[caption id="attachment_76176" align="alignleft" width="460"] Zagreb, 20.11.2015. - Izjava za medije predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka. Na fotografiji Ivan Jabuka i Tomislav Karamarko. foto HINA/ Lana SLIVAR DOMINIĆ/ lsd[/caption]
“Osnovno je da moramo stimulirati hrvatsku proizvodnju hrane, uravnotežiti tu uvozničku politiku s onim što proizvodimo, moramo ići u cilju smanjenja uvoza jer danas uvozimo 70 posto hrane, to je tragedija, a naše selo kopni i nestaje”, izjavio je Tomislav Karamarko (Večernji list).
Predsjednik HDZ-a tvrdnjom da “Hrvatska uvozi 70 posto hrane” razmetao se i tijekom kampanje, te smo već utvrdili da se radi o netočnoj informaciji. Naime, Zvjezdana Blažić, pomoćnica ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine, na okruglom stolu “Prehrambena ovisnost RH” koji je 16. listopada 2014. godine održan u Varaždinu, kazala je da prehrambena ovisnost Hrvatske iznosi oko 45 posto.
Dodatno pojašnjenje ovoga puta zatražili smo i od Ministarstva poljoprivrede, iz kojeg decidirano tvrde kako “nije točno da Hrvatska uvozi 70 posto hrane”.
“Hrvatska domaćinstva na hranu i piće godišnje troše prosječno 26.425 kuna. To znači da je ukupna potrošnja hrane i pića i usluga prehrane u Hrvatskoj na godišnjoj razini iznosio 40,58 milijardi kuna. Uvoz poljoprivredno-prehrambenog sektora u 2014. godini je iznosio 2,3 milijarde eura odnosno oko 17 milijardi kuna. Teza da uvoz čini 70 posto ukupne potrošnje hrane je apsolutno netočna jer se iz ovih podataka vidi da se radi o oko 45 posto ukupne potrošnje hrane i pića u Hrvatskoj”, stoji u odgovoru kojeg smo dobili iz resornog ministarstva.
Uvoz hrane raste sporije od izvoza
Doznali smo i da je Hrvatska u 2014. godini izvezla izvezla poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 1,33 milijarde eura, dok je vrijednost uvezenih proizvoda iznosila 2,32 milijarde eura. Pokrivenost uvoza izvozom poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u 2014. godini iznosila je 57,5 posto.
Dostavili su nam i privremene podatke Državnog zavoda za statistiku koji se odnose na razdoblje od siječnja do kolovoza 2015. godine. U tom razdoblju izvezli smo 978,3 milijuna eura poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, dok je uvezeno 1,7 milijarde eura takvih proizvoda. Deficit je iznosio 688,5 milijuna eura, a u odnosu na isto razdoblje prošle godine vrijednost izvoza povećana je za 18,8 posto, tj. za 154,6 milijuna eura, a vrijednost uvoza povećana je za 8,5 posto ili iskazano apsolutnim pokazateljima za 130,6 milijuna eura.
“Stupanj pokrivenosti uvoza izvozom poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u razdoblju od siječnja do kolovoza 2015. godine iznosi 58,7% i u odnosu na isto razdoblje prethodne godine povećan je za 5,1 postotnih bodova. Stupanj pokrivenosti uvoza izvozom poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u promatranom razdoblju, manji je od stupnja pokrivenosti uvoza izvozom za nepoljoprivredne proizvode za 2,3 postotna boda”, tvrde iz Ministarstva poljoprivrede.
Najbolje idu meso i riba
“Izvoz hrvatskih prehrambenih proizvoda u 2014. godini rastao je 10,9%, a u prvih šest mjeseci 2015. godine 18,2%, uz istovremeno usporavanje rasta uvoza, ali nisu svi sektori jednako uspješni”, dodaju iz Ministarstva poljoprivrede.
Objašnjavaju da snažan rast izvoza bilježe proizvodi mesne industrije, gdje raste izvoz goveđeg mesa, piletine, ovčjeg i kozjeg mesa, pa čak i izvoz svinjetine. Ostvaren je rast izvoza 21 posto, uz rast uvoza od 4,9 posto. Rast u izvozu ostvaruju i mesne prerađevine (poput kobasica i sličnih proizvoda), s rastom izvoza većim od 35 posto.
“Potrebno je napomenuti da uvozimo velike količine mesa po znatno nižoj vrijednosti nego prethodne godine, a deficit je ogromnih 114,5 milijuna eura. No važno je da naša mesna industrija ima tržišta, izvozni potencijal te evidentnu izvoznu konkurentnost”, kažu iz Ministarstva poljoprivrede.
Objašnjavaju i da je situacija znatno drugačija kod izvoza riba “gdje je rast izvoza vrijednosno 25,5% gdje ostvarujemo više 82 milijuna eura, te gdje imamo suficit 40 milijuna eura”. U ovom se sektoru očekuje i daljnji rast izvoza.
faktograf
