Slavni Kamen iz Rosette, koji je omogućio dešifriranje egipatskog hijeroglifskog pisma, pronađen je na današnji dan 1799. godine i svakako pripada najvažnijim arheološkim otkrićima svih vremena. Zanimljivo je da su kamen otkrili francuski vojnici koji su u to doba ratovali u Egiptu pod vodstvom Napoleona Bonapartea. Ta Napoleonova ekspedicija u Egipat jedna je od najneobičnijih vojnih avanura u povijesti. Naime, mladi 28-godišnji Napoleon je iz Francuske isplovio za daleki Egipat prethodne godine s ogromnom flotom od 40,000 vojnika, 10,000 mornara, 27 ratnih i 400 teretnih brodova. U to doba Napoleon još nije bio politički vođa, nego mladi general u usponu. Njegova velika vojska osvojila je teritorij u Egiptu, a on je zatim , poput Aleksandra Velikog, krenuo u osvajanja na istok. Prodro je prema Palestini, zauzeo Jaffu, Haifu, Tir i Nazaret (rodno mjesto Isusa Krista u Galileji). Kod Brda Tabor (mjesto Kristova Preobraženja), Francuzi su pobijedili vojsku Turskog Carstva, no nisu uspjeli zauzeti utvrđenu luku Akon, pa su se vratili u Egipat. Usred tih bitaka, pronađen je kamen iz Rosette. Ugledao ga je francuski časnik Pierre-François Bouchard kako viri iz zemlje. Kamen je izgleda slučajno otkopan dok su Francuzi utvrđivali jednu svoju luku u Egiptu, pokraj grada Rašida. Francuzi su Rašid nazivali Rosette, pa je kamen prozvan po francuskoj verziji imena tog grada. Navedeni časnik Bouchard obavijestio je nadređenog generala o otkriću kamena, a ovaj je pozvao znanastvenike da prouče kamen. Znanstvenici su vrlo brzo uvidjeli značaj kamena, jer je on sadržavao isti natpis na tri pisma – hijeroglifskom, demotskom (pojednostavljeno egipatsko pismo) i grčkom. General Napoleon, koji se u to vrijeme vratio iz napada na Palestinu, osobno je pogledao kamen. Dalo se naslutiti da će se pomoću tog kamena moći dešifrirati egipatski hijeroglifi, što je konačno učinio Francuz Champollion 23 godine kasnije, godinu dana nakon Napoleonove smrti.
Izvor: www.dnevno.hr
