Ako "domoljubno-reformska" HDZ&Mostva vlast oktroira u Hrvatskoj kanadske standarde za zdravlje, bolest i liječenje, kao što daje naslutiti najvjerojatniji novi premijer, kanadski Hrvat Tihomir Tim (!?) Orešković, neće više "Hrvaticama i Hrvatima" padati na pamet trčati liječniku ni kad uistinu pritisne ozbiljna boleština. Nedajbože zaleći u bolnički krevet, ići na operaciju ili hipohondrijski tražiti složeniju specijalističku pretragu. Iako je (također) kanadski doseljenik Siniša Varga u SDP-ovoj vladi disciplinirao bolničke dugove, izdvojio zdravstvo iz državne riznice, skratio liste čekanja i rokove plaćanja veledrogerijama, moglo se i doktoru kad je tko htio. Po svoj prilici, više neće.
U Kanadi, tvrde naši iz dijaspore, triput razmisliš prije nego i samo nazoveš svog liječnika. Kao u Hrvatskoj kad je radnica u napasti izvijestiti poslodavca o svojoj rizičnoj trudnoći zbog koje više ne može dolaziti na posao, nego mora do poroda strogo mirovati pod liječničkom paskom. Novac i umnožavanje profita deviza je nakaradnog, nehumanog kapitalističkog mentaliteta tzv. slobodnog svijeta iz kojega Tihomir Orešković dolazi "spasiti" Hrvatsku. Gdje najveće ljudsko i nacionalno bogatstvo, zdravlje, proračunski vrijedi oko 22 milijarde kuna godišnje.
Kanadski model zdravlja kao robe na tržištu koja se prodaje i kupuje među onima s punim novčanicima neprimjeren je Hrvatskoj i u tom smislu vladin mandatar iskazuje potpuno nepoznavanje zemlje i ljudi među koje ga je doveo HDZ. "Odrastao sam u Kanadi, tamo sam se formirao", priznao je u novogodišnjem intervjuu Jutarnjem listu. "Financijski gledano, mogu reći da sam fiskalni konzervativac. Poslovni svijet ima svoje zakonitosti, pravila i standarde i ja ih poštujem." Kapitalističko-korporativni standardi što ih poštuje u oštrom su raskoraku sa standardima socijalne stečevine i osjetljivosti u Hrvatskoj, i prije i poslije "preokreta" 1990. godine. Ta se stečevina naslanja na temeljno ljudsko pravo na život i zdravlje do kojih, pak, kapitalistička, korporativna ne-demokracija uopće ne drži.
Tko ne bude imao gotovine na računu, natprosječna primanja iz radnog odnosa na neodređeno vrijeme, pa je i financijski nepoćudan za podići kredit za liječenje, moći će se komotno pozdraviti ne samo sa zdravljem nego i sa životom. Baš kao u demokratski/socijalno "velikim" zemljama kakve su Kanada i SAD. Orešković nije kriv što je imovinski toliko potkožen da mu više od 30 tisuća kuna premijerske plaće dođe kao džeparac te mu se kanadski stetoskop čini najboljim na svijetu. No, morao bi pojmiti da RH ima BDP dlaku viši od 11 000 dolara po stanovniku, a Kanađanin životni standard od 50 271 (američkog) dolara. Zemlja i nebo.
Hrvatsko zdravstvo, za koje kontroverzni ministar na odlasku Siniša Varga tvrdi da će solidno posloženo predati nasljedniku, proračunski je 2014. godine bilo vrijedno 23,1 milijardu kuna. Milijardu manje po izlasku iz državne riznice 1. siječnja 2015. Time je omogućeno da zdravstvena kuna ostane u komadu, ne razmrvljena u proračunske dvanaestine, te da se troši isključivo za zdravstvenu zaštitu, medicinske zahvate, lijekove, ortopedska pomagala…
Znatno bogatije kanadsko zdravstvo može još samo sanjati o mnogo čemu, što je u Hrvatskoj dostupno i pukoj sirotinji iz pučke kuhinje. Zato što kanadski model dopušta i najbesramnije trgovanje ljudskim zdravljem. I životima. Kanađani oboljeli od raznih vrsta raka i hepatitisa C mogu računati na produženje života ili izlječenje samo kad duboko posegnu u džep ili stave kuću pod hipoteku kako bi mogli kupiti iznimno skupe i učinkovite lijekove. U Hrvatskoj su ti lijekovi na osnovnoj listi i - besplatni. U Hrvatskoj je mogućnost izlječenja od hepatitisa C još nedavno bila niža od 50 posto, a nove su i sirotinji dostupne terapije povisile taj postotak na više od 90 posto.
U Kanadi i SAD-u je ta vrlo skupa terapija dostupna lovatorima tipa starlete Pamele Anderson, koja se izliječila nakon 16 godina hrvanja sa smrću, a u Bijednoj Našoj i sirotanu iz pučke kuhinje. HZZO raspolaže s 800 milijuna kuna za besplatne, a posebno skupe lijekove. Lani su 24 najnovija pametna lijeka stavljena na osnovnu listu. Za liječenje raka dojke, debelog crijeva, vrata i glave, vrata maternice, pluća, prostate, raka jajnika… Učinkovitiji su, podnošljiviji i s manje nuspojava od klasične kemoterapije. Lijek Perjeta (petuzumab), novo vrlo moćno sredstvo protiv metastatskog HER2 pozitivnog raka dojke, produžuje život ženama za gotovo pet godina. Prosječna je cijena terapije Perjetom 29 242 kune bez PDV-a. Perjeta je u Kanadi još mislena imenica. Taj je pametni lijek odobren samo u nekim provincijama, ali nije sistematiziran ni dostupan preko polica zdravstvenog osiguranja.
"Zbog visokih troškova, Kanađani su značajno ograničili opseg usluga koji pokriva osnovno osiguranje, pa je on znatno manji nego u Hrvatskoj", piše Tportal, analizirajući među kanadskim Hrvatima što je to što Tihomir Orešković toliko hvali i želi presaditi u Hrvatsku. "Primjerice, osnovno osiguranje uopće ne pokriva troškove stomatologa, lijekova na recept, kućne njege i protetike, a tek manjim dijelom pokriva troškove bolničkog liječenja. Sve te usluge treba platiti kroz dopunsko ili privatno osiguranje. Velika je razlika i u načinu upravljanja zdravstvenim ustanovama. Za razliku od Hrvatske, u kojoj je većina zdravstvenih ustanova u vlasništvu države ili lokalnih jedinica uprave, u Kanadi prevladava privatno vlasništvo. Privatnici upravljaju ambulantama, bolnicama pa čak i hitnom službom."
Kanadski/privatizacijski Damoklov mač nad zdravljem hrvatskih građana javno je prepoznat i u Mostovom ultimatumu u pet točaka, pa je problem dobio na dramatičnosti. Prvi je reagirao Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi: te reforme su mimo propisa i mogu opasno zbuniti javnost. Pozitivnim drži samo depolitizaciju zdravstva i strateška ulaganja, osim gradnje novih bolnica. "Neće nove bolnice podizati izvrsnost sustava ", tvrdi se, "već ulaganja u postojeći sustav." Sindikat odbacuje zahtjev za jačanje domova zdravlja kao mjeru za jačanje primarne zdravstvene zaštite, jer je "od domova zdravlja, nakon privatizacije 1997., ostao samo naziv ustanove, a primarna razina zdravstvene zaštite odvija se kroz brojne ambulante koje vode privatnici, koji su samo u koncesiji u domovima zdravlja i kojima je teško koordinirati".
Prijedlozi o tome da se zdravstveno osiguranje i bolnice reformiraju uključivanjem liječnika i poslodavaca u kolektivno pregovaranje, tvrdi Sindikat, dokaz su da u Mostu vlada "totalno nepoznavanje materije i nepoštivanje propisa". Mostova saborska zastupnica Jasna Matulić je u emisiji Novi dan televizije N1 Hrvatska pokušala sanirati štetu, primjetnim reteriranjem: "Ostajemo pri tome da zdravstvo mora svakom građaninu pružiti potrebnu zaštitu. Mora se napraviti jednaka kvaliteta po cijeloj Hrvatskoj, i tu neće biti privatizacije, ne u tom smislu u kojem se komunicira. Spominjanje kanadskog sistema se ne može jednostavno preslikati na Hrvatsku; manja smo zemlja i drukčijeg standarda".
Neprihvatljivo je i pogubno političkim oktroiranjem uništiti zdravstvenu stečevinu Hrvatske. Nije prirodno "reformski" kalemiti kanadski javorov list na hrvatsku lipu. U kakofoniji sumnji, neizvjesnosti, tinjajućeg straha, zazora, ali i lakomislene bjanko potpore Oreškoviću - za kojeg do jučer nitko živ u široj hrvatskoj javnosti niti je čuo niti se kome ukazao na izborima - sve su glasniji negativni tonovi. Hrvatska se ne smije igrati/eksperimentirati zdravljem svojih građana. To nemaju pravo činiti nikakvi izmišljeni, iz bijelog svijeta dovedeni "mesije", koji će kanadskim stetoskopom osluškivati zdravstveno bilo Hrvatske. Kakvo je takvo je, ali hrvatski zdravstveni sustav znade biti učinkovit kad stisne nevolja.
Ako je suditi po "reformističkim" najavama HDZ&Mostove nove vlasti, čiji se rogovi u vreći upravo preslaguju u strogoj tajnosti i s neviđenim uhljebničko-foteljaškim marom, sutra možda više neće biti tako. Tko će biti kriv?
h-alter
