Na zagrebačkom Cvjetnom trgu u petak je srušen zid predrasuda prema Romima. Simbolično je tako obilježen Maškarthemutno dive e Romengo ili Svjetski dan Roma, a performans je izvela nekolicina mladih aktivista Romskog nacionalnog vijeća.
„Kradu djecu“, „Samo prose“, „Lijeni su“ - sve predrasude u trenu su se, uz snažan tresak, srušile pod noge spomenika Petru Preradoviću. Svakodnevica Roma u Hrvatskoj i Europi opterećena je brojnim društvenim stereotipima i predrasudama što dovodi do segregacije u školama, težeg zapošljavanja i uopće težeg života Roma od kojih je većina i siromašnih.
Zid predrasuda prije rušenja (FOTO: Romsko nacionalno vijeće)
Među „rušiteljima zida predrasuda“ prepoznali smo Sindirelu Bobarić, jednu od zamjenica glavnog urednika romskog časopisa Romi.hr koji postoji i u digitalnom izdanju. Pitamo ju kako razmišljaju mladi Romi i koliko se uključuju u aktivnosti koje organizira Romsko nacionalno vijeće.
„Potičemo ostale mlade Rome samim time što radimo, družimo se s njima i razgovaramo o tome što možemo napraviti zajedno. Prijavljujemo projekte kako bismo skupili financijska sredstva za aktivnosti koje pridonose ravnopravnom položaju Roma u društvu, od edukacije, zdravstva, zaposlenja, a uključujemo sve one koji pokažu interes. Ne moraju svi biti pisci, ne moraju biti niti glazbenici, važno je ohrabriti mlade ljude da naprave korak, da se ne boje ako se žele potruditi za sebe, pa i druge Rome u Republici Hrvatskoj“, rekla nam je Sindirela Bobarić koja je tog popodneva dala mnoštvo izjava medijima.
Svjetski dan Roma obilježava se u čast prvog Svjetskog kongresa Roma održanog 8. travnja 1971. godine u Londonu i jedan je od najvažnijih datuma u povijesti Roma. Na kongresu su se sastali predstavnici Roma iz 14 zemalja svijeta i tu su Romi usvojili odluke o romskoj zastavi i službenoj himni, službenom romskom jeziku – romani čhiba – i službenim prihvaćanjem naziva Rom, što na romskom znači čovjek. Ovaj, najveći romski praznik, u Srbiji se sasvim drugačije slavi, govori nam Vladimir Zdravković iz srpske općine Vlasotince.
"Važno je ohrabriti mlade ljude da naprave korak, da se ne boje ako se žele potruditi za sebe, pa i druge Rome u Republici Hrvatskoj" (FOTO: Romsko nacionalno vijeće)
„Imamo puno manifestacija na taj dan, kulturnih, obrazovnih i sportskih. Okupi se puno ljudi“, kaže Zdravković. Obrazovanje naš sugovornik smatra prvim problemom koji bi trebalo riješiti kako bi se Romi izborili za svoje ravnopravno mjesto u društvu.
„Obrazovanje, to je najveći problem cijele populacije Roma, bilo gdje na svijetu. Kod nas u Vlasotincima je edukacija Roma dobro krenula, imaju asistente u školi i nema segregacije. Prije sedam – osam godina su romska djeca išla u romske razrede, ali sada više nije tako ni u vrtićima, ni u školama, ni fakultetima“, objašnjava.
Trenutno u Hrvatskoj studira 25 Roma, doznajemo od Bibijane Papo, koordinatorice projekata u Romskom nacionalnom vijeću. Uglavnom se radi o djeci imućnijih obitelji, dok za ove druge postoje stipendije, no i toliko tehničkih i drugih prepreka da se malo koja od takvih stipendija na kraju iskoristi. Nije donesen niti novi Akcijski plan za provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma 2013. – 2020., a ni objavljeno izvješće o provedbi Akcijskog plana prve dvije godine.
Srušeni zid predrasuda (FOTO: Romsko nacionalno vijeće)
Romi nemaju razloga biti zadovoljni niti svojim tretmanom u medijima. Romski jezik na javnoj televiziji nije moguće čuti čak ni u HTV-ovoj emisiji Prizma posvećenoj nacionalnim manjinama. Istovremeno, sva se događanja, bila ona kulturna, politička ili se bavila baštinom, trpaju u tu jednu emisiju. Malo se kada dogodi da aktivnosti koje uključuju Rome budu prikazane u središnjoj informativnoj emisiji, na primjer, osim ako se ne radi o kakvom kriminalnom pothvatu.
Za sam Svjetski dan Roma, a simbolično rušenje zida predrasuda prikazano je u izravnom prijenosu na HTV-u. Dobili su svoju i minutažu i nekim drugim informativnim emisijama, valjda bez uobičajenog folklora o slobodnim nomadima koje ne drži mjesto jer ta romansirana slika slabo podržava stvarno stanje. Većina Roma živi u odvojenim i često pretrpanim naseljima bez osnovne infrastrukture. Koliko točno, teško je utvrditi jer pojedine hrvatske institucije odbijaju prikupljati etnički disagregirane podatke.
lupiga
„Kradu djecu“, „Samo prose“, „Lijeni su“ - sve predrasude u trenu su se, uz snažan tresak, srušile pod noge spomenika Petru Preradoviću. Svakodnevica Roma u Hrvatskoj i Europi opterećena je brojnim društvenim stereotipima i predrasudama što dovodi do segregacije u školama, težeg zapošljavanja i uopće težeg života Roma od kojih je većina i siromašnih.
Zid predrasuda prije rušenja (FOTO: Romsko nacionalno vijeće)
Među „rušiteljima zida predrasuda“ prepoznali smo Sindirelu Bobarić, jednu od zamjenica glavnog urednika romskog časopisa Romi.hr koji postoji i u digitalnom izdanju. Pitamo ju kako razmišljaju mladi Romi i koliko se uključuju u aktivnosti koje organizira Romsko nacionalno vijeće.
„Potičemo ostale mlade Rome samim time što radimo, družimo se s njima i razgovaramo o tome što možemo napraviti zajedno. Prijavljujemo projekte kako bismo skupili financijska sredstva za aktivnosti koje pridonose ravnopravnom položaju Roma u društvu, od edukacije, zdravstva, zaposlenja, a uključujemo sve one koji pokažu interes. Ne moraju svi biti pisci, ne moraju biti niti glazbenici, važno je ohrabriti mlade ljude da naprave korak, da se ne boje ako se žele potruditi za sebe, pa i druge Rome u Republici Hrvatskoj“, rekla nam je Sindirela Bobarić koja je tog popodneva dala mnoštvo izjava medijima.
Svjetski dan Roma obilježava se u čast prvog Svjetskog kongresa Roma održanog 8. travnja 1971. godine u Londonu i jedan je od najvažnijih datuma u povijesti Roma. Na kongresu su se sastali predstavnici Roma iz 14 zemalja svijeta i tu su Romi usvojili odluke o romskoj zastavi i službenoj himni, službenom romskom jeziku – romani čhiba – i službenim prihvaćanjem naziva Rom, što na romskom znači čovjek. Ovaj, najveći romski praznik, u Srbiji se sasvim drugačije slavi, govori nam Vladimir Zdravković iz srpske općine Vlasotince.
"Važno je ohrabriti mlade ljude da naprave korak, da se ne boje ako se žele potruditi za sebe, pa i druge Rome u Republici Hrvatskoj" (FOTO: Romsko nacionalno vijeće)
„Imamo puno manifestacija na taj dan, kulturnih, obrazovnih i sportskih. Okupi se puno ljudi“, kaže Zdravković. Obrazovanje naš sugovornik smatra prvim problemom koji bi trebalo riješiti kako bi se Romi izborili za svoje ravnopravno mjesto u društvu.
„Obrazovanje, to je najveći problem cijele populacije Roma, bilo gdje na svijetu. Kod nas u Vlasotincima je edukacija Roma dobro krenula, imaju asistente u školi i nema segregacije. Prije sedam – osam godina su romska djeca išla u romske razrede, ali sada više nije tako ni u vrtićima, ni u školama, ni fakultetima“, objašnjava.
Trenutno u Hrvatskoj studira 25 Roma, doznajemo od Bibijane Papo, koordinatorice projekata u Romskom nacionalnom vijeću. Uglavnom se radi o djeci imućnijih obitelji, dok za ove druge postoje stipendije, no i toliko tehničkih i drugih prepreka da se malo koja od takvih stipendija na kraju iskoristi. Nije donesen niti novi Akcijski plan za provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma 2013. – 2020., a ni objavljeno izvješće o provedbi Akcijskog plana prve dvije godine.
Srušeni zid predrasuda (FOTO: Romsko nacionalno vijeće)
Romi nemaju razloga biti zadovoljni niti svojim tretmanom u medijima. Romski jezik na javnoj televiziji nije moguće čuti čak ni u HTV-ovoj emisiji Prizma posvećenoj nacionalnim manjinama. Istovremeno, sva se događanja, bila ona kulturna, politička ili se bavila baštinom, trpaju u tu jednu emisiju. Malo se kada dogodi da aktivnosti koje uključuju Rome budu prikazane u središnjoj informativnoj emisiji, na primjer, osim ako se ne radi o kakvom kriminalnom pothvatu.
Za sam Svjetski dan Roma, a simbolično rušenje zida predrasuda prikazano je u izravnom prijenosu na HTV-u. Dobili su svoju i minutažu i nekim drugim informativnim emisijama, valjda bez uobičajenog folklora o slobodnim nomadima koje ne drži mjesto jer ta romansirana slika slabo podržava stvarno stanje. Većina Roma živi u odvojenim i često pretrpanim naseljima bez osnovne infrastrukture. Koliko točno, teško je utvrditi jer pojedine hrvatske institucije odbijaju prikupljati etnički disagregirane podatke.
lupiga
