Saborski Odbor za europske poslove danas je održao sjednicu samo s jednom točkom dnevnog reda – Rasprava o nacrtu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije i pripadajućeg Akcijskog plana. Odbor je sazvan na zahtjev opozicije ponukane prašinom koja se prije mjesec dana digla u javnost oko izrade ta dva dokumenta iz čijeg su nacrta izbačene sve bitne antidiskriminacijske mjere vezane za LGBT osobe i reproduktivna prava žena te planovi aktivnosti za borbu protiv stereotipa u obrazovanju i prema nacionalnim manjinama.
Potpredsjednik Vlade zadužen za ljudska prava i ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier pokušao je na sjednici objasniti zbog čega je došlo do 'rezanja' već dovršenog Antidiskriminacijskog plana koji se usaglašavao dvije godine, kroz dvije prethodne vlade, i kojeg je trebalo samo formalno usvojiti. Radi se isključivo o 'tehničkim' pitanjima – rokovima i proceduri, ustrajavo je Stier izbjegavajući odgovoriti na prozivanja SDP-a i HNS-a da je nova Plenkovićeva vlada, posebno preko Ministarstva vanjskih poslova, napravila konzervativni zaokret u pitanjima ljudskih prava.
Sjednicu je obilježilo Stierovo indirektno prozivanje Centra za mirovne studije (CMS) da je, kao udruga koja je sudjelovala u izradi 'starih' dokumenata, imao povlašteni stutus, jer je CMS istodobno kreirao antidiskriminacijske mjere i sebe imenovao kao njihove provoditelje.
Opasna retrogradna revolucija
Opozicija je inzistirala na objašnjenju koja je Hrvatska politika prema ljudskim pravima, je li na djelu radikalni zaokret. Tehnička pitanja kao razlog za tako velike izmjene za njih su samo izgovor.
"Tu se radi o opasnoj retrogradnoj revoluciji. Pitanje ljudskih prava nije aritmetička sredina između onih koji zagovaraju ljudska prava i onih koji bi htjeli oduzeti ljudska prava nekim skupinama u društvu. To nije iznalaženje kompromisa između ta dva pola 'za' i 'protiv'. Ljudska prava se mogu samo s vremenom proširivati, a ne oduzimati. Riječ je eklatantnom političkom, a ne tehničkom pitanju", negodovala je Vesna Pusić (HNS).
I Joško Klisović (SDP) je odbio Stierovu tezu da je riječ isključivo o poboljšanju dosadašnjih dokumenata.
"Zar je unapređivanje teksta 'sakaćenje' u dijelu obrazovanja, zdravlja i medija!? Na to ne možemo pristati. Molim vas vratite do sada dosegnute standarde poštivanja ljudskih prava", apelirao je Klisović.
Da je bitan kontinuitet i očuvanje dosegnute razine ljudskih prava LGBT osoba i reproduktivnih prava žena, složio se i njegov stranački kolega Bojan Glavašević. Njegovo pitanje o tome je li sporni prijedlog Antidiskriminacijskog plana „skrojio po svojim vrijednostima“ ultrakonzervativni Ladislav Ilčić, ostalo je bez Stierovog odgovora.
I zamjenica pučke pravobraniteljice Tena Šimonović Einwalter nezadovoljna je „užurbanim radom“ na novim dokumentima i što se to čini „na pomalo konfuzan način“. Naime, radna skupina sastavljena od 17 predstavnika ministarstava, vladinih ureda, pravobraniteljstava i socijalnih partnera te 5 predstavnika nevladinih organizacija, trebala bi imati još samo jedan sastanak idući tjedan, a još nisu ni raspravljali osnovni strateški dokument – Antidiskriminacijski plan, nego samo operativni dio. Apelirala je da se razmisli o produženju roka.
Kršćanska demokracija
Ministar Stier na sve je primjedbe odgovarao po uhodanoj špranci, tvrdeći da još nije vidio nacrt spornih dokumenata, iako je u radnoj skupini i predstavnik Ministarstva vanjskih poslova koje je zapravo 'siva eminencija' čitavog poduhvata, a ne Vladin ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina koji je formalni koordinator. Stier se dobro čuvao da u raspravi ne ulazi u meritum, odnosno u objašnjavanje zašto su izbrisane antidskriminacijske mjere prema određenim društvenim skupinama. Cilj je „inkluzivnost i pluralizam“ u sastavu radne skupine i mogućnost iznošenja različitih mišljenja te „poštivanje dostojanstva svake ljudske osobe', ponavljao je Stier.
"Ako je ikakva revolucija u pitanju onda je to revolucija transparentnosti i pluralizma. Napredno je poštivati novac poreznih obveznika, to je napredno, ako me već pitate. Kršćanska demokracija je, kako je ja razumijem - a kako ju je, čini mi se, razumio i Konrad Adenauer - moći izreći svoje stavove štiteći sustav liberalne demokracije, pluralizma, višestranačja i tolerancije. Ne kao klerikalna organizacija, mi smo politička stranka. Ja neću dozvoliti da meni neki klerici kažu kako se pišu zakoni, s kim moram ići u koaliciju... Ali jesmo stranka koja je inspirirana univerzalnim kršćanskim vrijednostima i to ću javno manifestirati u dijalogu i u pluralizmu", rekao je Stier. Takav 'pluralizam' dobar je i u raspravi o Antidiskriminacijskom planu i on će, uvjeren je Stier, na kraju iznjedriti jedan „kvalitetan dokument koji će zaštiti ljudska prava u skladu sa svim standardima“.
Prozivanje 'mirovnjaka'
Razlog zašto se išlo s novim dokumentima je, po Stierovoj interpretaciji, isključivo zato što su rokovi za određene mjere već istekli, pa je trebalo propisati nove datume i – što je, čini se, za Stiera još važnije – što su "neke udruge u bivšoj radnoj grupi pisale strategiju i istodobno sebe stavljale kao nositelje provedbe određenih aktivnosti".
"Je li u redu da udruga koja sudjeluje u radnoj grupi, koja piše strategiju i akcijski plan, u tim dokumentima određuje sebe kao nositelja nekih aktivnosti? Zar ne bi bilo bolje i zbog transparentnosti da se napisalo da će se za neku aktivnost prvo raspisati natječaj, pa da se onda jave razne udruge? To je trebalo razjasniti", rekao je Stier.
Iako ih nije imenovao, riječ je o Centru za mirovne studije koji su u prijašnjem sastavu radne skupine, uz Hrvatski pravni centar, bili jedini predstavnici udruga. Riječ je ukupno o šest mjera iz oblasti „Uprava i pravosuđe“ za čije provođenje je u starom Antidiskriminacijskom planu CMS bio određen kao nositelj ili sunositelj aktivnosti u suradnji s Uredom za ljudska prava.
Na Stierove insinuacije o povlaštenom statusu reagirala je tijekom sjednice Sara Lalić iz CMS-a, ali joj je predsjedavajući Domagoj Ivan Milošević (HDZ) odbio dati riječ, najavivši da će za to biti prilike na skoroj zajedničkoj sjednici saborskih odbora za ljudska prava i za ravnopravnost spolova, koji su – za razliku od Odbora za europske poslove – matični odbori za tu problematiku.
Sara Lalić kasnije je objasnila novinarima da je CMS i prije izrade strategije dobio sredstva iz EU fondova za provedbu antidiskriminacijskih aktivnosti.
"Ne radi se o nikakvom sukobu interesa. Tih šest do sedam mjera je stavljeno u tadašnji Akcijski plan nakon što je CMS, kao nositelj, 2015. godine dobio projekt financiran iz REC programa Opće uprave za pravosuđe Europske komisije. Partneri u tome su Ured za ljudska prava, Pravosudna akademija i Ured pučke pravobraniteljice. Dakle, mi smo pribavili taj novac da se mogu provoditi antidiskriminacijske mjere, a on je namijenjen i za državne institucije. Riječ je o iznosu od oko 250.000 eura. Taj projekt već provodimo, a novac nismo dobili na natječaju unutar Hrvatske nego u velikoj konkurenciji svih organizacija i institucija koji se bave antidiskriminacijom u cijeloj EU", rekla je Sara Lalić.
Po njezinom mišljenju, nije toliko važno što su izbrisane mjere za koje je bio predviđen CMS, jer to oni ionako već rade, nego je puno ozbiljniji problem je što su iz sadašnjeg nacrta Antidiskriminacijskog plana izbrisane mjere vezane za mnoge osjetljive i marginalizirane društvene skupine.
Podsjetimo, Antidiskriminacijski plan s provedbenim mjerama trebao je biti donesen do kraja prošle godine, što je i uvjet za povlačenje oko 6,8 miljardi eura iz europskih fondova. Nakon što je Plenkovićeva Vlada uspjela isposlovati novi rok – lipanj ove godine – imenovana je nova radna grupa u kojoj je sada pet predstavnika iz nevladinih organizacija, među kojima su i osobe vrlo bliske ultrakonzervativnim organizacijama. U međuvremenu, iz prijedloga novog dokumenta izbrisan je pojam „roda“, nestala je diskriminacija LGBT osoba, izbačena su reproduktivna prava žena i reproduktivno zdravlje, nema više prava na pobačaj i kontracepciju kroz javno zdravstvo, ne postoji više ni plan uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja u školama te zaštita od diskriminacije djece koja ne pohađaju vjeronauk u školama kao ni mjere koje bi prevenirale stereotipe u školskim udžbenicima.
forum.tm
Potpredsjednik Vlade zadužen za ljudska prava i ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier pokušao je na sjednici objasniti zbog čega je došlo do 'rezanja' već dovršenog Antidiskriminacijskog plana koji se usaglašavao dvije godine, kroz dvije prethodne vlade, i kojeg je trebalo samo formalno usvojiti. Radi se isključivo o 'tehničkim' pitanjima – rokovima i proceduri, ustrajavo je Stier izbjegavajući odgovoriti na prozivanja SDP-a i HNS-a da je nova Plenkovićeva vlada, posebno preko Ministarstva vanjskih poslova, napravila konzervativni zaokret u pitanjima ljudskih prava.
Sjednicu je obilježilo Stierovo indirektno prozivanje Centra za mirovne studije (CMS) da je, kao udruga koja je sudjelovala u izradi 'starih' dokumenata, imao povlašteni stutus, jer je CMS istodobno kreirao antidiskriminacijske mjere i sebe imenovao kao njihove provoditelje.
Opasna retrogradna revolucija
Opozicija je inzistirala na objašnjenju koja je Hrvatska politika prema ljudskim pravima, je li na djelu radikalni zaokret. Tehnička pitanja kao razlog za tako velike izmjene za njih su samo izgovor.
"Tu se radi o opasnoj retrogradnoj revoluciji. Pitanje ljudskih prava nije aritmetička sredina između onih koji zagovaraju ljudska prava i onih koji bi htjeli oduzeti ljudska prava nekim skupinama u društvu. To nije iznalaženje kompromisa između ta dva pola 'za' i 'protiv'. Ljudska prava se mogu samo s vremenom proširivati, a ne oduzimati. Riječ je eklatantnom političkom, a ne tehničkom pitanju", negodovala je Vesna Pusić (HNS).
I Joško Klisović (SDP) je odbio Stierovu tezu da je riječ isključivo o poboljšanju dosadašnjih dokumenata.
"Zar je unapređivanje teksta 'sakaćenje' u dijelu obrazovanja, zdravlja i medija!? Na to ne možemo pristati. Molim vas vratite do sada dosegnute standarde poštivanja ljudskih prava", apelirao je Klisović.
Da je bitan kontinuitet i očuvanje dosegnute razine ljudskih prava LGBT osoba i reproduktivnih prava žena, složio se i njegov stranački kolega Bojan Glavašević. Njegovo pitanje o tome je li sporni prijedlog Antidiskriminacijskog plana „skrojio po svojim vrijednostima“ ultrakonzervativni Ladislav Ilčić, ostalo je bez Stierovog odgovora.
I zamjenica pučke pravobraniteljice Tena Šimonović Einwalter nezadovoljna je „užurbanim radom“ na novim dokumentima i što se to čini „na pomalo konfuzan način“. Naime, radna skupina sastavljena od 17 predstavnika ministarstava, vladinih ureda, pravobraniteljstava i socijalnih partnera te 5 predstavnika nevladinih organizacija, trebala bi imati još samo jedan sastanak idući tjedan, a još nisu ni raspravljali osnovni strateški dokument – Antidiskriminacijski plan, nego samo operativni dio. Apelirala je da se razmisli o produženju roka.
Kršćanska demokracija
Ministar Stier na sve je primjedbe odgovarao po uhodanoj špranci, tvrdeći da još nije vidio nacrt spornih dokumenata, iako je u radnoj skupini i predstavnik Ministarstva vanjskih poslova koje je zapravo 'siva eminencija' čitavog poduhvata, a ne Vladin ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina koji je formalni koordinator. Stier se dobro čuvao da u raspravi ne ulazi u meritum, odnosno u objašnjavanje zašto su izbrisane antidskriminacijske mjere prema određenim društvenim skupinama. Cilj je „inkluzivnost i pluralizam“ u sastavu radne skupine i mogućnost iznošenja različitih mišljenja te „poštivanje dostojanstva svake ljudske osobe', ponavljao je Stier.
"Ako je ikakva revolucija u pitanju onda je to revolucija transparentnosti i pluralizma. Napredno je poštivati novac poreznih obveznika, to je napredno, ako me već pitate. Kršćanska demokracija je, kako je ja razumijem - a kako ju je, čini mi se, razumio i Konrad Adenauer - moći izreći svoje stavove štiteći sustav liberalne demokracije, pluralizma, višestranačja i tolerancije. Ne kao klerikalna organizacija, mi smo politička stranka. Ja neću dozvoliti da meni neki klerici kažu kako se pišu zakoni, s kim moram ići u koaliciju... Ali jesmo stranka koja je inspirirana univerzalnim kršćanskim vrijednostima i to ću javno manifestirati u dijalogu i u pluralizmu", rekao je Stier. Takav 'pluralizam' dobar je i u raspravi o Antidiskriminacijskom planu i on će, uvjeren je Stier, na kraju iznjedriti jedan „kvalitetan dokument koji će zaštiti ljudska prava u skladu sa svim standardima“.
Prozivanje 'mirovnjaka'
Razlog zašto se išlo s novim dokumentima je, po Stierovoj interpretaciji, isključivo zato što su rokovi za određene mjere već istekli, pa je trebalo propisati nove datume i – što je, čini se, za Stiera još važnije – što su "neke udruge u bivšoj radnoj grupi pisale strategiju i istodobno sebe stavljale kao nositelje provedbe određenih aktivnosti".
"Je li u redu da udruga koja sudjeluje u radnoj grupi, koja piše strategiju i akcijski plan, u tim dokumentima određuje sebe kao nositelja nekih aktivnosti? Zar ne bi bilo bolje i zbog transparentnosti da se napisalo da će se za neku aktivnost prvo raspisati natječaj, pa da se onda jave razne udruge? To je trebalo razjasniti", rekao je Stier.
Iako ih nije imenovao, riječ je o Centru za mirovne studije koji su u prijašnjem sastavu radne skupine, uz Hrvatski pravni centar, bili jedini predstavnici udruga. Riječ je ukupno o šest mjera iz oblasti „Uprava i pravosuđe“ za čije provođenje je u starom Antidiskriminacijskom planu CMS bio određen kao nositelj ili sunositelj aktivnosti u suradnji s Uredom za ljudska prava.
Na Stierove insinuacije o povlaštenom statusu reagirala je tijekom sjednice Sara Lalić iz CMS-a, ali joj je predsjedavajući Domagoj Ivan Milošević (HDZ) odbio dati riječ, najavivši da će za to biti prilike na skoroj zajedničkoj sjednici saborskih odbora za ljudska prava i za ravnopravnost spolova, koji su – za razliku od Odbora za europske poslove – matični odbori za tu problematiku.
Sara Lalić kasnije je objasnila novinarima da je CMS i prije izrade strategije dobio sredstva iz EU fondova za provedbu antidiskriminacijskih aktivnosti.
"Ne radi se o nikakvom sukobu interesa. Tih šest do sedam mjera je stavljeno u tadašnji Akcijski plan nakon što je CMS, kao nositelj, 2015. godine dobio projekt financiran iz REC programa Opće uprave za pravosuđe Europske komisije. Partneri u tome su Ured za ljudska prava, Pravosudna akademija i Ured pučke pravobraniteljice. Dakle, mi smo pribavili taj novac da se mogu provoditi antidiskriminacijske mjere, a on je namijenjen i za državne institucije. Riječ je o iznosu od oko 250.000 eura. Taj projekt već provodimo, a novac nismo dobili na natječaju unutar Hrvatske nego u velikoj konkurenciji svih organizacija i institucija koji se bave antidiskriminacijom u cijeloj EU", rekla je Sara Lalić.
Po njezinom mišljenju, nije toliko važno što su izbrisane mjere za koje je bio predviđen CMS, jer to oni ionako već rade, nego je puno ozbiljniji problem je što su iz sadašnjeg nacrta Antidiskriminacijskog plana izbrisane mjere vezane za mnoge osjetljive i marginalizirane društvene skupine.
Podsjetimo, Antidiskriminacijski plan s provedbenim mjerama trebao je biti donesen do kraja prošle godine, što je i uvjet za povlačenje oko 6,8 miljardi eura iz europskih fondova. Nakon što je Plenkovićeva Vlada uspjela isposlovati novi rok – lipanj ove godine – imenovana je nova radna grupa u kojoj je sada pet predstavnika iz nevladinih organizacija, među kojima su i osobe vrlo bliske ultrakonzervativnim organizacijama. U međuvremenu, iz prijedloga novog dokumenta izbrisan je pojam „roda“, nestala je diskriminacija LGBT osoba, izbačena su reproduktivna prava žena i reproduktivno zdravlje, nema više prava na pobačaj i kontracepciju kroz javno zdravstvo, ne postoji više ni plan uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja u školama te zaštita od diskriminacije djece koja ne pohađaju vjeronauk u školama kao ni mjere koje bi prevenirale stereotipe u školskim udžbenicima.
forum.tm
