Humanitarne organizacije već godinama prosvjeduju protiv špekulacija živežnim namirnicama. One tvrde da banke i druge financijske institucije na taj način uzrokuju drastična poskupljenja hrane i glad u svijetu.

Na špekulacijama sa živežnim namirnicama zarađuju se milijarde. Banke, hedge fondovi i veliki ulagači mogu preko fondova špekulirati s cijenama poljoprivrednih proizvoda. Na njemačkom tržištu je uloženo oko 11 milijardi eura u špekulativne financijske proizvode koji se odnose na živežne namirnice. Oko 6,2 milijardi eura od te svote otpada na osiguravajuće društvo Allianz, a prema informacijama humanitarne organizacije Oxfam naveliko ulaže i njemačka banka Deutsche Bank.

Zato je Oxfam prošli tjedan organizirao prosvjedno okupljanje pred zgradom uprave Allianza u Münchenu, za vrijeme održavanja skupštine dioničara. Glavni prigovor: ovaj koncern sudjeluje u "ruletu gladi". Tako glasi i naziv jedne studije koju je Oxfam objavio i u kojoj se oštro kritizira poslovanje Allianza, Deutsche Banka i drugih velikih ulagača. U studiji se zaključuje da oni svojim špekulacijama sa živežnim namirnicama utječu na rast cijena. Istog su mišljenja i druge organizacije, primjerice Foodwatch.

I stvarno, nagli rast cijena zabilježen je u cijelom svijetu. Tako je u Etiopiji u zadnjih nekoliko godina kukuruz poskupio za skoro 200 posto, a pšenica u Somaliji za 300 posto i u Sudanu za 90 posto. Posljedice tog drastičnog rasta cijena su fatalne: stanovnici siromašnih zemalja troše i do 80 posto svojih prihoda za hranu. Samo nekoliko centi više za vreću žitarica može izazvati egzistencijalnu krizu. Već sada širom svijeta gladuje 870 milijuna ljudi. Najteže su pogođeni žene i djeca. S druge strane, nagli pad cijena može narušiti ravnotežu na tržištu i uništiti seljake.

Allianz ne vjeruje da su njegove špekulacije na burzama odgovorne za oscilacije cijena. Naprotiv.

"Mi savjetujemo naše klijente da ulažu anticiklički. I ako pogledate investicijsko ponašanje naših klijenata, dakle kada kupuju i kada prodaju, onda je vidljivo da naši klijenti kupuju kad cijene padaju i prodaju kad cijene rastu", kaže Nicolai Tewes iz Allianza.

On tumači da to pomaže uspostavi ravnoteže na tržištu.

Allianz i drugi veliki financijski instituti dobivaju podršku pojedinih stručnjaka. Ekonomski etičar Ingo Pies je proučio više od 30 studija o toj temi, i to iz razdoblja između 2010. i 2012. godine. Njegova teza glasi: za rast cijena su prije svega odgovorni drugi čimbenici, poput povećane potražnje za mesom ili biološkim gorivom. No, i ta teza je izazvala val kritika. Humanitarne organizacije kažu da je Pies izabrao samo one studije koje potkrepljuju njegovu tezu.

Bez obzira na brojne argumente za i protiv špekulacija na tržištu živežnih namirnica, mnoge banke su u međuvremenu i same donijele odluku da se više neće baviti tom vrstom financijskih poslova. Tako su primjerice Commerzbank i Deka-Bank već obustavile tu vrstu ulaganja. I DZ-Bank i Union Investment najavljuju da će prestati nuditi te financijske transakcije.

No za ekonomista Davida Hachfelda iz Oxfama to nije dovoljno.

"Mi želimo da politika ponovo počne na odgovarajući način regulirati tržišta."

Izvor: SEEbiz