Injektiranje i povlačenje dolara s financijskog tržišta jedne države je poput tempirane bombe koja može destabilizirati i potaknuti ratnu mašineriju. Stoga uvijek svaki rat treba sagledavati kroz monetarni i financijski inženjering. U tom smislu još uvijek vrijedi poznata Talleyrandova sintagma «novac je živac rata».
Jedan od mogućih uzroka pokretanja asimetričnih ratova i «induciranih sukoba» je scenarij de-dolarizacije, koju neke zemlje i «suverenistički režimi» primjenjuju kako bi napustili dolar kao platno sredstvo i uveli drugu razmjensku, platnu, nacionalnu valutu. Zemlje BRICS-a i Rusija angažirale su se u politici de-dolarizacije kao dijelu tzv.«nuklearne opcije». Tzv. „Nuklearna opcija“ označava političke opcije i strategije odvraćanja od zapadno-američkog atlantskog bloka na području Euroazije ( uključujući i Ukrajinu) uključujući financijsko-monetarno, energetsko i gospodarsko oružje. Analitičar Tyler Durden ( zerohedge.com) ističe u tom smjeru «That Russia has been pushing for trade arrangements that minimize the participation (and influence) of the US dollar ever since the onset of the Ukraine crisis (and before) is no secret... [ ...] But until now much of this was in the realm of hearsay and general wishful thinking. [...] However, as much as it may trouble the statists to read, Russia is actively pushing on with plans to put the US dollar in the rearview mirror and replace it with a dollar-free system. Ne zaboravimo također da je val de-dolarizacije zahvatio Libiju i Irak kada su tadašnje vlasti odlučile prodavati naftu u eurima, te da mnogi analitičari sumnjaju da je to bio stvaran uzrok vojnih intervencija, jer su SAD nastojale rekuperirati kontrolu nad prodajom nafte iz regije putem petrodolara,
Sve više se govori o procesu-de-globalizacije koji se paralelno razvija sa procesom de-dolarizacije. Naime raste broj glasova u javnosti, kod određenih zemalja trećeg svijeta i grupe BRICS-a koji dovode u pitanje monetarnu i financijsku prevlast američkog dolara u svijetu i svjetskoj trgovini. Rusija s Gazpromom traži od klijenata da isporuku plina plaćaju u drugim valutama. Kina i Južna Koreja su potpisale ugovor koji omogućuje trgovinsku razmjenu nacionalnim valutama. Za SAD situacija nikada nije toliko teška i alarmantna u smislu očuvanja supremacije dolara u trgovinskim globalnim odnosima. Postupna emancipacija od monopola petrodolara bi lako mogla dovesti do emancipacije od uhodanog modela financiranja preko MMF-a, jer zemlje BRICS-a i trećeg svijeta već razmjenjuju devize na razini središnjih banaka koje financiraju trgovinske odnose neovisno od financijske sfere dolara. Indija i Iran su se dogovorili oko modaliteta plaćanja iranske nafte. Naime, Indija uvozi godišnje iranske nafte za 12 milijardi USD, a izbor isplate je zlato. Indija će na taj način postati prva zemlja koja će kupovati iransku naftu zlatom, umjesto američkim dolarima (riječ je tu o petrodolaru koji zamjenjuje „dolar-zlato“ kojeg je napustio Nixon 1971.) Indija i Kina uvoze 1 milijun barela po danu, a jedna i druga su velesile u zalihama zlata. Rusija i Kina su sklopile ugovor o isporuci plina od 400 milijardi US dolara u svibnju 2014. koji previđa uporabu nacionalnih valuta za trgovinsku razmjenu i plaćanje. U listu Washington Times (listopad 2012.), Grady Means ekonomist zaposlen kod Nelsona Rockefellera ističe da „stabilnost i moć dolara počiva na njegovoj uporabi kao platno sredstvo u svijetu, a slabljenje monetarne i platne uloge direktno se odražava na američko gospodarstvo“. Kina je također sklopila ugovore s Kanadom i Katarom, kojima zaobilazi dolar i predviđa plaćanje u kineskoj valuti yuana. U jugoistočnoj Aziji je uspostavljen centar za trgovinsku razmjenu u Kuala Lumpuru koji će poticati uporabu kineskog yuana na lokalnoj razini. Treba također podsjetiti na epizodu koja nije toliko bila medijski popraćena, kada se na početku prosvjeda na Majdan trgu, u Kijevu spustio zrakoplov koji je preko noći pokupio gotovo sve zlatne rezerve Ukrajinske centralne banke i odvezao ih na nepoznato mjesto. Špekulira se da je to bila «cijena» koju je morala platiti Ukrajina za svoje oslobođenje, to jest transferiranje svojeg zlata u američki FED (federalne rezerve SAD), i to u trenutku kada je Njemačka tražila od SAD povratak svojeg zlata iz FED-a i koja do sada nije dobila konkretan odgovor.
blog.vecernji.hr/jure-vujic
