Luka Ostojić: Ispunjena očekivanja

Zašto je Ministarstvo kulture uskratilo sredstva ‘Zarezu’?

Nismo dobili službeno obrazloženje zašto smo ostali bez sredstava. Ministarstvo je u medije pustilo niz kontradiktornih informacija: da ‘Zarezu’ izvještaj iz 2015. nije odobren (o čemu nismo službeno informirani), da ni izvještaj iz 2014. nije odobren (iako nam je odobren prije godinu dana), da su nalazi revizije problematični (o čemu također ne postoje službene informacije). Naposljetku smo od ministra Zlatka Hasanbegovića u HRT-ovom Dnevniku čuli da uopće nismo slali izvještaje u posljednje tri godine. Sve izvještaje i potrebne dopune smo poslali u roku, a od Ministarstva nikad nismo dobili službenu informaciju da nešto s njima nije u redu. Osobno, te mi se izlike čine kao birokratska opravdanja i to vrlo nemušto formulirana. Sudeći po profilu drugih medija kojima su sredstva odbijena i po široj ofenzivi na neprofitne i javne medije, pravi razlog vjerojatno leži u činjenici da ‘Zarez’ spada u nepodobne medije.

Ministarstvo je odluku obrazložilo time da ‘Zarez’ nije ispunio svoje obveze iz 2014. i 2015. godine. No da je to istina, kako bi vam onda isplatili sredstva za te protekle godine?

To se i mi pitamo. Naime, izdavač početkom godine dobiva 80 posto sredstava za obavljanje programa, a ostalih 20 posto dobiva krajem godine, nakon što je poslan izvještaj o izvršenom projektu i nakon što je taj izvještaj odobren. Nama su i 2013. i 2014. odobreni izvještaji te uplaćena sredstva. Onaj za 2015. godinu nije nam ni odobren ni odbijen, što smo protumačili kao još jednu zakašnjelu reakciju Ministarstva. Vijest da taj izvještaj nije odobren dobili smo tek sada, i to iz drugih medija. No, ni službeno, a ni iz medija na kraju nije jasno što je to problematični niti što je točno Zarez učinio da mu financijski izvještaj ne bi bio prihvaćen. Možemo samo nagađati.

Što Hrvatska gubi nestankom ovog kulturnog dvotjednika?

‘Zarez’ su jedine tiskane kulturne novine koje zauzimaju politički kritički pristup i koje otvaraju značajan prostor kulturnim temama i događanjima kojih više nema u profitnim medijima. Uz to, ‘Zarez’ je uvijek otvoren za suradnju s mlađim i neafirmiranim autorima koji ne mogu dobiti šansu. Brojni su kulturni djelatnici prve tekstove klesali u suradnji s uredništvom, potom ih objavili u ‘Zarezu’, da bi zatim oni sami pomagali mlađim autorima i kasnije pronašli posao u većim medijima ili institucijama. Najveći je problem što nestankom tiskanog ‘Zareza’ nastaje praznina. Preskupo je iznova pokrenuti sličan tiskani medij, a zbog trenutne političke situacije ne možemo očekivati da će kritički nastrojen tiskani medij dobiti javnu potporu.

Stoga će jedini časopisi specijalizirani za kulturu ostati desni ‘Vijenac’ i ekstremno desno ‘Hrvatsko slovo’. Smatramo da je to naročita šteta u ovom trenutku kada je prostor za kritiku nasušno potreban te kada i drugi lijevi mediji gube potporu, poput ‘Kulturpunkta’ ili ‘Lupige’. Sretni smo što i dalje imamo ‘Novosti’ i ‘Le Monde Diplomatique’, ali to nisu mediji specijalizirani za kulturu. Prostor za kritički sadržaj stoga je bitno ograničen, a prostor za kritičke tiskovine o kulturi posve ukinut.

Koliko ste očekivali ovakvu odluku Ministarstva?

Od trenutne vlasti imali smo realna očekivanja, dakle najgora moguća, pa ne možemo reći da smo iznenađeni. Ipak smo razočarani što se instanca na vlasti tako olako odlučila na gašenje ovako dugovječnog i produktivnog medija koji se distribuirao u cijeloj državi. I prije su postojali ministri s kojima nismo dijelili politički svjetonazor, ali oni su bili dovoljno svjesni da su sloboda medija i medijski pluralizam važniji od njihovih osobnih političkih preferencija.

Rad Ministarstva i Vlade je u području medija i civilnog društva u vrlo kratkom roku nanio vrlo veliku štetu. Kresanjem budžeta Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, ukidanjem natječaja za neprofitne medije, smjenama i cenzurama na HRT-u, sabotiranjem izbora u zakladi Kultura ‘Nova’ te udarom na nepodobne medije, Vlada pokušava dokinuti svaku mogućnost kritike i nepodobnog glasa u javnosti. To je u današnje vrijeme iluzorno i neće uspjeti, osim što će se nanijeti ogromna šteta organizacijama na kojima ljudi rade i preko 15 godina.

Određena sredstva dobivate od Grada Zagreba.

Gradska podrška ‘Zarezu’ progresivno pada od 2013. godine, kada je iznosila 200.000 kuna. Zatim je 2014. iznosila 140.000 kuna, a 2015. godine već je bila 95.000 kuna. Ove smo godine dobili 40.000 kuna. Mislim da je smjer tendencije jasan. Ni u ovom slučaju nismo dobili obrazloženje zbog čega potpora sustavno pada, pogotovo s obzirom da programska očekivanja od časopisa ostaju ista.

Već se neko vrijeme pripremate za nastavak rada na internetu.

Prelazimo na web stranicu www.zarez.hr koja je odnedavno redizajnirana. Sada je mnogo preglednija i pogodnija za čitanje dužih tekstova. Ugodno sam iznenađen da praktički svi članovi redakcije i naši vanjski autori žele nastaviti raditi za ‘Zarez’ unatoč tome što više nećemo biti u tisku. Dapače, neočekivano velik broj autora mi je već poslao tekstove koje počinjemo stavljati na web. Budući da su i suradnici i naša misija isti, rubrike također trenutno ostaju iste, a plan je u početku objavljivati jedan veći tekst dnevno, uz redovite najave i tjedne političke komentare. Prelaskom na web mijenja se način redakcijskog rada, ali pojavljuju se i neke nove prilike koje u tisku nisu postojale. Moram priznati da sam znatiželjan, čak i vidjeti što nas sve čeka na novoj platformi i koji će nam se novi ljudi tek priključiti. Jer siguran sam da hoće – dok god se provodi politika po kojoj čovjek može slobodno misliti samo unutar svoja četiri zida, ljudi će htjeti probiti zid te pisati i čitati kritičke tekstove.

portalnovosi