Posljedice outsourcinga, protiv kojeg se trenutno prikupljaju potpisi za referendum, već godinama osjeti dio agencijskih radnika u Zagrebačkom holdingu. "Razlika između agencijskog i stalno zaposlenog radnika je poprilično velika. Jedino smo isti po osnovici plaće. U konačnici, agencijski radnik može dobiti i do nekoliko tisuća kuna manje od stalnog radnika za identičan posao. Situacija je degradirajuća", kaže jedan agencijski radnik.
"Ovo je smiješno. Pa živimo u kapitalizmu." Tim je riječima šef Holdinga Slobodan Ljubičić, prema našim izvorima iz Holdinga, izrazio čuđenje zbog prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma protiv outsourcinga. Konstatacija je izrečena na prošlotjednom sastanku sa sindikalnim predstavnicima podružnica ove zagrebačke megatvrtke, koji se oštro protive daljnjem upošljavanju radnika preko agencija za privremeno zapošljavanje.
Prema medijskim izvješćima, Holding na čelu s Ljubičićem navodno planira zaposliti dodatnih 1200 radnika upravo posredstvom agencija, kao alternativnom metodom popunjavanja radnih mjesta, s obzirom da je u Holdingu na snazi zabrana novih zapošljavanja "konvencionalnim" načinima. Ostvari li se ovaj plan, u Holdingu će broj agencijskih radnika biti povećani više nego dvostruko, budući da tamo na isti način već radi više od 500 ljudi.
Na prošlotjednoj konferenciji za novinstvo sindikati su upozorili kako se na taj način zapravo smanjuju radnička prava. No, uprava Holdinga, baš kao i predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca, ističu kako je riječ o obmanama i kako je agencijski rad, od kojeg Vlada zbog pritiska javnosti polako odustaje, zapravo ništa manje kvalitetan po radnike.
S time se, međutim, ne bi složio agencijski radnik u Holdingu. "Razlika između agencijskog i stalno zaposlenog radnika je poprilično velika. Jedino smo isti po osnovici plaće. Sve ostale beneficije, poput božićnice, uskršnice, regresa ili putnih troškova mi ne dobivamo. Kad se to zbroji, agencijski radnik zapravo dobiva i do nekoliko tisuća kuna manje od normalnog radnika za identičan posao", kaže nam Marko, agencijski uposlenik Holdinga koji u javnost nije želio izaći punim imenom i prezimenom zbog možebitne nelagode koju bi mogao pretrpjeti kod poslodavca, za kojeg preko agencijskog ugovora radi zadnje dvije godine. "I to protuzakonito, jer agencijski radnik prema zakonu može na istom ugovoru biti maksimalno godinu dana, a ja zadnje dvije godine nisam imao prekid radnog staža. Neke su pak agencije pojedine radnike slale doma, dok su druge vješto prepravljale ugovor, ali bi radnik zapravo ostao raditi na istom mjestu i na istim poslovima, ili bi ga preusmjerili na drugu poziciju u sustavu. Inspekcija rada imala bi popriličnog posla kad bi nas posjetili", kaže nam Marko, dodajući da je identična praksa kod većine drugih kolega koje Holding unajmljuje od agencija za zapošljavanje.
Štoviše, prema našim izvorima, neki radnici na ovaj način u sustavu rade već šest godina. U tom su razdoblju promijenili tri poslodavaca, odnosno tri agencije za zapošljavanje. Ugovori im se produžuju svaka dva do tri mjeseca i tako unedogled. Zadnji ugovor u vrijednosti 30 milijuna kuna Holding je potpisao sredinom prošle godine s agencijom Adria zaposlenici d.o.o., koja je za ovaj posao dobila proviziju veću od pola milijuna kuna. Ugovor koji smo dobili na uvid pokazuje kako radnici nemaju materijalna prava iz Temeljnog kolektivnog ugovora, poput solidarnih potpora, regresa, jubilarnih nagrada, božićnica, dara za Uskrs, naknada troškova prijevoza i tomu slično. Premda im nije poslodavac, Holding im prema ugovoru plaća troškove bolovanja i godišnjih odmora, kao i troškove liječničkih pregleda i izdavanja sanitarnih knjižica. Kada je riječ o godišnjim odmorima, i tu je vidljiva razlika.
"Mi imamo 20 dana godišnjeg, naši kolege koji rade isti posao ali su zaposleni u Holdingu 33 dana. Situacija je poprilično degradirajuća. Ali to nije samo stanje u Holdingu. S kim god ćete pričati o pravima agencijskih radnika definitivno će odgovor biti isti. Rijedak je slučaj da su agencijski radnici u bilo kojoj tvrtki plaćeni isto kao i stalno zaposleni", kazao nam je Marko.
Njegovu priču potvrđuje i odvjetnik Denis Bajs. "Agencije su dosad zastupale stajališta po kojem su samo dužne radnicima isplaćivati jednaku plaću kao i onoga radnika koji je zaposlen kod tog korisnika. U dosta slučajeva čak ni to izjednačenje u pogledu plaće nije postojalo a u vrlo malo slučajeva su agencije priznavale i isplaćivale pojedina spomenuta materijalna prava", ističe za H-Alter Bajs, koji je zadnjih mjeseci zastupao radnike u parnicama protiv agencija kao poslodavaca, upravo zbog navedenih nejednakosti. Te nejednakosti prepoznao je i Županijski sud u Zagrebu, koji je u svim dosad pravomoćnim presudama presudio u korist radnika.
24 radnika Hrvatskog telekoma tužili su agenciju zbog uskraćivanja prava poput božićnice i regresa, a sud je donio presedansku pravomoćnu presudu po kojoj agencije za privremeno zapošljavanje moraju isplaćivati sva materijalna prava. Time je preinačena presuda prvostupanjskog suda, koji je, suprotno tome, tvrdio kako materijalna prava ne predstavljaju uvjete rada, koji prema ZOR-u iz 2009. i prema direktivi EU o agencijama za privremeno zapošljavanje trebaju biti jednaki za zaposlenike i za agencijske radnike na određeno.
"Zakon o radu jasno kaže da muškarac i žena za isti rad moraju biti isto plaćeni, a pod time podrazumijeva sva primanja koji oni ostvaruju temeljem rada. Prema tome ne vidim pravnu ni logičnu argumentaciju da agencijski radnici i radnici koji rade kod korisnika ne bi bili izjednačeni u pogledu svih materijalnih prava i primanja. Ovo tim više jer je Ministarstvo rada dalo tumačenje odredbe ZOR-a da trebaju biti izjednačeni u pogledu prava, što je pravno mišljenje koje je potvrdio i Županijski sud u svojim presudama", ističe Bajs, koji na sudu trenutno predstavlja više desetaka agencijskih radnika u Holdingu, koji su zbog istog razloga podnijeli tužbe protiv agencije kao poslodavca.
"U Holdingu je najveći jaz u pogledu troškova prijevoza. Primjerice, agencijski radnici iz Zagorja morali su plaćati mjesečnu kartu tisuću i pol kuna. Agencija kod koje su radili ih je isplaćivala 2011. godine, ali su 2012. i 2013. donijeli odluku da neće plaćati te izdatke", ističe Bajs, dodajući kako se u ugovore između agencija i tvrtki može svašta unijeti, pa tako i stavke o isključenju prava radnika na beneficije koje imaju stalno zaposleni, ali je pitanje kako će sud na to gledati. "Po meni se čini da se ne može o ugovoru o privremenom zapošljavanju isključiti zakonska obveza", poručuje.
Situacija u Holdingu utoliko je specifična jer ima i dodatni element politike i pripadajućeg populizma. Naime, u Holdingu je i dalje na snazi zabrana zapošljavanja, dok se istureni predstavnici Grada, poput Milana Bandića, hvale kako je od prošle godine smanjen broj zaposlenika za tisuću i pol. No, u isto vrijeme angažiraju se agencijski radnici koji nisu zaposleni u samom Holdingu, ali su prema pojedinim medijskim napisima bili među onima koji su otpušteni, da bi ih dakle opet angažirali, ovaj puta preko agencija. Razlika je u tome da ovi radnici ne postoje u njhihovoj statistici zaposlenih, a uz to ih im se lagano može otkazati suradnja, te su i "jeftiniji" za Holding, kako vole kazati gradski oci.
No, sindikati tvrde kako je priča o jeftinijim agencijskim radnicima također obična obmana. "Oni u konačnici više koštaju jer su skuplji i manje efikasni. Ako imate dva radnika na istom mjestu, jednog preko firme a drugog preko agencije, njihova materijalna prava su različita, na štetu agencijskih radnika. S obzirom da ih firma po zakonu mora platiti jednako, to znači da razliku netko stavlja u džep. Plus što agencijski radnici koštaju više za proviziju koja se plaća agenciji. Dakle, jeftinije bi im bilo da su radnike zaposlili s burze", kaže sindikalist Darko Kleinberger, koordinator koalicije sindikata Zagrebačkog holdinga, koji ističe da je priča oko zapošljavanja agencijskih radnika apsurdna u svakom pogledu.
"Holding nema nikakve potrebe uzimati radnike u najam, naime robove, jer za sve navedene poslove u ugovoru s agencijom, koji su redom stalnog karaktera, ima propisano u Temeljnom koletivnom govoru čl. 15 mogućnost zapošljavanja na određeno. Prema tome, agencijsko zapošljavanje je u principu ništa drugo nego guranje novca u privatne džepove. Ako pak imate radnika koji preko agencije radi na duže vrijeme, onda agencijski rad služi za manipuliranje da se radnika ne zaposli na neodređeno", ističe Kleinberger, koji je prošli tjedan na konferenciji za novinare najavio sastanak s gradonačelnikom Bandićem, kako bi i njemu izrazili protivljenje ovakvoj politici zapošljavanja.
"On je, međutim, opet zloupotrijebio našu želju da se dogovorimo oko agencijskog rada pa nam je poslao poziv za sastanak gdje bi tema bila troškovi, odnosno najvjerojatnije smanjivanje plaća i troškova za radnike", ističe sindikalac, dodajući kako će i dalje inzistirati na ukidanju ovakve prakse. Premda zasad ne razmišljaju o tome, ako bude trebalo, kao krajnju mogućnost najavljuje i industrijske akcije koje kao sindikati mogu predložiti svome članstvu. Prvi korak je, kaže, stavljanje potpisa za referendum protiv outsourcinga.
"Jer, agencijski rad je povratak u robovlasnički sustav. Radnici nisu stvari koje bi se mogle iznajmljivati", kaže na kraju.
"Ali, živimo u kapitalizmu", možda bi na to dodao šef Holdinga...
Izvor: h-alter
"Ovo je smiješno. Pa živimo u kapitalizmu." Tim je riječima šef Holdinga Slobodan Ljubičić, prema našim izvorima iz Holdinga, izrazio čuđenje zbog prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma protiv outsourcinga. Konstatacija je izrečena na prošlotjednom sastanku sa sindikalnim predstavnicima podružnica ove zagrebačke megatvrtke, koji se oštro protive daljnjem upošljavanju radnika preko agencija za privremeno zapošljavanje.
Prema medijskim izvješćima, Holding na čelu s Ljubičićem navodno planira zaposliti dodatnih 1200 radnika upravo posredstvom agencija, kao alternativnom metodom popunjavanja radnih mjesta, s obzirom da je u Holdingu na snazi zabrana novih zapošljavanja "konvencionalnim" načinima. Ostvari li se ovaj plan, u Holdingu će broj agencijskih radnika biti povećani više nego dvostruko, budući da tamo na isti način već radi više od 500 ljudi.
Na prošlotjednoj konferenciji za novinstvo sindikati su upozorili kako se na taj način zapravo smanjuju radnička prava. No, uprava Holdinga, baš kao i predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca, ističu kako je riječ o obmanama i kako je agencijski rad, od kojeg Vlada zbog pritiska javnosti polako odustaje, zapravo ništa manje kvalitetan po radnike.
S time se, međutim, ne bi složio agencijski radnik u Holdingu. "Razlika između agencijskog i stalno zaposlenog radnika je poprilično velika. Jedino smo isti po osnovici plaće. Sve ostale beneficije, poput božićnice, uskršnice, regresa ili putnih troškova mi ne dobivamo. Kad se to zbroji, agencijski radnik zapravo dobiva i do nekoliko tisuća kuna manje od normalnog radnika za identičan posao", kaže nam Marko, agencijski uposlenik Holdinga koji u javnost nije želio izaći punim imenom i prezimenom zbog možebitne nelagode koju bi mogao pretrpjeti kod poslodavca, za kojeg preko agencijskog ugovora radi zadnje dvije godine. "I to protuzakonito, jer agencijski radnik prema zakonu može na istom ugovoru biti maksimalno godinu dana, a ja zadnje dvije godine nisam imao prekid radnog staža. Neke su pak agencije pojedine radnike slale doma, dok su druge vješto prepravljale ugovor, ali bi radnik zapravo ostao raditi na istom mjestu i na istim poslovima, ili bi ga preusmjerili na drugu poziciju u sustavu. Inspekcija rada imala bi popriličnog posla kad bi nas posjetili", kaže nam Marko, dodajući da je identična praksa kod većine drugih kolega koje Holding unajmljuje od agencija za zapošljavanje.
"To je kapitalizam"; Slobodan Ljubičić
Štoviše, prema našim izvorima, neki radnici na ovaj način u sustavu rade već šest godina. U tom su razdoblju promijenili tri poslodavaca, odnosno tri agencije za zapošljavanje. Ugovori im se produžuju svaka dva do tri mjeseca i tako unedogled. Zadnji ugovor u vrijednosti 30 milijuna kuna Holding je potpisao sredinom prošle godine s agencijom Adria zaposlenici d.o.o., koja je za ovaj posao dobila proviziju veću od pola milijuna kuna. Ugovor koji smo dobili na uvid pokazuje kako radnici nemaju materijalna prava iz Temeljnog kolektivnog ugovora, poput solidarnih potpora, regresa, jubilarnih nagrada, božićnica, dara za Uskrs, naknada troškova prijevoza i tomu slično. Premda im nije poslodavac, Holding im prema ugovoru plaća troškove bolovanja i godišnjih odmora, kao i troškove liječničkih pregleda i izdavanja sanitarnih knjižica. Kada je riječ o godišnjim odmorima, i tu je vidljiva razlika.
"Mi imamo 20 dana godišnjeg, naši kolege koji rade isti posao ali su zaposleni u Holdingu 33 dana. Situacija je poprilično degradirajuća. Ali to nije samo stanje u Holdingu. S kim god ćete pričati o pravima agencijskih radnika definitivno će odgovor biti isti. Rijedak je slučaj da su agencijski radnici u bilo kojoj tvrtki plaćeni isto kao i stalno zaposleni", kazao nam je Marko.
Njegovu priču potvrđuje i odvjetnik Denis Bajs. "Agencije su dosad zastupale stajališta po kojem su samo dužne radnicima isplaćivati jednaku plaću kao i onoga radnika koji je zaposlen kod tog korisnika. U dosta slučajeva čak ni to izjednačenje u pogledu plaće nije postojalo a u vrlo malo slučajeva su agencije priznavale i isplaćivale pojedina spomenuta materijalna prava", ističe za H-Alter Bajs, koji je zadnjih mjeseci zastupao radnike u parnicama protiv agencija kao poslodavaca, upravo zbog navedenih nejednakosti. Te nejednakosti prepoznao je i Županijski sud u Zagrebu, koji je u svim dosad pravomoćnim presudama presudio u korist radnika.
Milan Bandić (Foto: Zgh.hr)
24 radnika Hrvatskog telekoma tužili su agenciju zbog uskraćivanja prava poput božićnice i regresa, a sud je donio presedansku pravomoćnu presudu po kojoj agencije za privremeno zapošljavanje moraju isplaćivati sva materijalna prava. Time je preinačena presuda prvostupanjskog suda, koji je, suprotno tome, tvrdio kako materijalna prava ne predstavljaju uvjete rada, koji prema ZOR-u iz 2009. i prema direktivi EU o agencijama za privremeno zapošljavanje trebaju biti jednaki za zaposlenike i za agencijske radnike na određeno.
"Zakon o radu jasno kaže da muškarac i žena za isti rad moraju biti isto plaćeni, a pod time podrazumijeva sva primanja koji oni ostvaruju temeljem rada. Prema tome ne vidim pravnu ni logičnu argumentaciju da agencijski radnici i radnici koji rade kod korisnika ne bi bili izjednačeni u pogledu svih materijalnih prava i primanja. Ovo tim više jer je Ministarstvo rada dalo tumačenje odredbe ZOR-a da trebaju biti izjednačeni u pogledu prava, što je pravno mišljenje koje je potvrdio i Županijski sud u svojim presudama", ističe Bajs, koji na sudu trenutno predstavlja više desetaka agencijskih radnika u Holdingu, koji su zbog istog razloga podnijeli tužbe protiv agencije kao poslodavca.
"U Holdingu je najveći jaz u pogledu troškova prijevoza. Primjerice, agencijski radnici iz Zagorja morali su plaćati mjesečnu kartu tisuću i pol kuna. Agencija kod koje su radili ih je isplaćivala 2011. godine, ali su 2012. i 2013. donijeli odluku da neće plaćati te izdatke", ističe Bajs, dodajući kako se u ugovore između agencija i tvrtki može svašta unijeti, pa tako i stavke o isključenju prava radnika na beneficije koje imaju stalno zaposleni, ali je pitanje kako će sud na to gledati. "Po meni se čini da se ne može o ugovoru o privremenom zapošljavanju isključiti zakonska obveza", poručuje.
Situacija u Holdingu utoliko je specifična jer ima i dodatni element politike i pripadajućeg populizma. Naime, u Holdingu je i dalje na snazi zabrana zapošljavanja, dok se istureni predstavnici Grada, poput Milana Bandića, hvale kako je od prošle godine smanjen broj zaposlenika za tisuću i pol. No, u isto vrijeme angažiraju se agencijski radnici koji nisu zaposleni u samom Holdingu, ali su prema pojedinim medijskim napisima bili među onima koji su otpušteni, da bi ih dakle opet angažirali, ovaj puta preko agencija. Razlika je u tome da ovi radnici ne postoje u njhihovoj statistici zaposlenih, a uz to ih im se lagano može otkazati suradnja, te su i "jeftiniji" za Holding, kako vole kazati gradski oci.
No, sindikati tvrde kako je priča o jeftinijim agencijskim radnicima također obična obmana. "Oni u konačnici više koštaju jer su skuplji i manje efikasni. Ako imate dva radnika na istom mjestu, jednog preko firme a drugog preko agencije, njihova materijalna prava su različita, na štetu agencijskih radnika. S obzirom da ih firma po zakonu mora platiti jednako, to znači da razliku netko stavlja u džep. Plus što agencijski radnici koštaju više za proviziju koja se plaća agenciji. Dakle, jeftinije bi im bilo da su radnike zaposlili s burze", kaže sindikalist Darko Kleinberger, koordinator koalicije sindikata Zagrebačkog holdinga, koji ističe da je priča oko zapošljavanja agencijskih radnika apsurdna u svakom pogledu.
Darko Kleinberger; Foto: Zagrebinfo.hr
"Holding nema nikakve potrebe uzimati radnike u najam, naime robove, jer za sve navedene poslove u ugovoru s agencijom, koji su redom stalnog karaktera, ima propisano u Temeljnom koletivnom govoru čl. 15 mogućnost zapošljavanja na određeno. Prema tome, agencijsko zapošljavanje je u principu ništa drugo nego guranje novca u privatne džepove. Ako pak imate radnika koji preko agencije radi na duže vrijeme, onda agencijski rad služi za manipuliranje da se radnika ne zaposli na neodređeno", ističe Kleinberger, koji je prošli tjedan na konferenciji za novinare najavio sastanak s gradonačelnikom Bandićem, kako bi i njemu izrazili protivljenje ovakvoj politici zapošljavanja.
"On je, međutim, opet zloupotrijebio našu želju da se dogovorimo oko agencijskog rada pa nam je poslao poziv za sastanak gdje bi tema bila troškovi, odnosno najvjerojatnije smanjivanje plaća i troškova za radnike", ističe sindikalac, dodajući kako će i dalje inzistirati na ukidanju ovakve prakse. Premda zasad ne razmišljaju o tome, ako bude trebalo, kao krajnju mogućnost najavljuje i industrijske akcije koje kao sindikati mogu predložiti svome članstvu. Prvi korak je, kaže, stavljanje potpisa za referendum protiv outsourcinga.
"Jer, agencijski rad je povratak u robovlasnički sustav. Radnici nisu stvari koje bi se mogle iznajmljivati", kaže na kraju.
"Ali, živimo u kapitalizmu", možda bi na to dodao šef Holdinga...
Izvor: h-alter
