Ruski vjesnik za svoje čitatelje objavljuje teze iz izvanrednog obraćanja predsjednika Vladimira Putina Federalnoj skupštini povodom primanja Krima i Sevastopolja u sastav RF. Putin je govorio o Krimu, Ukrajini, poziciji zapadnih zemalja, paralelama s kosovskim presedanom, odnosu prema NATO-u i mogućim sankcijama Zapada prema Rusiji.



O Krimu

Tijekom svog obraćanja Putin je situaciju u kojoj se Krim nalazi izvan granica Rusije nazvao „nedopustivom povijesnom nepravdom“. Prema njegovim riječima, odluku o predaji Krima Ukrajini donio je sovjetski lider Nikita Hruščov, kršeći pritom ustavne norme.

„Ta odluka je donesena uz očigledno kršenje ustavnih normi koje su vrijedile čak i u ono vrijeme. Pitanje je riješeno u kuloarima, u uskom krugu ljudi“, rekao je Putin. 


„Imamo razloga smatrati da se famozna politika 'obuzdavanja' Rusije, provođena u 18., 19. i 20. stoljeću, nastavlja i danas.“


„Svih ovih godina obični građani, kao i mnoge javne osobe, više puta su pokretali ovu temu. Govorili su da je Krim povijesno ruska zemlja, a Sevastopolj ruski grad. Da, mi smo sve to dobro znali, osjećali i srcem i dušom, ali morali smo poći od postojeće situacije i na novoj osnovi graditi dobrosusjedske odnose s neovisnom Ukrajinom“, nastavio je Putin.

„Krim je naše zajedničko dobro i najvažniji čimbenik stabilnosti u regiji. Ovaj strateški značajni teritorij treba se nalaziti pod snažnom i stabilnom vlašću, koja zapravo može biti samo ruska“, istaknuo je predsednik RF. 


O Rusima u Ukrajini


Prema riječima šefa države, stanovnici Ukrajine čiji je materinji jezik ruski umorni su od pokušaja provođenja „prisiljene asimilacije“. „Neprekidno su poduzimani pokušaji da se Rusima oduzme povijesno sjećanje, a ponekad i materinji jezik, te da se prisilno asimiliraju“, izjavio je Putin.

Putin je istaknuo je da će Rusija uvijek štititi interese građana koji govore ruski. „U Ukrajini žive i živjet će milijuni Rusa, građana koji govore ruski, te će Rusija uvijek štititi njihove interese političkim, diplomatskim i pravnim sredstvima. Međutim, prije svega bi sama Ukrajina trebala biti zainteresirana da se prava i interesi ovih ljudi poštuju, jer u tome je garancija stabilnosti, ukrajinske državnosti i teritorijalnog integriteta zemlje“, rekao je Putin. 


„Iz prakse Savjeta sigurnosti ne proizlazi nikakva generalna zabrana jednostranog proglašenja neovisnosti. Opće međunarodno pravo ne sadrži nikakvu primjenjivu zabranu proglašenja neovisnosti.



O budućnosti Ukrajine
 

Putin je istaknuo da Rusija ne želi propast Ukrajine. „Želio bih da me saslušate, dragi prijatelji. Nemojte vjerovati onima koji vas plaše Rusijom, koji govore o tome da će nakon Krima uslijediti druge regije. Ne želimo podjelu Ukrajine. Nama to nije potrebno“, izjavio je predsjednik RF. 


O vlasti u Kijevu


„Glavni akteri prevrata su bili nacionalisti, neonacisti, rusofobi i antisemiti – upravo oni u velikoj mjeri danas još uvijek kontroliraju život u Ukrajini“, rekao je predsjednik RF.

„Jasno je i da u Ukrajini zasad ne postoji legitimna izvršna vlast. Nemamo s kim razgovarati, mnoge državne organe su uzurpirali samozvanci. Pritom oni ništa u zemlji ne kontroliraju, već se sami, želim to istaknuti, često nalaze pod kontrolom radikalnih struja. Kod nekih ministara sadašnje vlasti možete biti primljeni jedino ako to dopuste teroristi s Majdana. To nije šala, to je stvarnost suvremenog života“, izjavio je Putin. 


O potezima Zapada







Krim i Sevastopolj postaju dio Rusije
Ruska Federacija dobiva dvije nove federalne jedinice: Republiku Krim i grad od federalnog značaja Sevastopolj. To znači da sad RF ima ukupno 85 subjekata. Proces integracije novih teritorija u politički, ekonomski, pravni, prometni i obrazovni sustav RF nije jednostavan i potrajat će najvjerojatnije do kraja 2014.




„U slučaju Ukrajine naši zapadni partneri su prešli crtu, ponašali su se grubo, neodgovorno i neprofesionalno“, rekao je Putin. Istaknuo je da su zapadne zemlje odlično znale da na poluotoku Krimu žive milijuni Rusa. „Rusija se našla u poziciji iz se koje više nije mogla povući“, izjavio je Putin. 


O NATO-u


Komentarirajući izjave o mogućem proširenju suradnje Ukrajine s NATO-om, Putin je rekao: „Nismo protiv suradnje s NATO-om, nikako, samo smo protiv toga da jedna vojna alijansa – NATO i pored svih unutarnjih procesa ostaje vojna organizacija – protiv smo toga da se jedna vojna organizacija počne ponašati kao gazda pored naše ograde, pored naše kuće ili na našim povijesnim teritorijama“. 


O međunarodnom pravu i kosovskom presedanu


Putin je izjave EU i SAD-a o tome da Rusija krši norme međunarodnog prava nazvao „iznenađujućim cinizmom“. Prema njegovim riječima, situacija na Krimu je potpuno analogna situaciji u kojoj su zapadne države priznale neovisnost Kosova. Citirao je odluku Međunarodnog suda UN-a donesenu tim povodom: „Iz prakse Vijeća sigurnosti ne proizlazi nikakva generalna zabrana jednostranog proglašenja neovisnosti. Opće međunarodno pravo ne sadrži nikakvu primjenjivu zabranu proglašenja neovisnosti.“

Predsjednik je citirao deklaraciju koju je SAD usvojio u vezi sa situacijom na Kosovu. Ovaj dokument navodi da deklaracije o neovisnosti mogu kršiti unutarnje zakonodavstvo zemlje, ali to ne znači da dolazi do kršenja međunarodnog prava. „Sami su to napisali, objavili cijelom svetu, pritisli sve, a sad se bune. Zbog čega?“, rekao je Putin. 


O sankcijama


„Danas nam prijete sankcijama, ali tako živimo u uvjetima u kojima vlada niz restrikcija, koje su za nas vrlo bitne, za našu ekonomiju, za našu zemlju“, rekao je Putin.

Podsjetio da su još za vrijeme Hladnog rata SAD, a zatim i druge zemlje, zabranile da se u SSSR-u prodaje čitav niz visokotehnoloških i tehničkih proizvoda. Ova zabrana je samo formalno ukinuta, smatra Putin.

„U stvarnosti mnoge zabrane vrijede i danas. Ukratko rečeno, imamo razloga smatrati da se famozna politika ‘obuzdavanja’ Rusije, provođena u 18., 19. i 20. stoljeću, nastavlja i danas. Neprekidno nas pokušavaju zbiti u kut, zato što imamo neovisan stav, zato što taj stav branimo, zato što stvari nazivamo njihovim pravim imenima i nismo licemjeri“, rekao je ruski lider. 


O međunarodnoj reakciji


„Gajimo zahvalnost prema svima koji se s razumijevanjem odnose prema našim postupcima na Krimu. Zahvalni smo narodu Kine, čije rukovodstvo je razmatralo i razmatra situaciju oko Ukrajine i Krima u njenoj povijesnoj i političkoj perspektivi. Izuzetno poštujemo suzdržanost i objektivnost Indije“, rekao je Putin.

Obratio se i Nijemcima te ih podsjetio da, kad je donesena odluka o ujedinjenju Istočne i Zapadne Nemačke, nisu svi podržali tu inicijativu, ali da je SSSR u potpunosti bio za ovo povijesno ujedinjenje. „Siguran sam da to niste zaboravili, i računam da će građani Njemačke također podržati težnju ruskog naroda, povijesne Rusije za ponovnim uspostavljanjem jedinstva“, istaknuo je predsjednik.


Izvor: ruskivjesnik