Izborni proces. Ta čudna riječ je zapravo osnova povjerenja među svim ljudima na svijetu ujedinjenih u jednu zajednicu zvanu država u kojoj se povjerava mandat određenom broju ljudi kako bi tom zajednicom mogli upravljati i donositi bitne odluke koje imaju ogroman utjecaj.
Imotski, taj predivni gradić s dva oka bisera - Crvenim i Plavim jezerom. Na obljetnici Hrvatske demokratske zajednice Tomislav Karamarko je bio vrlo oštar prema političkoj garnituri koja je obnašala vlast protekle četiri godine rekavši kako smo bili u opasnosti izgubiti hrvatsku državu. Nastavio je žestokom paljbom.
„Ima indicija da smo pokradeni u izbornoj noći za pet-šest mandata. Ispitat ćemo to. Na sve su bili spremni da se ne vratimo na vlast“, rekao je Karamarko. Ostatak govora posvećen je klasičnim političkim etiketiranjima i slanju poruka svom članstvu o „elitistima koji preziru hrvatski narod i njegovu žrtvu“. Međutim ni tih „pet-šest“ mandata, opet bi im bilo nedovoljno da sami formiraju Vladu.
Imamo li 71.562 magaraca i magarica
No, izborni proces u Hrvatskoj za takve rabote, nije baš tako jednostavan i ne ovisi o tome koji ljudi rade u državnom informatičkom divu, već o podacima koji se unose u sustav. I zato je opasno poticati sumnju u ljude, odnosno u aparat.
Krenimo od početka da vidimo o kojem se broju ljudi tu radi. Birački odbor imao je deset članova, predsjednika i četiri člana te njihove zamjenike. U Hrvatskoj je u odborima bilo angažirano 68.260 osoba. Trošak za naknade odborima u Hrvatskoj i inozemstvu planiran je na 43,3 milijuna kuna bruto. Stranke su delegirale članove biračkih odbora i njihove zamjenike. Zaradili su taj dan iznos jednak dvjema dnevnicama, odnosno po 300 kuna neto. Predsjednik odbora i njegov zamjenik, sve odreda nestranački ljudi, inkasirali su ovaj puta 50 kuna više odnosno po 350 kuna neto.
Nakon dva i pol mjeseca Karamarko je ustvrdio da je Domoljubna koalicija pokradena (FOTO: Hina)
Stalni sastavi povjerenstava izbornih jedinica dobili su 6.000 kuna neto po osobi, a zagrebačkog Gradskog izbornog povjerenstva, koje je pokrivalo 643 biračka mjesta, 5.500 kuna po osobi. Za stalne sastave gradskih i općinskih izbornih povjerenstava naknade nisu bile fiksne, nego su ovisile o broju biračkih mjesta koja su pokrivali i kretale su se od 1.500 do 4.500 kuna neto po osobi. Polovicu tih iznosa dobili su članovi proširenih sastava izbornih povjerenstava, ondje gdje su se imenovali.
U provedbi izbora sudjelovalo je 3.402 člana stalnih sastava izbornih povjerenstava u općinama, gradovima i jedanaest izbornih jedinica. Izborna povjerenstava imaju po šest članova, na razini općina i gradova u stalnim je sastavima 3.336 ljudi. Kad se tome doda i 66 članova povjerenstava u 11 izbornih jedinica, dolazi se do navedene brojke od 3.402 člana. Dakle, parlamentarne izbore provela je vojska od 71.562 građana i građanki, od čega je jedan dobar dio ljudi iz HDZ-a, odnosno jedan dio koji je delegiran od njih.
Sam izborni proces započinje prethodnom delegacijom od strane stranaka ili samostalno, početnim instrukcijama prije izbora i pripremom biračkog mjesta. Otvaranjem birališta, cjelodnevnim ažurnim radom, obilaskom birača po kućama te na kraju zatvaranjem birališta komandiraju nestranački ljudi, a sastavi su sastavljeni od po nekoliko različitih stranačkih ljudi. Na brojanjima glasova, najčešće su slani još dodatni promatrači, među kojima je HDZ kao hrvatska stranka s najbrojnijim članstvom, vjerojatno imao i najveći udio.
Poslije brojanja i sastavljanja zapisnika, na koji potpis moraju staviti svi članovi biračkog odbora (dakle, još jedna provjera) koji mogu dati svoju primjedbu, rezultati se ubacuju u sustav. Prije ubacivanja u sustav, vrše se dvije provjere. Jedna koja utvrđuje da je zapisnik ispravno sastavljen, s čime su mnogi muku mučili zbog pripadnika nacionalnih manjina. Većina ih je to činila izrazito pedantno i više puta ponavljala radnju jer su u procesu zbrajanja radili greške i zanemarili ili zaboravili da pripadnici nacionalnih manjina čine posebnu izbornu jedinicu. Za svaku manjinu ide poseban zapisnik – u posebnim bojama, i na svaki se ponovno potpisuju svi članovi biračkih odbora – dakle, ponovno kontrola. Dakako, nakon svega, stranke su imale i svoje posebne instrukcije i u ovoj fazi najčešće saznavale rezultate.
„Ubacivanje“ u sustav, prate izborna povjerenstva i radi se dvostruka provjera. Rezultati se objavljuju i naknadno se lako može uočiti eventualna razlika i „prevara“. Moguće da je dolazilo do naknadnih ispravaka, pa je i tu došlo do razlike u stranačkim i DIP-ovim evidencijama. O educiranosti, općoj i specifičnoj o izbornom procesu, nemamo podataka, no nije bilo većih grešaka, osim tamo gdje su ponovljeni izbori. Ipak, ništa ne govori o tome da ona nije bila na zadovoljavajućoj razini.
DIP DIP Hooray
„Način kontrole izbora sastoji se, inače, od tri elementa: popisa birača na kojem su zaokruženi oni koji su izašli na izbore, glasačkih listića i izvještaja o izbrojenim glasovima. Ta tri elementa moraju biti jednaka u broju kako bi se moglo reći da je procedura barem koliko-toliko valjana“, objašnjavao je profesor Ivan Rimac sa zagrebačkog Pravnog fakulteta uoči izbora. Ako, primjerice, ima manje onih koji su zaokruženi da su izašli na izbore nego listića ili prebrojanih glasova, onda se na takvom mjestu poništavaju izbori i oni se ponovno provode. To je uobičajen način kontrole.
„Kod modela koji smo sada zakonski dobili i tumačenja koje je dao DIP, praktički imamo problem da je način brojanja i način pripisivanja, odnosno odlučivanja kako se neki glas broji, takav da ga je nemoguće u potpunosti kontrolirati. Naime, broj glasača i broj listića može odgovarati realnom stanju, a da mi pritom nismo potpuno sigurni da je proces proveden do kraja jer je malim potezom olovke na nečijem listiću moguće glas usmjeriti nekom drugom“, upozorio je tada Rimac u intervjuu za Tportal.
„Ubacivanje“ u sustav, prate izborna povjerenstva i radi se dvostruka provjera (FOTO: Lupiga.Com)
Stoga, kad se sve uzme u obzir, čudi zakašnjela reakcija sada prvog potpredsjednika Vlade i igranje na tu kartu, budući da prije svega time omalovažava rad „svojih“ ljudi na terenu, jer on je na ovaj način zapravo optužio i dio svog članstva, koji su tog dana krenuli u dodatnu zaradu za svoje, uglavnom, skromne obiteljske budžete. Jer ako su se događale greške, a tko radi taj neminovno i griješi, oni su bili sastavnim dijelom tog procesa i ta bi izjava prvo bila usmjerena na njih. Božo Petrov, s druge strane, za izborne krađe nema saznanja, a izjavu svog kolege potpredsjednika vlade prokomentirao je na slijedeći način: „Ako se to nije prije spominjalo, onda se vjerojatno nije spominjalo zato da se ne bi pravio pritisak na bilo koga tijekom pregovora“. Istančan je to odnos metkovskog psihijatra prema demokratskoj svetinji – izbornom procesu, jer i eventualno kazneno djelo je manje bitno od „pregovora“ za vlast. A zašto o tome pričati dva i pol mjeseca nakon izbora – e to je uistinu teško shvatljivo.
U svome priopćenju Državno izborno povjerenstvo (DIP) ističe da je protekom rokova za žalbe i prigovore iscrpljen postupak zaštite izbornog prava propisan Zakonom o izborima zastupnika u Hrvatski sabor i mogućnost daljnjeg postupanja DIP-a. No, to nije kraj priče. Zbog izjave prvog potpredsjednika Vlade koja upućuje na “sumnju u pravilnost izbornih rezultata“ kroz navod o postojanju indicija o “krađi” mandata, DIP je DORH-u podnio kaznenu prijavu protiv nepoznatog počinitelja zbog mogućeg počinjenja kaznenog djela izborne prijevare.
Suzana Jašić, prije deset godina predsjednica Gonga, na svom je Facebook profilu ovaj slučaj ovako prokomentirala: „Taj isti DIP koji je te 2005. kad smo dokazali da je na 10 starijih osoba koje su u popisu birača iz BiH (materijali koje smo provjeravali u DIP-u) bile zaokružene da su glasale, 5 bilo mrtvo, a 4 utvrdilo da nije izašlo na izbore, taj isti DIP - dakle - je tada govorio da Gong traži probleme gdje ih nema, da štetimo izbornom procesu, da su to individualni slučajevi i cijelo vrijeme medijskog interesa je umanjivao problem, umjesto da se prema njemu postavi odlučno i da i sam krene provjeravati hrpetine zaokruženih vrlo starih birača. Gong je, a ne DIP, tada podnio kaznenu prijavu, od koje - da podsjetim - na kraju nije bilo ništa jer smo nakon duljeg vremena, nakon višekratnih upita, dobili odgovor da nitko od članova biračkih odbora 'nije vidio ništ' (iako je netko zaokružio sve te ljude) pa su naše institucije zaključile da je kazneno djelo počinjeno, ali da nema počinitelja. Dakle, birački odbori (u kojima su - iako su na predsjedničkim izborima trebali biti nestranački - slučajno sjedili HDZ-ovci) nisu bili odgovorni za svoj posao na izborni dan. Glasanje mrtvih, zaokruživanje neizašlih i dvostruko glasanje, nesređeni popisi birača, što niste i tada, svih tih godina, podnosili kaznene prijave gospodo DIP-ovci i HDZ-ovci?"
lupiga
Imotski, taj predivni gradić s dva oka bisera - Crvenim i Plavim jezerom. Na obljetnici Hrvatske demokratske zajednice Tomislav Karamarko je bio vrlo oštar prema političkoj garnituri koja je obnašala vlast protekle četiri godine rekavši kako smo bili u opasnosti izgubiti hrvatsku državu. Nastavio je žestokom paljbom.
„Ima indicija da smo pokradeni u izbornoj noći za pet-šest mandata. Ispitat ćemo to. Na sve su bili spremni da se ne vratimo na vlast“, rekao je Karamarko. Ostatak govora posvećen je klasičnim političkim etiketiranjima i slanju poruka svom članstvu o „elitistima koji preziru hrvatski narod i njegovu žrtvu“. Međutim ni tih „pet-šest“ mandata, opet bi im bilo nedovoljno da sami formiraju Vladu.
Imamo li 71.562 magaraca i magarica
No, izborni proces u Hrvatskoj za takve rabote, nije baš tako jednostavan i ne ovisi o tome koji ljudi rade u državnom informatičkom divu, već o podacima koji se unose u sustav. I zato je opasno poticati sumnju u ljude, odnosno u aparat.
Krenimo od početka da vidimo o kojem se broju ljudi tu radi. Birački odbor imao je deset članova, predsjednika i četiri člana te njihove zamjenike. U Hrvatskoj je u odborima bilo angažirano 68.260 osoba. Trošak za naknade odborima u Hrvatskoj i inozemstvu planiran je na 43,3 milijuna kuna bruto. Stranke su delegirale članove biračkih odbora i njihove zamjenike. Zaradili su taj dan iznos jednak dvjema dnevnicama, odnosno po 300 kuna neto. Predsjednik odbora i njegov zamjenik, sve odreda nestranački ljudi, inkasirali su ovaj puta 50 kuna više odnosno po 350 kuna neto.
Nakon dva i pol mjeseca Karamarko je ustvrdio da je Domoljubna koalicija pokradena (FOTO: Hina)
Stalni sastavi povjerenstava izbornih jedinica dobili su 6.000 kuna neto po osobi, a zagrebačkog Gradskog izbornog povjerenstva, koje je pokrivalo 643 biračka mjesta, 5.500 kuna po osobi. Za stalne sastave gradskih i općinskih izbornih povjerenstava naknade nisu bile fiksne, nego su ovisile o broju biračkih mjesta koja su pokrivali i kretale su se od 1.500 do 4.500 kuna neto po osobi. Polovicu tih iznosa dobili su članovi proširenih sastava izbornih povjerenstava, ondje gdje su se imenovali.
U provedbi izbora sudjelovalo je 3.402 člana stalnih sastava izbornih povjerenstava u općinama, gradovima i jedanaest izbornih jedinica. Izborna povjerenstava imaju po šest članova, na razini općina i gradova u stalnim je sastavima 3.336 ljudi. Kad se tome doda i 66 članova povjerenstava u 11 izbornih jedinica, dolazi se do navedene brojke od 3.402 člana. Dakle, parlamentarne izbore provela je vojska od 71.562 građana i građanki, od čega je jedan dobar dio ljudi iz HDZ-a, odnosno jedan dio koji je delegiran od njih.
Sam izborni proces započinje prethodnom delegacijom od strane stranaka ili samostalno, početnim instrukcijama prije izbora i pripremom biračkog mjesta. Otvaranjem birališta, cjelodnevnim ažurnim radom, obilaskom birača po kućama te na kraju zatvaranjem birališta komandiraju nestranački ljudi, a sastavi su sastavljeni od po nekoliko različitih stranačkih ljudi. Na brojanjima glasova, najčešće su slani još dodatni promatrači, među kojima je HDZ kao hrvatska stranka s najbrojnijim članstvom, vjerojatno imao i najveći udio.
Poslije brojanja i sastavljanja zapisnika, na koji potpis moraju staviti svi članovi biračkog odbora (dakle, još jedna provjera) koji mogu dati svoju primjedbu, rezultati se ubacuju u sustav. Prije ubacivanja u sustav, vrše se dvije provjere. Jedna koja utvrđuje da je zapisnik ispravno sastavljen, s čime su mnogi muku mučili zbog pripadnika nacionalnih manjina. Većina ih je to činila izrazito pedantno i više puta ponavljala radnju jer su u procesu zbrajanja radili greške i zanemarili ili zaboravili da pripadnici nacionalnih manjina čine posebnu izbornu jedinicu. Za svaku manjinu ide poseban zapisnik – u posebnim bojama, i na svaki se ponovno potpisuju svi članovi biračkih odbora – dakle, ponovno kontrola. Dakako, nakon svega, stranke su imale i svoje posebne instrukcije i u ovoj fazi najčešće saznavale rezultate.
„Ubacivanje“ u sustav, prate izborna povjerenstva i radi se dvostruka provjera. Rezultati se objavljuju i naknadno se lako može uočiti eventualna razlika i „prevara“. Moguće da je dolazilo do naknadnih ispravaka, pa je i tu došlo do razlike u stranačkim i DIP-ovim evidencijama. O educiranosti, općoj i specifičnoj o izbornom procesu, nemamo podataka, no nije bilo većih grešaka, osim tamo gdje su ponovljeni izbori. Ipak, ništa ne govori o tome da ona nije bila na zadovoljavajućoj razini.
DIP DIP Hooray
„Način kontrole izbora sastoji se, inače, od tri elementa: popisa birača na kojem su zaokruženi oni koji su izašli na izbore, glasačkih listića i izvještaja o izbrojenim glasovima. Ta tri elementa moraju biti jednaka u broju kako bi se moglo reći da je procedura barem koliko-toliko valjana“, objašnjavao je profesor Ivan Rimac sa zagrebačkog Pravnog fakulteta uoči izbora. Ako, primjerice, ima manje onih koji su zaokruženi da su izašli na izbore nego listića ili prebrojanih glasova, onda se na takvom mjestu poništavaju izbori i oni se ponovno provode. To je uobičajen način kontrole.
„Kod modela koji smo sada zakonski dobili i tumačenja koje je dao DIP, praktički imamo problem da je način brojanja i način pripisivanja, odnosno odlučivanja kako se neki glas broji, takav da ga je nemoguće u potpunosti kontrolirati. Naime, broj glasača i broj listića može odgovarati realnom stanju, a da mi pritom nismo potpuno sigurni da je proces proveden do kraja jer je malim potezom olovke na nečijem listiću moguće glas usmjeriti nekom drugom“, upozorio je tada Rimac u intervjuu za Tportal.
„Ubacivanje“ u sustav, prate izborna povjerenstva i radi se dvostruka provjera (FOTO: Lupiga.Com)
Stoga, kad se sve uzme u obzir, čudi zakašnjela reakcija sada prvog potpredsjednika Vlade i igranje na tu kartu, budući da prije svega time omalovažava rad „svojih“ ljudi na terenu, jer on je na ovaj način zapravo optužio i dio svog članstva, koji su tog dana krenuli u dodatnu zaradu za svoje, uglavnom, skromne obiteljske budžete. Jer ako su se događale greške, a tko radi taj neminovno i griješi, oni su bili sastavnim dijelom tog procesa i ta bi izjava prvo bila usmjerena na njih. Božo Petrov, s druge strane, za izborne krađe nema saznanja, a izjavu svog kolege potpredsjednika vlade prokomentirao je na slijedeći način: „Ako se to nije prije spominjalo, onda se vjerojatno nije spominjalo zato da se ne bi pravio pritisak na bilo koga tijekom pregovora“. Istančan je to odnos metkovskog psihijatra prema demokratskoj svetinji – izbornom procesu, jer i eventualno kazneno djelo je manje bitno od „pregovora“ za vlast. A zašto o tome pričati dva i pol mjeseca nakon izbora – e to je uistinu teško shvatljivo.
U svome priopćenju Državno izborno povjerenstvo (DIP) ističe da je protekom rokova za žalbe i prigovore iscrpljen postupak zaštite izbornog prava propisan Zakonom o izborima zastupnika u Hrvatski sabor i mogućnost daljnjeg postupanja DIP-a. No, to nije kraj priče. Zbog izjave prvog potpredsjednika Vlade koja upućuje na “sumnju u pravilnost izbornih rezultata“ kroz navod o postojanju indicija o “krađi” mandata, DIP je DORH-u podnio kaznenu prijavu protiv nepoznatog počinitelja zbog mogućeg počinjenja kaznenog djela izborne prijevare.
Suzana Jašić, prije deset godina predsjednica Gonga, na svom je Facebook profilu ovaj slučaj ovako prokomentirala: „Taj isti DIP koji je te 2005. kad smo dokazali da je na 10 starijih osoba koje su u popisu birača iz BiH (materijali koje smo provjeravali u DIP-u) bile zaokružene da su glasale, 5 bilo mrtvo, a 4 utvrdilo da nije izašlo na izbore, taj isti DIP - dakle - je tada govorio da Gong traži probleme gdje ih nema, da štetimo izbornom procesu, da su to individualni slučajevi i cijelo vrijeme medijskog interesa je umanjivao problem, umjesto da se prema njemu postavi odlučno i da i sam krene provjeravati hrpetine zaokruženih vrlo starih birača. Gong je, a ne DIP, tada podnio kaznenu prijavu, od koje - da podsjetim - na kraju nije bilo ništa jer smo nakon duljeg vremena, nakon višekratnih upita, dobili odgovor da nitko od članova biračkih odbora 'nije vidio ništ' (iako je netko zaokružio sve te ljude) pa su naše institucije zaključile da je kazneno djelo počinjeno, ali da nema počinitelja. Dakle, birački odbori (u kojima su - iako su na predsjedničkim izborima trebali biti nestranački - slučajno sjedili HDZ-ovci) nisu bili odgovorni za svoj posao na izborni dan. Glasanje mrtvih, zaokruživanje neizašlih i dvostruko glasanje, nesređeni popisi birača, što niste i tada, svih tih godina, podnosili kaznene prijave gospodo DIP-ovci i HDZ-ovci?"
lupiga
