Što se razmišljanje češće i postojanije njima bavi, dve stvari ispunjavaju dušu uvijek novim i sve većim divljenjem i strahopoštovanjem: zvjezdano nebo iznad mene i moralni zakon u meni... Nezrelost je nesposobnost korištenja inteligencije bez tuđeg vođstva... Moralnost nije doktrina koja nam pojašnjava kako da budemo sretni, nego kako da sebe učinimo vrijednim da budemo sretni.

Donosimo vam Kantove mudre misli:

Što se razmišljanje češće i postojanije njima bavi, dve stvari ispunjavaju dušu uvijek novim i sve većim divljenjem i strahopoštovanjem: zvjezdano nebo iznad mene i moralni zakon u meni.

Onaj ko je okrutan prema životinjama težak je i u svome odnosu prema ljudima. O čovjekovom srcu možemo suditi prema njegovom odnosu prema životinjama.


Nezrelost je nesposobnost korištenja inteligencije bez tuđeg vođstva.

Prema zakonu čovjek je kriv ukoliko naruši prava drugih ljudi. Prema etici on je kriv ukoliko samo pomisli da to učini.


Biti znači činiti.

Nije božija volja da mi budemo samo tako sretni, nego da se trudimo u vlastitom usrećivanju.

Svo naše znanje počinje sa osjetilima, onda produži do razumijevanja i završi sa razumom. Ne postoji ništa više od razuma.

Moralnost nije doktrina koja nam pojašnjava kako da budemo sretni, nego kako da sebe učinimo vrijednim da budemo sretni.

Sa laži, čovjek poništava svoj dignitet čovjeka.

Iskustvo bez teorije je slijepo, ali teorija bez iskustva je samo intelektualna igra.

Sreća nije ideal razuma, nego imaginacije.

Morao sam da uklonim znanje kako bih napravio mjesta vjerovanju.


Od tako pokvarenog drveta od kakvog je čovjek napravljen, ništa vrijedno se ne može napraviti.

Bez svake sumnje svo naše znanje počinje sa iskustvom.

Živi svoj život tako da misliš da će svako tvoje djelo postati univerzalni zakon.

Nauka je organizovano znanje. Mudrost je organizovani život.

Čak i filozofi će hvaliti rat govoreći da on čini čovječanstvo plemenitim zaboravljajući na Grka koji je davno rekao: „Rat je loš zato što rađa više zla, nego što ga ubija.“

Kada čovjek sebe učini crvom ne smije se žaliti kada neko stane na njega.

Nije neophodno da čim živim, živim sretno, ali je neophodno da čim živim, živim časno.

Religija je prepoznavanje svih naših dužnosti kroz božanske komande.

Metafizika je tamni okean bez pristaništa i svetionika na čijoj obali leže mnoge filozofske olupine.

Iako svo naše znanje počinje sa iskustvom, ne znači automatski da ono jedino nastaje iz iskustva.

Osnovna terminologija Kantove filozofije

A priori = nešto što je prije iskustva, odnosno, nešto što je nezavisno od iskustva

A posteriori = ono što je poslije iskustva, odnosno, ono što je iz iskustva

Imanentno = unutra, u iskustvu

Transcendentno = sa one strane; prelazi granice iskustva

Transcendentalno= uslov iskustva; ono što je izvan iskustva ali omogućava iskustvo

Estetika = od riječi aestetos što znači čulno, osjetilno

Njemački filozof Imanuel Kant začetnik je njemačke klasične filozofije, jedan od najuticajnijih filozofa čije je djelo donijelo revolucionarne promjene u modernoj filozofiji. Kant je rođen 22. aprila 1724. godine, a umro je 12. februara 1804. godine.  Njegova najznačajnija djela su "Kritika čistog uma", "Kritika praktičnog uma", "Kritika moći suđenja", "Opšta istorija prirode i teorije neba" i druga.

Kant je poznat po filozofskoj doktrini koja se naziva transcendentalni idealizam i djelima na polju etike, ali i po tome što je formulisao kategorički imperativ. On je imao veliki uticaj na romantičke i idealističke filozofe devetnaestog vijeka, a njegov rad je bio polazna tačka za Hegela.


Izvor: 6yka