaju i nova sredstva iz Višegodišnjeg financijskog okvira 2021. – 2027. Nadalje, u fiskalne projekcije uključeno je i korištenje sredstava iz novog instrumenta EU Nove generacije, koja će se usmjeriti za pomoć u likvidnosti gospodarstvu, za očuvanje i potporu otvaranju radnih mjesta te za jačanje oporavka i otpornosti gospodarstva kroz razvojne, strateške i reformske projekte, za što je predviđeno gotovo 6 milijardi eura bespovratnih sredstava do kraja 2026. godine te 3,6 milijardi eura zajmova. To će, uz održive javne financije, omogućiti brzi oporavak ekonomije“, navodi Vlada prijedlogom državnih financija za 2021. godinu i proračunskim projekcijama za naredne dvije godine.
Ta vladina očekivanja iskazana su prije no što su Mađarska i Poljska sredinom studenog povukle dugo najavljivane poteze i blokirale europski proračun i plan oporavka, ne želeći da se isplate iz europskog proračuna uvjetuju poštivanjem vladavine prava.
Na srpanjskom summitu, naime, postignut je politički dogovor o sedmogodišnjem EU proračunu i fondu za oporavak. No zbog poteza Budimpešte i Varšave sredinom studenog europski čelnici vratili su se istoj temi.
Njemačka koja predsjedava Vijećem EU očekuje da će rješenje spora naći za nekoliko dana.
“U posljednjoj smo fazi pregovora, nije lako, kako svi znamo”, poručio je Heiko Maas, njemački ministar vanjskih poslova, navodeći kako je „apsolutno siguran“ da će se u narednim danima moći donijeti odluke koje se tiču proračuna EU i plana za oporavak, što će dovesti do deblokade novca.
Hrvatskoj je iz zajedničkog europskog proračuna te za saniranje gospodarskih, zdravstvenih i drugih posljedica epidemije koronavirusa u narednim godinama na raspolaganju 22 milijarde eura. Koliko će predviđenih sredstava iskoristiti, ovisi o njenoj umješnosti. Iako se proračunom za 2021. godinu očekuje značajniji rast EU komponente, tek će se vidjeti koliko će planiranog novca doista i biti povučeno.
Prema proračunskim planovima Vlade, u narednoj se godini Covid-mjere planiraju financirati iz sredstava EU-a u iznosu od 2,1 milijardu kuna, dok bi se iz nacionalnih sredstava izdvojilo 100 milijuna kuna. No, iako je 2021. godina pred vratima, Vlada još uvijek nema razrađene mjere pomoći gospodarstvu za iduću godinu.
„Kada govorimo u kontekstu očuvanja radnih mjesta, svjesni smo da epidemiološka situacija nije najpovoljnija i isplanirali smo određena sredstva za sljedeću godinu. Očekujemo da ćemo kroz sljedećih mjesec dana definirati mjere kako će izgledati, barem u prvom kvartalu”, poručio je Josip Aladrović, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, dodavši kako je “trenutno ono s čime raspolažemo oko 2 i pol milijarde kuna” koje bi trebale pomoći poduzetnicima za početak godine, za prvi kvartal ili prva četiri najteža mjeseca.
Hoće li mjere koje će se „definirati kroz sljedeći mjesec dana“ sadržavati i obeštećenja ugostitelja čiji se rad ograničava, tek treba vidjeti. Njihov pritisak prema Vladi jača te je nakon najave podizanja tužbe od strane Nacionalne udruge ugostitelja slična najava stigla i iz novoosnovane Udruge noćnih klubova koja će tražiti i obeštećenje za proljetni lockdown.
Eventualne buduće kompenzacije specifičnim djelatnostima, ako ih uspiju dogovoriti s Vladom, imat će utjecaja na proračun za 2021. Koji će, jasno je već sad, morati biti rebalansiran ako se Vlada RH namjerava pridržavati svih preuzetih obaveza. Naime, Vlada je proračun za iduću godinu izradila ne računajući na dogovoreno povećanje osnovice za izračun plaća u javnom sektoru od četiri posto, što će je koštati oko milijardu kuna.
faktograf
Nacionalna udruga ugostitelja priprema tužbu protiv države, odnosno odluka Nacionalnog stožera civilne zaštite kojima je ograničen rad ugostiteljskih objekata do 22 sata, dok je obustavljen rad noćnih klubova, noćnih barova i disko klubova na nacionalnoj razini. Predmet tužbe bit će i odluke Nacionalnog stožera koje se odnose na „niže razine“, primjerice Varaždinsku županiju u kojoj su zbog nepovoljne epidemiološke situacije privremeno uvedene strože mjere kojima su, među ostalim, zatvoreni svi ugostiteljski objekti.
„Interes po udrugama koje smo anketirali je bio 85 do 100 posto da se ide u tužbu. Do sada smo skupili 400 interesenata za tužbu i idemo dalje. Razgovaramo s pravnicima, odvjetnicima i priprema tužbe će trajati nekoliko mjeseci“, kazao nam je Marin Medak, predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja.
Iznos obeštećenja koji će ugostitelji tražiti zbog odluka Nacionalnog stožera civilne zaštite, bilo da je riječ o ograničavanju njihova rada ili privremenoj zabrani, za sada nije poznat. Kako nam veli Medak, do toga se još nije došlo jer su tek u fazi razgovora s odvjetnicima i pravnicima oko buduće tužbe.
„Nema logike da se mene i moj tim, koji se apsolutno pridržava svih epidemioloških mjera, kao i sve druge koji ih se pridržavaju paušalno kažnjava zbog pojedinaca koji se mjera ne pridržavaju. To nema nikakve logike“, ističe Medak.
„Obeštećenje ćemo tražiti, jer ne može nas se zatvarati bez obeštećenja“, veli Medak. Dodaje kako se sutra može donijeti odluka o zatvaranju svih ugostiteljskih objekata, ali ih onda treba obeštetiti kao što to rade druge zemlje, poput Austrije, Njemačke.
„Ne trebam 75 posto prometa kao što Njemačka daje, bio bih sretan i s 50 posto, ali bez obeštećenja ne može“, zaključuje Medak.
Njemačka – poduzetnicima se nadoknađuje do 75 posto izgubljenog prometa
Njemačka se od početka studenog nalazi u drugom, nešto blažem zatvaranju gospodarstva s ciljem sprečavanja širenja epidemije koronavirusa. I tamošnji su ugostitelji upozoravali kako rade pod najstrožim uvjetima te tvrdili da ugostiteljstvo nije bilo žarište zaraze, na što ukazuje i Medak. Upozoravali su i da bi za trećinu ugostiteljskih objekata novo zatvaranje moglo značiti kraj.
Novi, nešto blaži lockdown, donio je i dodatne mjere pomoći tvrtkama koje su posebno pogođene ograničenjima te će im država pomoći nadoknadom do 75 posto izgubljenog prometa, u odnosu na ono što su zaradile u studenom prošle godine. Njemačka državna potpora pogođenim poduzećima uslijed zatvaranja dijela gospodarstva u studenom je, kako se procjenjuje, teška 15 milijardi eura (1, 2, 3).
Od ožujka 2020. godine kada se pandemija koronavirusa proširila u Europi, države su donosile posebne mjere pomoći gospodarstvu i građanima. Pregled mjera po članicama Europske unije priredila je Europska konfederacija sindikata, a redovito ih prati i Europska komisija.
Uz direktnu ili indirektnu pomoć poduzećima, većina država članica EU koncentrirala se na programe skraćenog radnog vremena po uzoru na poznati njemački model pomoći za održavanje radnih mjesta.
Njemačka je tako još početkom krize odobrila 750 milijuna eura za pomoć gospodarstvu i građanima, a s aktualnim, nešto blažim zatvaranjem gospodarstva, osigurana su i dodatna sredstva pomoći. Najveći dio tih sredstava odnosi se na kreditna jamstva kako bi tvrtke imale pristup sredstvima.
Njemački program skraćenog radnog vremena (Kurzarbeit) fleksibiliziran je početkom krize te se procjenjuje da će nacionalni proračun koštati oko 10,1 milijardi eura. Država kroz program skraćenog radnog vremena daje potpore za plaće radnika u iznosu od 60 do 87 posto. Iznos potpore ovisi o tome koliko je radno vrijeme skraćeno, a povećava se i ako radnik ima uzdržavano dijete.
No u djelatnostima s kolektivnim ugovorima država može pokriti i cjelokupan iznos neto plaće, kao što je slučaj s filmskom industrijom dok se, primjerice, u kemijskom i metalurškom sektoru pokriva do 90 posto plaće. Na razini lokalnih vlasti, zahvaljujući kolektivnom ugovoru, pokriva se 90 do 95 posto neto plaće radnika.
Pravo na subvencije imaju tvrtke u kojima je ugroženo najmanje 10 posto radnih mjesta. Prije koronakrize te su subvencije mogle dobiti tvrtke u kojima je ugroženo 33 posto radnih mjesta. Potpora za skraćeno radno vrijeme odnosi se i na agencijske radnike, samozaposlene osobe i freelancere na temelju prijavljenog prihoda u prethodnoj godini.
Paket mjera, među ostalim, obuhvatio je i zaštitu podstanara koji ne mogu plaćati stanarinu te je povećan iznos kratkotrajne naknade za nezaposlene, ali i trajanje razdoblja u kojem nezaposlena osoba može primati naknadu. Obiteljima s niskim prihodima osigurana je dodatna potpora povećanjem doplatka za djecu.
Austrija – poseban korona fond
Austrijski model potpore za skraćeno radno vrijeme (Kurzarbeiterhilfe) također je fleksibiliziran zbog korona krize, kako bi se spriječilo otpuštanje radne snage. Posebne mjere ugovorene su kolektivnim ugovorom sklopljenim između Gospodarske komore Štajerske (WKO) i krovne sindikalne udruge u Austriji – Austrijske federacije sindikata (ÖGB). Austrijska država, ovisno o visini bruto plaće, pokriva od 80 do 90 posto neto iznosa plaće radnika, a cijeli iznos neto plaće pripravnika. Ugovorena je zaštita od otkaza koja ovisi o duljini korištenja potpore za skraćeno radno vrijeme te se kreće od tri mjeseca za radnike koji su potporu primali dva mjeseca, do 15 mjeseci za one kojima su na potpori do godinu dana, dok će dodatna četiri mjeseca imati radnici kojima država subvencionira plaću dulje od godinu dana.
U okviru mjera pomoći poduzetnicima, Austrija je posebnu pažnju posvetila ugostiteljima za koje je pripremljen paket mjera težak 500 milijuna eura. Tako je ugostiteljima privremeno smanjen PDV na bezalkoholna pića (s 20 na 10 posto). S ciljem povećanja potrošnje povećana je porezna olakšica za poslovne ručkove i večere s 50 na 75 posto. Među ostalim, bonovi za tople obroke radnika do visine osam eura te bonovi za živežne namirnice do dva eura se ne oporezuju. Povećane su gornje paušalne granice za paušaliste s 255 na 400 tisuća eura, što bi trebalo pomoći malim ugostiteljima u ruralnim područjima.
Tvrtke mogu računati na poseban korona fond za pomoć kojim se osiguravaju zajmovi s državnom garancijom, odnosno bespovratna sredstva za kompenzaciju određenih fiksnih troškova poduzeća i industrija pogođenih koronakrizom. Ovisno o gubicima prihoda u odnosu na ranije godine, kroz taj se instrument može pokriti do 75 posto fiksnih troškova. Posebne mjere hitne pomoći osigurane su za mikro poduzeća, samozaposlene, freelancere, umjetnike.
Slovenija – mjere do sredine iduće godine
Prvi paket mjera pomoći građanima i gospodarstvu susjedna Slovenija donijela je u rano proljeće, a mjere su tijekom godine produživane, dijelom i modificirane, te je otvorena mogućnost njihova korištenja do sredine iduće godine. To se prije svega odnosi na državnu potporu za isplatu plaća radnicima koji su privremeno na čekanju, kao i isplatu temeljnog dohotka za samozaposlene i mikro poduzetnike, koji do kraja godine iznosi 1.100 eura mjesečno, pod uvjetom da su im prihodi pali najmanje 30 posto u odnosu na isti period prošle godine.
Za radnike koji su privremeno otpušteni država pokriva 80 posto njihove prosječne plaće u punom radnom vremenu, kao i doprinose za socijalna osiguranja. Ta se mjera odnosi i na radnike koji su ostali kod kuće radi čuvanja djece, bilo da vrtići ne rade ili su u nemogućnosti doći na posao zbog epidemioloških mjera koje je država poduzimala ili poduzima s ciljem ublažavanja širenja koronavirusa. Istodobno, radnicima kojima poslodavci ne mogu osigurati najmanje 90 posto uobičajenog radnog vremena država subvencionira do 20 sati tjedno.
Jedna od novijih slovenskih mjera radniku daje mogućnost uzimanja tri slobodna radna dana, a plaću za te dane pokriva zdravstveno osiguranje i bez izdane potvrde liječnika.
Među prvim proljetnim mjerama Slovenije usmjerenim na građane bila je isplata „kriznog bonusa“ umirovljenicima s mirovinama nižim od 700 eura (bonus se kretao u iznosu od 130 do 300 eura), kao i studentima te osobama iz ranjivih skupina s niskim prihodima (150 eura), obiteljima s troje ili više djece (100 do 300 eura), dok su obitelji nižih prihoda s manje od troje djece dobile pomoć od 30 eura po djetetu.
Slovenija je uvela i jednogodišnji moratorij na kredite koji se odnosi i na građane i na tvrtke, a zahtjev za odgodom kreditnih obaveza može se podnijeti najkasnije šest mjeseci nakon završetka epidemije koronavirusa. Za one kojima je odlukama države privremeno zabranjeno poslovanje osigurano je i državno jamstvo u slučajevima da traže odgodu kreditnih obaveza.
Mjere u Italiji i Danskoj
Italija, koju je epidemija koronavirusa na proljeće bacila na koljena, procjenjuje kako mjere koje su donošene od početka ožujka imaju fiskalni učinak na razini 2020. godine od 100,3 milijarde eura. U prvom proljetnom krugu pomoći, a kako bi se ublažio pritisak na male tvrtke i kućanstva, uveden je moratorij na plaćanje režija, poreza i kredita. Tvrtkama je osigurano više modela javnih jamstava za očuvanje likvidnosti, omogućene su porezne olakšice, smanjeni porezi na nacionalnoj i regionalnoj razini, uspostavljen model plaćanja obveza prema državi s odgodom.
Mogućnost skraćenog radnog vremena uvedena je za sve radnike, uz subvenciju 80 posto plaće. Potpore za očuvanje radnih mjesta kroz subvenciju plaća radnika mogu se koristiti do kraja 2020. godine, a posebni modeli mjesečnih potpora osigurani su i za samozaposlene radnike te freelancere, kao i sezonske radnike u turizmu.
Početkom travnja, Danci su na tripartitnoj razini postigli dogovor o pomoći tvrtkama koje zbog krize na čekanje moraju poslati najmanje 30 posto radnika ili više od 50 zaposlenih. Pod uvjetom da poslodavac ne otpušta, radnik prima svoju punu plaću, pri čemu država pokriva 75 posto iznosa, a poslodavac ostatak. Određeno je i da radnik za kojeg se traži potpora mora prethodno iskoristiti pravo na godišnji odmor ili slobodne dane, najduže do pet dana.
Osim privremenog subvencioniranja plaća u pogođenim djelatnostima, među ostalim, Danska je uvela privremene naknade za samozaposlene i freelancere, poduzećima je omogućila privremenu pomoć za pokriće fiksnih troškova, donijela mjere koje podupiru investicije i izvoz, kao i privremene mjere pomoći za pojedine industrije, omekšala rokove za plaćanje poreza i doprinosa.
Zajednička EU politika
Subvencioniranje isplate plaća, odgoda plaćanja poreza na dobit, poreza na dodanu vrijednost kao i socijalnih doprinosa, mjere su koje sve države članice Europske unije (EU) mogu osmisliti u skladu sa zakonodavstvom Unije kako bi ublažile posljedice pandemije koronavirusa. Osim osiguravanja opskrbe zdravstvenog sustava, u fokusu zajedničke politike su i potpore za građane kako bi se izbjegao “nerazmjeran utjecaj na prihode i radna mjesta te trajni učinak krize”, kao i potpore za poduzeća i osiguravanje likvidnosti financijskog sektora, kako bi mogao podržavati gospodarstvo.
Članice EU mogu izravno odobriti financijsku potporu potrošačima, primjerice za otkazane usluge. S druge strane, poduzećima mogu pomoći osigurati likvidnost, ali i pomoći im da ostanu na tržištu. Tu je i mogućnost nadoknade štete izravno uzrokovane izvanrednim događajima, što se odnosi i na sektore poput turizma i zračnog prijevoza.
Mjere koje su od početka koronakrize osmišljavale države EU u skladu su sa zajedničkom politikom, a potezi koje su vlade poduzimale, prije svega su vezani uz financijsku snagu pojedine države.
Hrvatska – dosadašnje mjere trebale bi se pokriti iz europskih sredstava
Hrvatska je prvi paket od 63 mjere pomoći gospodarstvu predstavila sredinom ožujka, a njihova primjena istekla je nakon šest mjeseci. U ugroženim sektorima poslodavcima je na tri plus tri mjeseca bilo odgođeno plaćanje javnih davanja – poreza na dohodak, poreza na dobit, kao i doprinosa za zdravstveno osiguranje. Ta dugovanja mogu vratiti u 24 rate bez kamata.
Paket mjera sadržavao je moratorij na kreditne obveze tvrtki i građana, osiguranje kredita za tekuću likvidnost, kao i mogućnost reprograma postojećih kredita. Među ostalim mjerama, privremeno su obustavljene deložacije i ovrhe poduzeća i građana, odgođeno je plaćanje cijelog niza pristojbi, a mjere su u nekoliko navrata proširivane (1., 2., 3.).
No dok su druge zemlje EU već s početkom krize uvele potpore za skraćeno radno vrijeme, Hrvatska se odlučila na drugačiji model (iako kroz mjere aktivne politike zapošljavanja ima definiranu potporu za skraćeno radno vrijeme). Od ožujka do kraja svibnja, država je poslodavcima isplaćivala potporu za očuvanje radnih mjesta kroz subvenciju plaće u iznosu od 3.250 kuna (za ožujak), odnosno 4.000 kuna za travanj, svibanj i lipanj. Pritom se poslodavcima preporučalo da radnicima isplate ostatak do njihove pune plaće, ali to nije bila obaveza.
Potpora za skraćeno radno vrijeme uvedena je od lipnja i ta je mjera za očuvanje radnih mjesta još aktivna, a po zaposlenom se može dobiti maksimalna potpora od 2,8 tisuća kuna. Paralelno, s rastom broja zaraženih Covidom-19 u Hrvatskoj i donošenjem strožih epidemioloških mjera, ponovo je reaktivirana i potpora za očuvanje radnih mjesta kroz subvenciju plaće do maksimalno četiri tisuće kuna mjesečno. Tu potporu mogu koristiti svi poslodavci obuhvaćeni odlukama stožera civilne zaštite ili preporukom epidemiologa.
Prema podacima Vlade, nakon drugog rebalansa proračuna za 2020. godinu (kojeg je Sabor izglasao 11. studenog), do kraja rujna za mjere očuvanja radnih mjesta isplaćeno je ukupno 6,9 milijardi kuna, dok je očekivani rashod na razini godine 8,1 milijardi kuna.
Sredstva koja je država već potrošila nadoknadit će se iz EU izvora. Tako je 2,6 milijardi kuna planirano pokriti iz React EU i ESF-a, fondova EU. Većina preostalog troška financirat će se iz SURE programa. Hrvatskoj je putem tog dugoročnog zajma na raspolaganju nešto više od milijardu eura, a Europska komisija već je Hrvatskoj isplatila prvu tranšu od 510 milijuna eura.
Ukupni proračunski trošak države za provedbu mjera pomoći gospodarstvu doseže 18 milijardi kuna. Uz potpore za očuvanje radnih mjesta do kraja rujna osigurano je 1,2 milijarde kuna za Covid mjere – nabavu robnih zaliha, potpore u sportu, kulturi, poljoprivredi, turizmu. Dodatnih 4,8 milijardi kuna odnosi se na zajmove za održanje likvidnosti preko HBOR-a, ali i za likvidnost zdravstva i jedinica lokalne uprave i samouprave. Osim toga, država je poduzećima otpisala gotovo 2,8 milijardi kuna poreza i doprinosa.
Državne financije u 2020. godini snažno je pogodila pandemija koronavirusa. Kada se središnjoj državi priključe lokalne vlasti i izvanproračunski fondovi, minus na kraju godine bit će 29,5 milijardi kuna. Ukupni prihodi proračuna planirani su u iznosu od 131,1 milijarda kuna dok su rashodi na razini 159,9 milijardi kuna.
Proračun za 2021. jako se oslanja na EU fondove
Domaće gospodarstvo u 2019. godini raslo je 2,9 posto. Predstavljajući u studenom 2019. godine saborskim zastupnicima proračun za 2020. godinu, premijer Andrej Plenković istaknuo je kako će on biti „u funkciji rasta i razvoja i u funkciji stvaranja još poticajnijih uvjeta za poslovanje poduzetnika“.
„Ukratko, ovakav proračun omogućava zdrav rast, veća ulaganja i bolji standard naših sugrađana“, poručio je tada Plenković.
Pandemija koronavirusa poremetila je te planove, ali stanje je i dalje bolje nego što se očekivalo na početku širenja Covida-19 u Hrvatskoj. Na proljeće se činilo da bi zatvaranje gospodarstva, ako ga bude pratila i neuspješna turistička sezona, u pitanje moglo dovesti stotine tisuća radnih mjesta pa i isplatu plaća i mirovina. To se nije dogodilo. Rebalans proračuna pokazao je kako je Hrvatska prošla bolje od očekivanog, iako nitko ne može znati kako će se zdravstvena kriza razvijati i kakve će posljedice prouzročiti za javne financije, gospodarstvo i građane.
Vlada je svibanjskim rebalansom proračuna predvidjela gospodarski pad od 9,4 posto, da bi posljednjim rebalansom poboljšala očekivanja. Sad predviđa da će BDP u 2020. pasti osam posto. Proračunski prihodi su za 9,2 posto veći nego što je Vlada predvidjela rebalansom iz svibnja; od poreza i doprinosa je prikupljeno oko 7,5 milijardi kuna više nego je planirano. To naravno ne znači da je slika sjajna – porezni prihodi su u odnosu na 2019. godinu manji za čak 12 milijardi kuna.
I dok proračun za 2020. godinu, kako je kazao Plenković prilikom donošenja njegova rebalansa i proračuna za 2021. godinu, treba držati u svojevrsnim zagradama, državne financije za narednu godinu predstavljaju tranziciju prema stanju u gospodarstvu kakvo je bilo prije koronakrize.
Vlada u 2021. godini optimistično predviđa gospodarski rast od pet posto. Proračunski minus predviđa se na razini 2,9 posto BDP-a, odnosno 11,56 milijardi kuna (nakon ovogodišnjih 29,5 milijardi kuna ili 8 posto BDP-a; Vlada, točka 4.2).
Ukupni prihodi planirani su u iznosu od 147,26 milijardu kuna, što je za 12,3 posto više u odnosu na prihode planirane prijedlogom rebalansa proračuna za 2020. godinu. Ukupni rashodi planirani su u iznosu od 157,9 milijardi kuna ili 1,5 posto više u odnosu na rebalans za 2020. godinu.
Država očekuje da će prihodi od poreza iduće godine dosegnuti 79,5 milijardi kuna (10,4 posto više nego u 2020. godini), a od doprinosa namjeravaju uprihoditi 24,6 milijardi kuna (8,4 posto više nego u 2020. godini).
No dok se država u 2020. godini snažno zaduživala kako bi sanirala posljedice epidemije koronavirusa, u 2021. godini snažnije računa na povlačenje EU sredstava. Proračunska stavka EU pomoći povećana je za gotovo 30 posto – na gotovo 25 milijardi kuna.
„Značajan učinak na prihode proračuna imat će i povlačenje sredstva iz EU fondova, ponajprije iz tekućeg Višegodišnjeg financijskog okvira 2014.- 2020., ali se predviđaju i nova sredstva iz Višegodišnjeg financijskog okvira 2021. – 2027. Nadalje, u fiskalne projekcije uključeno je i korištenje sredstava iz novog instrumenta EU Nove generacije, koja će se usmjeriti za pomoć u likvidnosti gospodarstvu, za očuvanje i potporu otvaranju radnih mjesta te za jačanje oporavka i otpornosti gospodarstva kroz razvojne, strateške i reformske projekte, za što je predviđeno gotovo 6 milijardi eura bespovratnih sredstava do kraja 2026. godine te 3,6 milijardi eura zajmova. To će, uz održive javne financije, omogućiti brzi oporavak ekonomije“, navodi Vlada prijedlogom državnih financija za 2021. godinu i proračunskim projekcijama za naredne dvije godine.
Blokada Mađarske i Poljske zbog neslaganja s vladavinom prava
Ta vladina očekivanja iskazana su prije no što su Mađarska i Poljska sredinom studenog povukle dugo najavljivane poteze i blokirale europski proračun i plan oporavka, ne želeći da se isplate iz europskog proračuna uvjetuju poštivanjem vladavine prava.
Na srpanjskom summitu, naime, postignut je politički dogovor o sedmogodišnjem EU proračunu i fondu za oporavak. No zbog poteza Budimpešte i Varšave sredinom studenog europski čelnici vratili su se istoj temi.
Njemačka koja predsjedava Vijećem EU očekuje da će rješenje spora naći za nekoliko dana.
“U posljednjoj smo fazi pregovora, nije lako, kako svi znamo”, poručio je Heiko Maas, njemački ministar vanjskih poslova, navodeći kako je „apsolutno siguran“ da će se u narednim danima moći donijeti odluke koje se tiču proračuna EU i plana za oporavak, što će dovesti do deblokade novca.
Nema garancije da ćemo povući EU sredstva
Hrvatskoj je iz zajedničkog europskog proračuna te za saniranje gospodarskih, zdravstvenih i drugih posljedica epidemije koronavirusa u narednim godinama na raspolaganju 22 milijarde eura. Koliko će predviđenih sredstava iskoristiti, ovisi o njenoj umješnosti. Iako se proračunom za 2021. godinu očekuje značajniji rast EU komponente, tek će se vidjeti koliko će planiranog novca doista i biti povučeno.
Prema proračunskim planovima Vlade, u narednoj se godini Covid-mjere planiraju financirati iz sredstava EU-a u iznosu od 2,1 milijardu kuna, dok bi se iz nacionalnih sredstava izdvojilo 100 milijuna kuna. No, iako je 2021. godina pred vratima, Vlada još uvijek nema razrađene mjere pomoći gospodarstvu za iduću godinu.
„Kada govorimo u kontekstu očuvanja radnih mjesta, svjesni smo da epidemiološka situacija nije najpovoljnija i isplanirali smo određena sredstva za sljedeću godinu. Očekujemo da ćemo kroz sljedećih mjesec dana definirati mjere kako će izgledati, barem u prvom kvartalu”, poručio je Josip Aladrović, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, dodavši kako je “trenutno ono s čime raspolažemo oko 2 i pol milijarde kuna” koje bi trebale pomoći poduzetnicima za početak godine, za prvi kvartal ili prva četiri najteža mjeseca.
Hoće li mjere koje će se „definirati kroz sljedeći mjesec dana“ sadržavati i obeštećenja ugostitelja čiji se rad ograničava, tek treba vidjeti. Njihov pritisak prema Vladi jača te je nakon najave podizanja tužbe od strane Nacionalne udruge ugostitelja slična najava stigla i iz novoosnovane Udruge noćnih klubova koja će tražiti i obeštećenje za proljetni lockdown.
Eventualne buduće kompenzacije specifičnim djelatnostima, ako ih uspiju dogovoriti s Vladom, imat će utjecaja na proračun za 2021. Koji će, jasno je već sad, morati biti rebalansiran ako se Vlada RH namjerava pridržavati svih preuzetih obaveza. Naime, Vlada je proračun za iduću godinu izradila ne računajući na dogovoreno povećanje osnovice za izračun plaća u javnom sektoru od četiri posto, što će je koštati oko milijardu kuna.
faktograf
