„Dođemo li na vlast, radit ćemo na ukidanju mjera štednje, stopiranju privatizacije javnih poduzeća, preispitivanju legalnosti dugova međunarodnim financijerima, kao i na zaustavljanju masovnih deložacija“, najavljuje Antonio Sanchez iz španjolskog Podemosa u intervjuu za Lupigu. Ova sve popularnija politička stranka trenutno provodi opširne pripreme za španjolske izbore u studenom. Pobjeda koju priželjkuju ovisit će, međutim, o rezultatima pregovora koje Siriza vodi s Europskom komisijom, čiji bi priželjkivani ishod mogao biti početak radikalnih društvenih promjena u Europi, konstatira Sanchez, koji tvrdi da ih se u Španjolskoj pošto poto želi prikazati teroristima.
Samo godinu dana nakon osnutka stranka Podemos postala je jedan od najpopularnijih političkih pokreta u Španjolskoj. Iznikao iz masovnih prosvjeda protiv korupcije i nejednakosti tijekom 2011. godine, Podemos se u nevjerojatno kratkom roku uz grčku Sirizu prometnuo u globalni simbol političke borbe protiv dominantne ekonomske i političke paradigme. Zahvaljujući velikoj popularnosti, u javni su prostor vratili rasprave o nužnosti ukidanja svih mjera štednje i drugih politika europskog centra, redefiniranja duga nacionalnih država i Lisabonskog ugovora, s posebnim naglaskom na socijalnu državu. S takvim programom Podemos se priprema za izbore u Španjolskoj, koji će se održati koncem ove godine, a koji bi, prema mišljenju člana Podemosak, Antonia Sancheza, mogli doprinijeti značajnim promjenama u Europi.
„Mislim da imamo veliku šansu koju ne smijemo propustiti. U suprotnom će stare političke opcije prilagoditi svoj pristup i zatvoriti mogućnost za promjene. Nećemo imati drugu šansu. Moramo pobijediti. Da se glasanje odvija sada, prema direktnom istraživanju javnog mnijenja, to bi se i dogodilo“, kaže Sanchez, član političkog sekretarijata Podemosa i koordinator zastupnika ove stranke u Europskom parlamentu, koji je gostovao na ovogodišnjem Subversive festivalu. U društvu s portalom Forum.tm, tom smo prilikom razgovarali sa Sanchezom o perspektivama i planovima Podemosa.
"U prvih stotinu dana cilj nam je spriječiti deložacije" - Antonio Sanchez (FOTO: Lupiga.Com)
Koje su osnove vašeg izbornog programa?
- Mislim da sve stranke u europskoj periferiji koje se žele boriti protiv mjera štednje trebaju imati stodnevni i dvogodišnji program. U prvih stotinu dana cilj nam je spriječiti deložacije, kojih je oko 300 na dan. U Španjolskoj ima oko tri milijuna praznih stanova, nastalih u vrijeme građevinskog „balona“. Gotovo cijelu Hrvatsku možete staviti u prazne španjolske domove. Druga stvar u našem programu je revizija duga, preko koje ćemo vidjeti koji dug je legalan, a koji nije. Nakon toga, pokušat ćemo ga restrukturirati i razgovarati o njegovoj revidiranoj isplati. U Španjolskoj imamo 400.000 ljudi koji žive od politike. Cilj je preusmjeriti veliki dio tog novca u obrazovni i slične javne sustave.
Kakve su posljedice mjera štednje u španjolskom društvu?
- Nezaposlenost je na razini od 25 posto, što znači da je više od četiri milijuna Španjolaca nezaposleno, odnosno 60-postotna nezaposlenost mladih, koja se u nekim dijelovima, poput mjesta u Andaluziji gdje sam rođen, penje i na 70 posto. Imamo privatizaciju nekih dijelova socijalnog sustava, privatizaciju transporta, energetske kompanije u rukama privatnika ili u procesu privatizacije, pa je cijena rate struje 500 eura za dva mjeseca. U Španjolskoj je sada svaki premijer na čelu neke privatne energetske kompanije. Ne možete jedan dan biti premijer, a dan nakon što ste napustili dužnost postati direktor kompanije koja stanovništvo snabdijeva strujom. Najprije privatiziraju elektrodistributera, a onda tu kompaniju preuzmu. Tu ćemo praksu ukinuti u naših prvih sto dana.
Što je s jezgrom kapitalističkog sustava? Intelektualci poput poput Chomskog, Negrija ili Harveya polažu velike nade u vas, u smislu nekakvog uzora za druge političke pokrete?
- Svjesni smo da se 80 posto važnih zakona radi izvan Španjolske. Državama članicama prepušteno je odlučivanje o ljudskim pravima i socijalnom standardu, dok o ekonomskim pitanjima one ne odlučuju. Mislim da moramo riješiti tenzije između međunarodnog ekonomskog poretka i pitanja suverenosti, na način da države imaju veću autonomiju i po tom pitanju. Ne znam koliko sami možemo promijeniti ovu situaciju, jer je riječ o međunarodnom problemu. Da u Španjolsku na vlast dođe Podemos, u Irskoj stranka poput Sinn Feina, u Portugalu Lijevi blok, a u Sloveniji Združena levica, onda bi zajedno sa Sirizinom Grčkom imali 25 posto ukupne proizvodnje u Uniji i znatno drugačiju situaciju u Europskoj komisiji. Sama Grčka s tri posto proizvodnje nema pregovaračku moć. Španjolska je na 11 posto, pa se pregovaračka situacija mijenja, u smislu da se snaga takvih političkih opcija više i ne može olako zanemarivati.
"Od početka smo našu sudbinu povezali sa Sirizinim perspektivama" (FOTO: Lupiga.Com)
Kako u tome kontekstu zastupate i promovirate interese građana i popularnih pokreta na kojima ste stasali?
- Trenutni poredak u Uniji je takav da im je to zadnja stvar na pameti. Mi u Podemosu intenzivno radimo na tome da građanima i organizacijama objasnimo način funkcioniranja EU. Među ostalim često organiziramo posjete Europskom parlamentu, za grupacije kao što je inicijativa koja se protivi deložacijama. Što se tiče ljudi na lokalnim razinama i društvenih pokreta koji sačinjavaju jezgru političke borbe, Podemos je uspostavio svojevrsnu široku platformu preko koje se njihovi glasovi i interesi mogu čuti. Financiramo, primjerice, projekte koje sami predlažu. Trenutno dajemo po 1.000 eura za 50 projekata, uz pet projekata po 10.000 eura. Taj novac odvaja se direktno od plaća Podemosovih eurozastupnika i njihovih zamjenika. Od njihovih primanja koja iznose 8.000 eura, ostavljamo im 2.000. Dobar dio ostatka dajemo za projekte, ali i za nevladine grupe, poput organizacija za ženska prava, inicijativa protiv deložacija ili udruga za prava životinja. To planiramo učiniti sa svim članovima predstavničkih tijela u Španjolskoj. Na taj način ćemo osigurati značajne količine novaca za socijalne projekte o kojima će odlučivati građani, kao što je, primjerice, prijedlog za izgradnju kina u siromašnoj četvrti. Jedino se, dakako, ne mogu prijavljivati homofobni i drugi diskriminatorni prijedlozi.
Je li pobjeda Sirize dobra ili loša za vas? Da su se u Španjolskoj izbori održavali u veljači ili ožujku, vjerojatno bi bila pozitivna. No, hoće li eventualni neuspjeh Sirize u razdoblju do španjolskih izbora pogoršati šanse Podemosu?
- Iskreno, takav bi scenarij bio kraj našim šansama. Od početka smo našu sudbinu povezali sa Sirizinim perspektivama. Nismo, dakako, u istoj situaciji. Siriza je, uz to, i drugačija stranka. Međutim, Europska komisija iskorištava te poveznice. Španjolski predstavnik eurogrupe želi da Siriza ne uspije do studenog, jer će to biti loše za Podemos. U suprotnom će u dvije europske države imati izvršne političke opcije koje se oštro protive mjerama štednje, što u svakom slučaju ne žele.
Koji su vaši stavovi o trenutnim politikama Europske unije i što bi se prema Podemosu trebalo mijenjati u tom europskom kontekstu?
- Naš je prvi cilj zaustavljanje svih mjera štednje. To uključuje i zaustavljanje TTIP-a i CETA-e, sporazuma o slobodnoj trgovini. Oni će biti kraj suvereniteta kakvog poznajemo. Naši zakoni će se staviti u službu kompanija. Jedna od prvih stvari koju trebamo riješiti je upravo TTIP, tako što ćemo ga zaustaviti. Za dva tjedna o toj će se temi glasovati u Europskom parlamentu. Nadam se da prijedlog neće proći. Ako ne prođe, bit će vraćen na doradu u Komisiju. Mislim da bi, ako TTIP ne prođe, sadržaj sporazuma mogli staviti u više manjih bilateralnih sporazuma sa SAD-om i pokušati riješiti stvar preko "stražnjih vrata".
"Jedna od prvih stvari koju trebamo riješiti je upravo TTIP, tako što ćemo ga zaustaviti" (FOTO: Lupiga.Com)
Često se može čuti da je EU tvorevina koja prvenstveno promovira i provodi neoliberalne politike?
- Ako me pitate treba li biti euroskeptičan, s obzirom na trenutne politike štednje i sporazume o slobodnoj trgovini koje EU usvaja, moj je odgovor da treba zahtijevati Europu za građane, a ne Europu za krupni biznis i tržišta. S obzirom na ono što se izglasava u Europskom parlamentu, trenutno imamo Europu koja je fokusirana isključivo na tržište. Ako, primjerice, imate bilateralni sporazum s Meksikom, najvažniji je neoliberalni, ekonomski aspekt, a ne pitanja ljudskih prava. Uvijek znamo kazati da stvaramo paktove s državama koje poštuju ljudska prava, te da tek nakon te činjenice možemo razgovarati i o ekonomiji. Trenutno, međutim, imamo Europu koja radi za tržišta, i Europsku komisiju koja nije izravno odabrana, a čija je glavna agenda mjere štednje. S time ne možemo nastaviti. Ista je stvar s eurom. Ako će novac raditi za Njemačku i centralnu banku, a ne za građane svih država, onda ga ne želimo. Podemos se pritom ne zalaže za izlazak iz eurozone. Stvar je u tome da moramo promijeniti pristup euru, na način da će biti u službi građana.
To je ono što grčki ministar financija Janis Varufakis pokušava mjesecima, ali nema uspjeha.
- Da, ali on je samo jedan, treba nas biti više. Ne vjerujem da će doći do neke revolucije unutar eurozone, promjene su dugoročna stvar. Ne može se u institucije ući kao slon u staklarnicu, to neće uspjeti.
Hoće li ljudi u Španjolskoj čekati dok vi polako mijenjate politiku eura ili će vas napustiti?
- Bavljenje time sastavni je dio našeg dugoročnog programa. Ja bih volio da program štednje možemo srušiti odmah, ali trebamo biti iskreni. Treba nas biti više, trebamo osvojiti vlast u zemlji i zajedno s drugima koji se protive mjerama štednje sjesti i razgovarati, sa Sirizom, sa slovenskom ljevicom, Ircima.
"Imamo samo te poslove od četiri sata, a s time ne da se ne može živjeti, ne može se ni struja platiti" (FOTO: Lupiga.Com)
U Europskoj komisiji kažu da se Španjolska oporavlja od krize?
- Lažu. Navode kao primjer da se popravlja zaposlenost, ali zapravo se samo stvaraju prekarni odnosi. Ljudi rade dva, tri ili četiri sata dnevno za 300-400 eura i to su ti poslovi koji su kreirani. Oni na taj način uništavaju zaposlenost. Nema nikakve nove industrije u zadnjim godinama, ništa se ne ulaže u istraživanje i razvoj. Ne može biti napretka bez inovacija. Nema oporavka. Imamo samo te poslove od četiri sata, a s time ne da se ne može živjeti, ne može se ni struja platiti.
Dobili ste konkurenciju u Španjolskoj. Pojavila se stranka desnog centra koja jako dobija na popularnosti, Ciudadanos?
- Oni postoje već dugo, ali su odjednom prije pet mjeseci počeli dobivati potporu medija i to nakon što su neki bankari rekli kako nam treba i jedan Podemos zdesna. Odjednom su oni preko noći dobili i novce i pomoć svih medija. Mi pokušavamo pokazati da oni ne predstavljaju prave promjene, već se samo pretvaraju. Malo sam istraživao i uspoređivao kako njihovi zastupnici glasaju u Europskom parlamentu. Od svih glasanja, oni su u 99 posto glasali jednako kao vladajuća Narodna stranka. Pokušavamo to reći ljudima, ali nam mediji ne dopuštaju da to pokažemo, možemo to samo sami širiti preko društvenih mreža. Vlasnici najvažnijih novina u Španjolskoj povezani su i s drugim poslovima, s centralnom bankom, s Amerikom, imaju svoje interese i mi tu ništa ne možemo poduzeti. Nismo, na primjer, uspjeli ni svoj predizborni spot staviti na televiziju, jer ga neće prikazati na javnoj televiziji. Prikazuju spotove svih drugih stranaka, ali ne i naš. Imamo potporu trećine stanovništva, ali ne možemo prikazati spot.
Sada imate oko 300.000 članova?
- Da.
Možda vam onda i ne treba spot?
- Treba nam, ne idu svi na internet. To je i nelegalno. Mi smo registrirana stranka i moraju nas prikazivati na javnoj televiziji. Ali vlada očito može činiti što ju je volja.
"Izmišljaju stvari o nama i zovu nas teroristima" (FOTO: Lupiga.Com)
Ne samo da vas ignoriraju nego i govore loše stvari o vama?
- O da, cijelo vrijeme. Na primjer: mi na internetu objavljujemo sve svoje troškove, čak i ako tijekom kampanje na nešto potrošimo samo 20 eura. Mi smo jedina stranka koja to radi, ali oni to pokušavaju zloupotrijebiti, izmišljaju stvari o nama i zovu nas teroristima.
Zašto teroristima?
- Kažu da smo nacionalisti, da se zalažemo za odcjepljenje Katalonije. A mi to ni nemamo u svom programu. Optužuju nas da se ilegalno financiramo kad prikupljamo novce crowdfundingom jer se taj način financiranja stranaka ne spominje u zakonu. Mi se ne financiramo preko banaka, ne tražimo od njih da nam daju novac, nego ovisimo o tome što ljudi žele donirati, uložiti. Međutim, oni to tumače na loš način. U novine stavljaju da mi varamo ljude. I tako svaki dan na naslovnicama, kao da se ništa važnije ne događa..
Kakav je vaš stav o referendumu u Kataloniji i općenito kako se ideološki određujete prema nacionalnom pitanju?
- Smatramo da oni imaju pravo na referendum. Dajmo ljudima da glasaju i izjasne se što žele, a poslije ćemo vidjeti kako dalje. Ne može se samo reći, ok, glasajte, pa idite. Stvari su puno kompleksnije. Mi ne bismo htjeli da oni napuste Španjolsku, ali zalažemo se za njihovo pravo da glasaju i izjasne se. Nacionalno pitanje nije dio naše ideologije. Kad pogledate što najviše zabrinjava ljude u Španjolskoj, to nikad nije glavno pitanje, time se ne bavimo s ideološke strane. To je bitno pitanje za one koji žive u Kataloniji, ali za one koji žive u Madridu nije. Ni u anketama koje se provode u cijeloj Španjolskoj pitanje referenduma u Kataloniji nije među deset najvažnijih pitanja zemlje. Ta važna pitanja su korupcija, privatizacija, nezaposlenost.
U Španjolskoj je, kao i u Hrvatskoj, jak utjecaj Crkve. Kako se s time nosite, imate li kontakte s Katoličkom crkvom?
- S vrhom Crkve ne, ali uvijek naglašavamo da je sustav koji su izgradili i nama koristan. Postoje svećenici i časne sestre poput Terese Forcades koji dijele naše stavove. Ja se s njima ne moram slagati 100 posto, na primjer kada je riječ o ženskim pravima, odnosno pravu na pobačaj, ali neke vrijednosti dijelimo - poput protivljenja deložacijama, shvaćanja da ljudi ne smiju biti gladni. Gornji sloj Crkve podupire postojeću vladajuću stranku.
"Neke ankete kažu da je 70 posto naših birača iz redova bivših konzervativnih birača" (FOTO: Lupiga.Com)
Ne morate se poput Sirize boriti protiv moćne Crkve ?
- To kod nas nije slučaj. Mi smo otvoreno društvo, što se možda najbolje vidi iz naše otvorenosti prema homoseksualcima, i u javnosti se ne potežu pitanja poput pobačaja. To nije stvar o kojoj se na ulici priča kao o nečem bitnom.
Možete li precizirati ideološki što je Podemos - krajnja ljevica, umjerena ljevica, socijaldemokracija?
- Ljudi stalno pokušavaju od nas dobiti odgovor na to pitanje, a mi ponavljamo kako ne vjerujemo da su takve vrste podjela još relevantne. Neke ankete kažu da je 70 posto naših birača iz redova bivših konzervativnih birača. Ako govorimo protiv deložacija s aspekta ljudskih prava dobit ćemo 90-postotnu podršku svih stanovnika. Ako to obojimo u crveno, smjestimo u ljevičarski program, dobit ćemo samo 40 posto. Što je bolje odabrati?
Je li to populistička metoda?
- Ne bih rekao. To znači da ljudska prava stavljamo u prvi plan. Njihov je problem stvaran i potrebno je njegovo rješavanje. Jezik koji biramo je takav da ga razumije 90 posto ljudi. Je li to populizam? Isto je i s obrazovanjem i zdravstvenom skrbi. Neke ankete kažu da je u Španjolskoj 90 posto ljudi sklono besplatnom zdravstvu, što znači da se i oni koji su na desnom krilu političkog spektra za to zalažu.
U europskom parlamentu ste u lijevoj GUE/NGL grupaciji. To vas nužno smješta na političkom spektru.
- Htjeli smo biti tamo gdje je Siriza i smjestili smo se na dio političkog spektra koji se zalaže za okončanje mjera štednje. Potpuno nam je u redu da je to ljevica.
Vaše su ideje bazično lijeve ideje.
- Da, jesu, ali nas u medijima stavljaju na krajnju ljevicu jer nas na taj način žele uništiti. Ako si u klasičnom okviru, to medijima olakšava posao. Lijepe nam etikete da smo bivši komunisti, prosovjetski, da ne želimo demokraciju. Ako nas proglase španjolskom verzijom Sirize, nekom lijevom kongregacijom, to im olakšava posao Mi im ne želimo tako olakšavati posao. Razgovarajmo o programu. Ja mislim da je populizam kad naš bivši ministar poljoprivrede, a sada član Europske komisije, radi kampanju na polju s poljoprivrednicima obučen u skupo odijelo.
"Ne mislim da će Europa preživjeti još četiri godine mjera štednje" (FOTO: Lupiga.Com)
Prije nekoliko tjedana iz Podemosa je istupio Juan-Carlos Monedero, jedan od osnivača ove stranke. Razlog je neslaganje s načinom na koji se stranka trenutno vodi.
- Takve debate su nešto čime se ponosimo. Nakon što je prije nekoliko tjedana Monedero izašao iz stranke, da surađuje kao vanjski član, mediji su to prikazali kao nekakvu vrstu unutarnjeg raskola. Prekjučer je, međutim, Pablo Iglesias napravio intervju s njim na televiziji. Cijelo vrijeme nastojimo imati otvoreni prostor za rasprave i iznošenje različitih stavova.
Monedero je iz Podemosa izašao nakon što je javno kazao da stranka ide u smjeru mainstreama, predbacujući vam da sve više sličite na stranke koje želite zamijeniti.
- Mislim da imamo gotovo isti program kao što smo ga imali na početku. Prema vani je potrebno pokazati da smo sposobni funkcionirati i unutar institucija. Mediji nam cijelo vrijeme predbacuju da nismo stručnjaci, i da nismo sposobni institucionalno djelovati. Moramo, dakle, raditi i na imidžu koji nije radikalan. Za intelektualca poput Monedera to je teško shvatiti, premda ga razumijem.
Što je s biračima, koji su vam davali potporu sve ove mjesece upravo zbog "radikalnih" zahtjeva i pripadajućeg imidža?
- Kao što sam rekao, glavni dijelovi našeg programa su isti. Stvar je dakle o nastupu prema vani koji se prilagođava medijskom diskursu, a ne o promjeni naših temeljnih političkih zahtjeva.
Hoćete li pobijediti?
- Ne znam. Nadam se. Ne mislim da će Europa preživjeti još četiri godine mjera štednje. Mi smo sretni jer u Španjolskoj nemamo krajnju desnicu kakva postoji u Francuskoj ili Grčkoj, a mislim da je i vi imate ovdje. U Europi bi morali shvatiti da ako mi ne pobijedimo sa svojim programima, potpuno je moguće da će to učiniti neka stranka koja će se možda protiviti mjerama štednje, ali će imati i snažnu rasističku politiku. Ne želimo tome svjedočiti. Pogledajte što se događa u Francuskoj s Nacionalnom frontom, a Francuska nije nebitna zemlja u Europskoj uniji.
lupiga
