Nacionalni stožer je jučer počeo objavljivati dnevni broj zaraženih u Hrvatskoj u 10 sati ujutro i tako prekinuo gotovo polugodišnju tradiciju objave vijesti u 14 sati. Takva je odluka donijela svojevrsno medijsko olakšanje i osvježenje. Naime, prethodnih je mjeseci taj period do 14 sati bio obilježen gotovo pa nepodnošljivom breaking news atmosferom. Uz neizbježni matematički zadatak na koji su bili “primorani” i novinari i čitatelji. Županijski stožeri su svoje podatke objavljivali ranije kroz jutro i usputno se iščekivalo hoće li broj zaraženih po županijama odgovarati ukupnom broju na nacionalnoj razini.
Iako se već mjesecima zna da neće jer županijski stožeri ne računaju dan po istom satu kao i Nacionalni stožer. Međutim, to medije, vlasnike i urednike nije sprječavalo da ponavljaju ritual svakog dana. Pa tako je i jutros T-portal krenuo istim smjerom premda se zna da će ritual biti prekinut već u 10. No, valja iskoristiti i barem koji sat tenzije jer rijetko što donosi toliki klikbejt potencijal kao kontinuirana breaking news atmosfera. Dakle, portalima je dosadašnji aranžman itekako odgovarao jer im je dizao klikanost i posljedično povećavao cijenu oglasnog prostora. No, takav medijski poslovni model ima itekakve posljedice na političku refleksiju o pandemiji i pridonosi prilično štetnim tendencijama.
Naime, posljednjih dana se širom Europe javljaju ideje iz stručnih krugova po kojima bi trebalo prestati s dnevnim objavama brojke zaraženih. Neki smatraju da to nije ključna informacija već da se treba usredotočiti na medicinsko stanje zaraženih i “dublje” informacije, dok drugi smatraju da medijska obrada broja zaraženih nepovoljno utječe na stavove pučanstva o pandemiji i krizi. Motivi su, dakle, različiti, ali su uglavnom inspirirani novim saznanjima o virusu i promijenjenoj kliničkoj slici u odnosu na početak pandemije. Nismo ni blizu stručni da sudimo o epidemiološkoj i infektološkoj pozadini takvih stavova, ali možemo predočiti politički teren na kojem se odvijaju i atmosferu u koju interveniraju.
Reakcije stručnih službi na pandemiju diljem Europe su bile izložene raznolikim kritikama. Te su kritike svoju legitimnost često nastojale steći iz činjenice što se znanstveni proces savladavanja virusa odvijao, a i još se odvija, u realnom vremenu. To je dovodilo do toga da se znanstvene hipoteze i zaključci opovrgavaju i mijenjaju naočigled svih nas. Kao i sukobi u interpretacijama. Inače se ti procesi stalno odvijaju u znanosti i njena su fundamentalna karakteristika, samo što nisu neposredno vidljivi javnosti. Međutim, ti su procesi bili samo podloga. Dodatnu dimenziju nepovjerenja davalo je već opisano medijsko izvještavanje. I dok su ljudi uglavno bili skloni slušati znanstvene autoritete, medijski tretman informacija, teorija i mjera primjetno je ugrožavao taj autoritet. Naime, većina ljudi je razvila neki tip spontane kritike medija, ako ništa iz bezbroj razočaranja klikbejt naslovima i breaking news okvira za nebitne teme.
Ako se važne teme za zdravlje svih nas pojavljuju u istom okviru kao vijesti o krajnje nevažnim temama vrlo brzo se posumnja u istinitost i važnost tih ključnih informacija i njihovih interpretacija. Ili u to da je pandemija naprosto izmišljena. Upravo se u tom raskoraku otvara prostor za nazadne i opasne političke snage da preuzmu i eksploatiraju rast nepovjerenja i zamor breaking news atmosferom. Primjer smo već mogli vidjeti na demonstracijama protiv “tiranije medicine” prije koji dan u Berlin kad je grupa fašista pokušala ući u parlament. Zasad ti stavovi ne prevladavaju javnim prostorom, ali situacija postaje sve labilnija. I zato medijski sistem čiji se poslovni model zasniva isključivo na novcu od reklama treba biti svjestan kakvu ulogu igra. Pogotovo kad se ismijava i ruga s teoretičarima zavjere.
bilten
