1810. g. ušće Glogovice u Savu bilo je tik uz ušće Mrsunje, jer je Glogovica imala svoj stari tok uz zapadni rub Tvrđave. U kolovizu 1810. godine hrvatsko-austro.ugarski car Franjo II, unuk Marije Terezije, počeo je velike radove regulacije toka Glogovice. Na radovima skretanja rječice radilo je preko četiri tisuće ljudi. Tada je iskopan kanal od livade koja se zvala Pivovare i bila nešto južnije od Podvinja, preko Aleksinke, livade u posjedu franjevaca, pokraj groblja do Poloja. Od tada, uz radove na regulaciji savske obale, prestaju katastrofalne poplave Broda i okoline. No, regulacijski radovi obilnih brodskih vodotokova se nastvaljaju. Petnaestog rujna 1931. godine završeni su radovi na vodenoj zaustavi na Mrsunji zapadno od savskog mosta, po kojoj je čitav kraj i dobio naziv Šlajs.
1914. g. brodski samostan rekviriraa je vojska i pretvorila ga u vojnu bolnicu sa 166 kreveta u kojoj su liječeni ranjenici s ratišta u Srbiji.
1931. g. u Brodu je proradila prva javna telefonska govornica smještena u barakici na tadašnjem Jelačićevom trgu u blizini fijakerskog stajališta i taksi-stanice.
Stribor Uzelac Schwendemann: Dogodilo se jednom u Brodu...
1914. g. brodski samostan rekviriraa je vojska i pretvorila ga u vojnu bolnicu sa 166 kreveta u kojoj su liječeni ranjenici s ratišta u Srbiji.
1931. g. u Brodu je proradila prva javna telefonska govornica smještena u barakici na tadašnjem Jelačićevom trgu u blizini fijakerskog stajališta i taksi-stanice.
Stribor Uzelac Schwendemann: Dogodilo se jednom u Brodu...