FINANCIJSKA tržišta su snažnim padom reagirala na pandemiju Covid-19 koja će prouzročiti veliku ekonomsku štetu na globalnoj razini. To se, naravno, odrazilo i na vrijednosti udjela hrvatskih mirovinskih fondova, među kojima najveći gubitnici imaju dvoznamenkaste minuse.

Hrvatski obvezni mirovinski fondovi podijeljeni su prema rizičnosti u tri skupine - A, B i C. Skupina A je najviše izložena dionicama i time ujedno i najrizičnija, ali u dobrim vremenima nosi najviše prinose. S druge strane je skupina C koja je fokusirana na obveznica - vrijednosne papire koji su po svojoj prirodi stabilniji - pa fondovi iz ove skupine spadaju u najmanje rizične. Fondovi u B skupini su nešto između i kod njih bi trebao biti prisutan nekakav balans između rizika i prinosa.

Vrijednosti udjela mirovinskih fondova pala i preko 15 posto

U posljednjih mjesec dana neki od tih fondova imali su minuse od preko 15 posto, što je zabrinulo mnoge njihove članove koji svaki mjesec u njih uplaćuju dio plaće, pa smo upitali mirovinska društva koja upravljaju tim fondovima kako komentiraju to što im se događa s fondovima.

Iz Erste mirovinskih fondova smiruju ulagače, smatraju da se ne bi trebali brinuti zbog onog što se trenutno događa na tržištima.

“Pad vrijednosti dionica na financijskim tržištima uslijed pojave koronavirusa COVID-19 najviše je pogodio fondove kategorija A i B, no imovina fondova kategorije C nije značajnije izgubila na vrijednosti. Navedeno je posljedica spomenutog life-cycle modela II. stupa mirovinskog osiguranja kojim se osigurava zaštita budućih umirovljenika, kako starije životne dobi koji uskoro ostvaruju pravo na mirovinu, tako i onih mlađih koji s obzirom na veći broj godina koje imaju do umirovljenja mogu očekivati dugoročnu stabilnost. Pozivamo osiguranike da se ne zabrinjavaju zbog trenutnih tržišnih kretanja koja utječu na vrijednosti udjela u mirovinskim fondovima. Mirovinska štednja je dugoročno ulaganje i prinose je važno promatrati u dugačkom vremenskom horizontu”, kažu iz Erstea.

Erste: Teško je predvidjeti kako će se stvari razvijati

Što se tiče tržišnih kretanja, kažu da ona nisu izazvana ekonomskim neravnotežama već pandemijom, pa da je teško prognozirati kako će se stvari kratkoročno razvijati.

“Financijska tržišta ušla su u područje korekcije i trenutno vodeći svjetski dionički indeksi bilježe u ovoj godini dvoznamenkaste minuse, dok je domaće dioničko tržište čak i više pogođeno s obzirom na velik udio turističkih kompanija u Crobex indeksu. Obveznička tržišta SAD-a i Njemačke bilježe rast cijena obveznica no razlike u prinosima na obveznice RH i zemalja u regiji snažno su porasle što je posljedično dovelo do pada njihovih cijena. U takvoj situaciji realno je očekivati i korekciju na prinosima obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova. S obzirom na to da korekcija na tržištima nije izazvana ekonomskim neravnotežama već takozvanim black swan događajem (COVID-19 virusom), teško je davati prognoze oko tijeka ekonomskih kretanja koje će virus izazvati. Prema situaciji u Kini i Južnoj Koreji možemo se nadati da će pandemija biti izražena ali kratka, što bi uz već poduzete monetarne i fiskalne mjere diljem svijeta ipak moglo vratiti ekonomiju na uzlaznu putanju. U tom slučaju može se očekivati da bi se do kraja godine i financijska tržišta mogla oporaviti”, kažu iz Erstea.

Izvor tablice: Hrportfolio.hr

Veliki pad na svjetskim burzama pogodio je i mirovince

Iz PBZ Croatia osiguranja skreću pažnju na veliki pad indeksa na hrvatskoj i svjetskim burzama, što je neizbježno dovelo do pada i vrijednosti udjela u mirovinskim fondovima.

“Uslijed svjetske pandemije koronavirusom koja će neizbježno voditi do pada svjetskih ekonomija u izraženiju recesiju, došlo je i do pada vrijednosti obračunskih jedinica hrvatskih mirovinskih fondova koji su vrlo mali u kategoriji C, nešto veći u kategoriji B, a dvoznamenkasti samo u najvolatilnijoj kategoriji A zbog posljedičnog snažnog pada na svim svjetskim tržištima. Dionički indeksi zabilježili su rekordno najbrži pad u takozvano medvjeđe tržište (kad dionički indeksi padnu više od 20%), pa je tako njemački dionički indeks pao od 21. 2. do 18. 3. za 38%, američki S&P 500 28%, hrvatski Crobex 31%, prinos hrvatske državne obveznice CROATIEUR2030 narastao je s 0,5% na 1,83%, CROATI USD 2024 s 1,95% na 2,88%”, kažu iz PBZ CO.

AZ: Lošijih perioda na tržištima je bilo i sigurno će ih biti i ubuduće



Iz AZ mirovinskih fondova podsjećaju da se na tržištima povremeno javljaju loša razdoblja i da smo već prebrodili jednu veliku krizu 2008.

“U ovim izvanrednim okolnostima i situaciji na globalnom financijskom tržištu i tržištima kapitala koja su reagirala na pojavu i epidemiju koronavirusa COVID-16, padom gotovo svih klasa imovine, neminovno je bilo da će to imati  utjecaja i na ulaganja mirovinskih fondova i trenutačne vrijednosti obračunskih jedinica fondova", kažu iz AZ fonda.

"Međutim, ono što je najvažnije naglasiti je da su ulaganja mirovinskih fondova dugoročna i da oscilacije u prinosima ne treba gledati u kratkom roku. Lošijih perioda na tržištima je bilo i sigurno će ih biti i u buduće. U svom devetnaest godina dugom poslovanju prošli smo jednu veliku krizu 2008. godine kao i nešto manju 2011., a unatoč tome mirovinski fondovi u RH, pa tako i AZ mirovinski fondovi od početka poslovanja pa do početka ove krize s koronavirusom, ostvarili su iznimno dobre rezultate za svoje članove.

Koliko će ova situacija potrajati ne znamo, ali naši članovi mogu biti sigurni da ćemo kao i do sada odgovorno i profesionalno upravljati njihovom imovinom i time osigurati najbolje moguće rezultate za članove naših fondova do odlaska u mirovinu”, odgovaraju iz AZ fonda.

Raiffeisen: Značajni potezi usmjereni su na smanjenje negativnih efekata

Iz Raiffeisena također kažu da je pojava koronavirusa negativno utjecala na tržišta, a naglašavaju da su diljem svijeta poduzete mjere za suzbijanje negativnih efekata na ekonomiju.

“Pojava i brzo širenje koronavirusa izvan granica Kine negativno se odrazilo na financijska tržišta, osobito na dionička tržišta i tržišta roba, a sama reakcija bila je snažna i bez povijesnog presedana. Valja imati na umu kako zabrane putovanja, prisilne i široke karantene, zabrane javnog okupljanja, zatvaranje tvrtki i druge poduzete mjere imaju snažan negativan učinak na globalnu ekonomiju.

Zbog mjera koje poduzimaju gospodarske i ekonomske sile kako bi se nosile s nastalom pandemijom dnevno se revidiraju projekcije globalnog gospodarskog rasta. Međutim, treba naglasiti i da su značajni potezi i izvanredne mjere monetarne i fiskalne politike upravo usmjereni ka smanjenju negativnih efekata na ekonomije i tržišta”, stoji u odgovoru Raiffeisen fondova.

index