Od Od početka ukrajinske krize traje kampanja protiv Rusije kojoj se na pritisak Washingtona pridružila i Europska unija, a koja prijeti sankcijama koje je nemoguće provesti. Većina analitičara se slaže kako Europa jednostavno ne može stvoriti jedinstveni sustav u borbi protiv Moskve. Promatrajući u proteklih nekoliko mjeseci pokušaje Bruxellesa i ono što se događa na ekonomskoj i političkoj areni mediji su skovali termin "Putinov bumerang". Riječ je o kontra-efektu na pritisak Washingtona, koji od europskih saveznika traži da se sankcije bespogovorno nametnu Moskvi. RT Actualidad navodi samo pet primjera koji ukazuju na taj fenomen.1. Plinovod Južni tok Iako je Europska komisija pozvala Europu da "govori jednim glasom" po pitanju energije, čini se da se to u stvarnosti ne događa, piše financijski portal VestiFinance.
Austrija je, primjerice, prije nekoliko dana dala konačno odobrenje za plinovod Južni tok, te u potpunosti uništila planove Europske komisije, koji su već djelomično ostvareni blokadom njegove izgradnje u Bugarskoj. Iako odluka austrijskih vlasti da podrži projekt Južni tok neće imati značajan utjecaj na Europsku uniju, ona je važna iz razloga što dokazuje da je politički prostor u Europi i dalje duboko podijeljen u pogledu energetske suradnje s Rusijom.
2. Priznavanje energetske ovisnosti i pritisak na zemlje Europske unije
Na summitu o energetskoj sigurnosti Europske unije je europski povjerenik za energetiku, Guenther Oettinger, potvrdio da je europska neovisnost od Rusije u energetskom sektoru nedostižna u kratkom roku.
Istodobno, Europska komisija prisiljava zemlje da smanje suradnju s Rusijom u području energetike u najkraćem mogućem roku. Konkretno, Bugarska je suspendirala provedbu projekata Južnog toka na zahtjev Bruxellesa.
Nedavno je postalo poznato da Bugarska može biti novčano kažnjena, jer je dala prednost domaćim i ruskim tvrtkama u izgradnji plinovoda. Neki politolozi se pitaju da li te mjere mogu donijeti ikakvu korist za ujedinjenu Europu. Uz povećanje utjecaja nacionalističkih stranaka se Europska komisija može naći u poziciji da bogatim zemljama mora popuštati, dok će pravila poštovati oni slabiji. To će samo doprijeti daljnjem produbljivanju institucionalne krize zajednice europskih zemalja.
U tom svjetlu treba promatrati i izjavu hrvatskog premijera Zorana Milanovića "kako ništa ne zna o posjeti Alexeia Millera", čelnika Gazproma koji je ovog tjedna trebao posjetiti Zagreb, međutim, nemoguće je ne znati za najavljenu posjetu prvog čovjeka Gazproma, čiji se svaki korak u svijetu pozorno prati od strane političara i svih svjetskih medija.
Nakon izjava hrvatskog premijera su iz Moskve priopćili "kako visoka delegacija ruskog energetskog diva i čelnik te tvrtke, Alexei Miller, ipak neće ovoga tjedna posjetiti Hrvatsku".
Službeno se ne zna razlog odustajanja, ali jedan od najmoćnijih ljudi u svjetskom gospodarstvu sigurno nije bio zadovoljan kad je čuo izjavu hrvatskog premijera kako "o tom posjetu ne zna ništa", poručivši pritom "da su svim zainteresiranim investitorima vrata otvorena, ali da je adresa prvo ministarstvo gospodarstva, a onda tek vlada". Takvo što je bilo nemoguće u Beču, gdje je potpisivanje ugovora OMV-a i Gazproma prošlo u svečanom ozračju, a Vladimira Putina je dočekao austrijski predsjednik Heinz Fischer, a čelnika Gazproma njegov austrijski kolega iz OMV-a, Gerhard Roiss.Nažalost, Gazprom je uvijek naglašavao "kako je spreman za strateško partnerstvo s Hrvatskom u području energetike, koje uključuje izgradnju kraka plinovoda Južni tok prema Hrvatskoj, povećanje isporuka i povoljniju cijenu plina za hrvatsko gospodarstvo i građane", što je prije godinu dana osobno potvrdio osobno Alexei Miller, no, nakon ovog slijepog provođenja diktata Europske komisije i na radost Washingtona, teško da se hrvatska vlada sada nečemu može nadati.
Srbija, koja nije članica Europske unije, zbog bugarskog odustajanja je zamrznula projekt Južni tok, ali Gazprom navodi kako je problem "već riješen i samo je potrebna formalna ratifikacija sporazuma od strane Republike Srbije".
3. Skandal razočarane Poljske
Poljski časopis Wprost tvrdi kako ima tajne snimke razgovora ministra vanjskih poslova, Radoslawa Sikorskog, gdje on raspravlja o odnosima svoje zemlje sa Sjedinjenim Državama, a jedan dio tih razgovora je već objavljen. Riječ je o privatnom razgovoru između Sikorskog i Jaceka Rostowskog, potpredsjednika poljske vlade. Navodno je Sikorski rekao da je problem u tome što njegova ima "vrlo slab ponos i nisko samopoštovanje", te da je "savez između SAD-a i Poljske bezvrijedan, ali i štetan jer stvara lažni osjećaj sigurnosti".
"Mi zapravo idemo prema sukobu s Nijemcima i Rusima i dalje vjerujući da nam sve ide super jer smo p*pušili Amerikancima", rekao je Sikorski.
Ovaj dijalog jasno pokazuje stav određenih političkih snaga u Poljskoj, koje su umorne od djelovanja po američkom diktatu, što samo stvara probleme njihovoj zemlji i to sa zemljama s kojima bi Poljska trebala imati suradnju na najvišoj razini. (Skandal i kriza u Poljskoj, list Wprost otvara Pandorinu kutiju: MVP, kandidat za šefa EU diplomacije i bivši afganistanski mudžahedin Sikorski: "Sukobit ćemo se s Nijemcima i Rusima jer smo p*pušili Amerikancima!")
4. Nosač helikoptera Mistral i Francuska
Francuska je također na "vatrenoj liniji" i to zbog ugovora s Rusijom o opskrbi ruske vojske brodovima nosačima helikoptera Mistral. Završen je rad na krmi drugog ruskog broda Mistral i poslan je u Francusku kako bi se tamo dovršila izgradnja broda. Pitanje transfera tehnologije je još uvijek otvoreno, ali je činjenica da je Francuska prodala ratne brodove Rusiji i uvježbava ruske mornare u vrijeme kada se razgovara o nametanju sankcija Rusiji od strane Zapada. Ogorčeni američki partneri su Pariz pokušali prisiliti da promjeni politiku, ali do sada nisu uspjeli.
5. Njemačka prekida suradnju s kompanijom Verizon zbog sudjelovanja u prisluškivanju njemačkog državnog vrha i njenih građana
Zbog straha da ta tvrtka može raditi s američkim obavještajnim službama i špijunirati u Europi njemačka vlada je odlučila prestati surađivati sa američkom kompanijom Verizon. Glavni razlog je, naravno, špijunaža visokih njemačkih državnih dužnosnika. Njemački ministar unutarnjih poslova je priopćio da ugovor istječe 2015. i Nijemci ga ne planiraju obnoviti.
Skandal je počeo kada se saznalo da su njemački dužnosnici, koji su bili špijunirani od strane američke agencije NSA, koristili internetske usluge kompanije Verizon i britanske kompanije Colt. Nakon ove vijesti, Berlin je najavio svoju namjeru da odbije nastavak suradnje s tim tvrtkama, a službeni Berlin je podsjetio sporne kompanije kako je Njemačka bila u središtu skandala oko prisluškivanja američke Nacionalne sigurnosne agencije (NSA), što je otkrio Edward Snowden.
Austrija je, primjerice, prije nekoliko dana dala konačno odobrenje za plinovod Južni tok, te u potpunosti uništila planove Europske komisije, koji su već djelomično ostvareni blokadom njegove izgradnje u Bugarskoj. Iako odluka austrijskih vlasti da podrži projekt Južni tok neće imati značajan utjecaj na Europsku uniju, ona je važna iz razloga što dokazuje da je politički prostor u Europi i dalje duboko podijeljen u pogledu energetske suradnje s Rusijom.
2. Priznavanje energetske ovisnosti i pritisak na zemlje Europske unije
Na summitu o energetskoj sigurnosti Europske unije je europski povjerenik za energetiku, Guenther Oettinger, potvrdio da je europska neovisnost od Rusije u energetskom sektoru nedostižna u kratkom roku.
Istodobno, Europska komisija prisiljava zemlje da smanje suradnju s Rusijom u području energetike u najkraćem mogućem roku. Konkretno, Bugarska je suspendirala provedbu projekata Južnog toka na zahtjev Bruxellesa.
Nedavno je postalo poznato da Bugarska može biti novčano kažnjena, jer je dala prednost domaćim i ruskim tvrtkama u izgradnji plinovoda. Neki politolozi se pitaju da li te mjere mogu donijeti ikakvu korist za ujedinjenu Europu. Uz povećanje utjecaja nacionalističkih stranaka se Europska komisija može naći u poziciji da bogatim zemljama mora popuštati, dok će pravila poštovati oni slabiji. To će samo doprijeti daljnjem produbljivanju institucionalne krize zajednice europskih zemalja.
U tom svjetlu treba promatrati i izjavu hrvatskog premijera Zorana Milanovića "kako ništa ne zna o posjeti Alexeia Millera", čelnika Gazproma koji je ovog tjedna trebao posjetiti Zagreb, međutim, nemoguće je ne znati za najavljenu posjetu prvog čovjeka Gazproma, čiji se svaki korak u svijetu pozorno prati od strane političara i svih svjetskih medija.
Nakon izjava hrvatskog premijera su iz Moskve priopćili "kako visoka delegacija ruskog energetskog diva i čelnik te tvrtke, Alexei Miller, ipak neće ovoga tjedna posjetiti Hrvatsku".
Službeno se ne zna razlog odustajanja, ali jedan od najmoćnijih ljudi u svjetskom gospodarstvu sigurno nije bio zadovoljan kad je čuo izjavu hrvatskog premijera kako "o tom posjetu ne zna ništa", poručivši pritom "da su svim zainteresiranim investitorima vrata otvorena, ali da je adresa prvo ministarstvo gospodarstva, a onda tek vlada". Takvo što je bilo nemoguće u Beču, gdje je potpisivanje ugovora OMV-a i Gazproma prošlo u svečanom ozračju, a Vladimira Putina je dočekao austrijski predsjednik Heinz Fischer, a čelnika Gazproma njegov austrijski kolega iz OMV-a, Gerhard Roiss.Nažalost, Gazprom je uvijek naglašavao "kako je spreman za strateško partnerstvo s Hrvatskom u području energetike, koje uključuje izgradnju kraka plinovoda Južni tok prema Hrvatskoj, povećanje isporuka i povoljniju cijenu plina za hrvatsko gospodarstvo i građane", što je prije godinu dana osobno potvrdio osobno Alexei Miller, no, nakon ovog slijepog provođenja diktata Europske komisije i na radost Washingtona, teško da se hrvatska vlada sada nečemu može nadati.
Srbija, koja nije članica Europske unije, zbog bugarskog odustajanja je zamrznula projekt Južni tok, ali Gazprom navodi kako je problem "već riješen i samo je potrebna formalna ratifikacija sporazuma od strane Republike Srbije".
3. Skandal razočarane Poljske
Poljski časopis Wprost tvrdi kako ima tajne snimke razgovora ministra vanjskih poslova, Radoslawa Sikorskog, gdje on raspravlja o odnosima svoje zemlje sa Sjedinjenim Državama, a jedan dio tih razgovora je već objavljen. Riječ je o privatnom razgovoru između Sikorskog i Jaceka Rostowskog, potpredsjednika poljske vlade. Navodno je Sikorski rekao da je problem u tome što njegova ima "vrlo slab ponos i nisko samopoštovanje", te da je "savez između SAD-a i Poljske bezvrijedan, ali i štetan jer stvara lažni osjećaj sigurnosti".
"Mi zapravo idemo prema sukobu s Nijemcima i Rusima i dalje vjerujući da nam sve ide super jer smo p*pušili Amerikancima", rekao je Sikorski.
Ovaj dijalog jasno pokazuje stav određenih političkih snaga u Poljskoj, koje su umorne od djelovanja po američkom diktatu, što samo stvara probleme njihovoj zemlji i to sa zemljama s kojima bi Poljska trebala imati suradnju na najvišoj razini. (Skandal i kriza u Poljskoj, list Wprost otvara Pandorinu kutiju: MVP, kandidat za šefa EU diplomacije i bivši afganistanski mudžahedin Sikorski: "Sukobit ćemo se s Nijemcima i Rusima jer smo p*pušili Amerikancima!")
4. Nosač helikoptera Mistral i Francuska
Francuska je također na "vatrenoj liniji" i to zbog ugovora s Rusijom o opskrbi ruske vojske brodovima nosačima helikoptera Mistral. Završen je rad na krmi drugog ruskog broda Mistral i poslan je u Francusku kako bi se tamo dovršila izgradnja broda. Pitanje transfera tehnologije je još uvijek otvoreno, ali je činjenica da je Francuska prodala ratne brodove Rusiji i uvježbava ruske mornare u vrijeme kada se razgovara o nametanju sankcija Rusiji od strane Zapada. Ogorčeni američki partneri su Pariz pokušali prisiliti da promjeni politiku, ali do sada nisu uspjeli.
5. Njemačka prekida suradnju s kompanijom Verizon zbog sudjelovanja u prisluškivanju njemačkog državnog vrha i njenih građana
Zbog straha da ta tvrtka može raditi s američkim obavještajnim službama i špijunirati u Europi njemačka vlada je odlučila prestati surađivati sa američkom kompanijom Verizon. Glavni razlog je, naravno, špijunaža visokih njemačkih državnih dužnosnika. Njemački ministar unutarnjih poslova je priopćio da ugovor istječe 2015. i Nijemci ga ne planiraju obnoviti.
Skandal je počeo kada se saznalo da su njemački dužnosnici, koji su bili špijunirani od strane američke agencije NSA, koristili internetske usluge kompanije Verizon i britanske kompanije Colt. Nakon ove vijesti, Berlin je najavio svoju namjeru da odbije nastavak suradnje s tim tvrtkama, a službeni Berlin je podsjetio sporne kompanije kako je Njemačka bila u središtu skandala oko prisluškivanja američke Nacionalne sigurnosne agencije (NSA), što je otkrio Edward Snowden.
Izvor: advance
